WASHINGTON, 4. travnja (Hina) - Većina tranzicijskih i zemalja u razvoju ove godine ostvarit će veći nacionalni dohodak po stanovniku nego lani ali 41 zemlja bit će i dalje u ozbiljnim teškoćama, na granici pozitivnog rezultata,
procjenjuju stručnjaci Svjetske banke u svom godišnjem izvješću o financisjkim kretanjima u svijetu u 2000. godini.
WASHINGTON, 4. travnja (Hina) - Većina tranzicijskih i zemalja u
razvoju ove godine ostvarit će veći nacionalni dohodak po
stanovniku nego lani ali 41 zemlja bit će i dalje u ozbiljnim
teškoćama, na granici pozitivnog rezultata, procjenjuju
stručnjaci Svjetske banke u svom godišnjem izvješću o financisjkim
kretanjima u svijetu u 2000. godini.#L#
Izvješće je predstavljeno u utorak na konferenciji za novinare u
sjedištu Banke u Washingtonu. Svjetska banka očekuje da će
prosječni gospodarski rast zemalja u razvoju i onih koje prolaze
kroz gospodarsku pretvorbu u ovoj godini biti oko 4,6 posto a za
2001. godinu najavljuju 4,8 postotni gospodarski rast. "Bit će to
rezultat oporavka od globalne financijske krize 1997.-1999.
godine", stoji u izvješću.
Zasluge za sadašnju relativnu stabilnost svjetskih financija Banka
pripisuje neočekivano visokom gospodarskom rastu u industrijski
razvijenim zemljama, "izuzetnom porastu" svjetske trgovine i višim
cijenama sirovina.
"Ipak, 41 zemlja s ukupno oko milijardu stanovnika jedva će prijeći
granicu pozitivnog rasta BND-a po stanovniku", upozoravaju u
Svjetskoj banci. Ovaj jaz između najsiromašnijih i ostatka svijeta
smatraju najvećom prijetnjom ukupnoj gospodarskoj i političkoj
stabilnosti.
Hrvatska prema nekim pokazateljima Svjetske banke ne bi trebala
biti nezadovoljna. Iako su službeno objavljeni podaci iz 1998.
godine vidljiv je blagi porast BDP-a koji je iznosio 21,587
milijardi dolara. Smanjen je i vanjskotrgovinski deficit. U 1997.
godini on je bio 2,4 milijarde a 1998. godine iznosio je milijardu i
po dolara. Lošija je slika vanjske zaduženosti. Ona je sa 6,846
milijardi dolara u 1997. godini povećana na 8,297 milijardi na
kraju 1998. godine. Time je Hrvatska došla do nezavidne zaduženosti
od 38,4 posto svoga BDP-a. Prema još uvijek ne konačnim podacima za
razdoblje do rujna 1999. godine "vanjska zaduženost središnje
vlade iznosila je 42,1 milijardu kuna (...), 6 posto iznad
zaduženja na kraju 1998. godine, što je posljedica novog
zaduživanja u inozemstvu i deprecijacije kune". U Međunarodnom
monetarnom fondu kažu da je 31 posto hrvatskog vanjskog duga
Londonskom i Pariškom klubu. Istodobno je procjenjeno da je BDP u
1999. godini realno smanjen za oko 2,1 posto.
(Hina) fp sv