REDOVITA SJEDNICA VLADE: O STAND-BY ARANŽMANU S MMF-OM I SNIŽAVANJU

REDOVITA SJEDNICA VLADE: O STAND-BY ARANŽMANU S MMF-OM I SNIŽAVANJU CARINSKIH TARIFA Hrvatska je Vlada danas, između ostaloga, dala suglasnost za otpočinjanje pregovora o sklapanju novog stand-by aranžmana s MMF- om te u redovnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o carinskoj tarifi. Tako je danas Vlada ovlastila ministra financija da s guvernerom Hrvatske narodne banke uputi formalni (pismeni) prijedlog Vlade prema MMF-u za otpočinjanje pregovora. Prethodni razgovori oko buduće suradnje između MMF-a i Hrvatske vođeni su u veljači ove godine kada je u Hrvatskoj, na poziv Vlade, boravio Hans Flikendschild, šef misije MMF-a za RH. U pripremama za to, Ministarstvo financija i službe MMF-a razmjenom su pisama dogovorili da od sredine ožujka MMF pošalje tri misije stručnjaka koji bi pomogli razradi provedbe prijedloga izmjena porezne politike, uvođenja jedinstvenog računa riznice i usklađivanja odnosa između Ministarstva financija i HNB-a. Paralelne pripreme aktivnosti i razgovori vode se sa Svjetkom bankom oko programa suradnje, uključujući novi zajam za strukturnu prilagodbu (SAL II), koji bi usporedno s MMF-ovim programom podržavali provedbu strukturnih reformi (zdravstvo, mirovinski sustav, socijalni programi, realni sektor). Ministarstvo financija ocjenjuje da bi rukovodstvo MMF-a, nakon što bude poznat državni proračun, politika i mjere za 2000., moglo već početkom travnja poslati u Zagreb misiju za pripremu novog aranžmana. Misija bi, s nadležnim tijelima Hrvatske, kako se procjenjuje, mogla do konca travnja razrađivati i pripremati novi program i financijski aranžman. Za razgovore i dogovore oko novog aranžmana bili bi iskorišteni i neki predstojeći sastanci, kao i zasjedanje odbora MMF-a i Svjetske banke sredinom travnja u Washingtonu. Novim se Prijedlogom zakona o carinskoj tarifi, carinska zaštita usklađuje s dogovorenim tijekom pregovora za prijam Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a nove bi se, snižene carine primjenjivale po objavi zakona. Izuzetak bi bila poglavlja koja se odnose na poljoprivredne proizvode čije bi se nove carine primjenjivale tek kad Hrvatska postane punopravni član WTO-a. Raspravu o novim carinskim tarifama obilježila su različita stajališta ministara gospodarstva Goranka Fižulića i poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića o postupku donošenja i stupanju na snagu dijela zakona vezano za poljoprivredne proizvode. Hrvatska mora imati niže carine, poručio je Fižulić, ističući da su trenutne carinske stope u Hrvatskoj dvostruko više nego u tranzicijskim zemljama, a trostruko više nego u zemljama EU-a. Razloge hitnosti vidi i u činjenici da hrvatski građani u shoping turizmu godišnje potroše milijardu USD (osam milijardi kuna), a državni proračun zbog toga izgubi između četiri i pet milijardi kuna prihoda. Nasuprot njemu, Pankretić smatra da s primjenom nižih carina u poljoprivredi ne treba početi prije punopravnog članstva u WTO-u. Zašto jednostrano otvoriti mogućnost uvoza nekih 'osjetljivih' proizvoda, upitao je Pankretić. Stoga je zatražio odgodu primjene za poglavlja od 1 do 24 koja se odnose na poljoprivredu, a koja, kaže, čine deset posto ukupne carinske tarife. Tijekom pregovora o članstvu u WTO-u dogovoreno je postupno prilagođavanje, odnosno snižavanje carina u iduće dvije do pet godina, a za poljoprivredne proizvode i sedam godina. U ovoj bi se godini, prema predloženom zakonu carinska zaštita za industrijske proizvode snizila s prosječnih deset na 6,6 posto, a za poljoprivredne proizvode s prosječnih 33,7 na 24,3 posto. Osim toga, Vlada je u saborsku proceduru uputila zakonske tekstove o poslovnom registru, o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te primila na znanje izvješće o radu prosvjetne inspekcije za prošlu godinu.