ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Proteklih deset godina, odnosno devedesete u tranzicijskim zemljama pokazale su kako je bilo vrlo lako promijeniti politiku i stvoriti institucije, ali transformirati razmišljanje u društvu i gospodarstvu,
ide mnogo sporije. Ocijenio je to politički savjetnik za baltičke zemlje i jugoistočnu Europu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Krsto Cviić na današnjoj prezentaciji "Deset godina tranzicije - pogled iz EBRD-a".
ZAGREB, 3. travnja (Hina) - Proteklih deset godina, odnosno
devedesete u tranzicijskim zemljama pokazale su kako je bilo vrlo
lako promijeniti politiku i stvoriti institucije, ali
transformirati razmišljanje u društvu i gospodarstvu, ide mnogo
sporije. Ocijenio je to politički savjetnik za baltičke zemlje i
jugoistočnu Europu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Krsto
Cviić na današnjoj prezentaciji "Deset godina tranzicije - pogled
iz EBRD-a".#L#
Sljedeće desetljeće, smatra Cviić, bit će obilježeno stvaranjem
dobrih i jakih institucija i njihovom sve većom transparentnošću.
Po njegovu mišljenju, najveće pouke proteklog desetogodišnjeg
razdoblja u tranzicijskim zemljama su shvaćanje da je nužno
stvoriti jake institucije kao i da je tranzicija proces koji
neprestano traje. I Europska unija (EU), kojoj se zemlje u
tranziciji žele približiti, mijenja se kako bi mogla prihvatiti
nove članove, kazao je Cviić.
Kako bi što prije postala kandidat za ulazak u EU, Hrvatska treba
dovršiti neke zaostale reforme i posvetiti pozornost potencijalima
koje ima, prvenstveno intelektualnim, te prije svega zaustaviti
'odljev mozgova'. Tu je posebice bitan razvoj znanosti, školstva i
drugih do sada zanemarivanih aspekata, rekao je Cviić koji drži da
je izgled za članstvo tranzicijskih zemalja u EU postao motiv
reformi u tim zemljama.
Iznoseći rezultate istraživanja EBRD-a provedenog u 3.000 tvrtki
iz 20 tranzicijskih zemalja, među kojima je i 127 hrvatskih tvrtki,
Rika Ishii iz Ureda glavnog ekonomiste EBRD-a zaduženog za Hrvatsku
i Sloveniju, ističe da su oni bili bolji tamo gdje je liberalizacija
tržišta kombinirana sa stabilizacijom koja pretpostavlja porezne
reforme i proračunska ograničenja.
Po njenim riječima, hrvatski proces tranzicije bio je uspješniji
nego u nekim drugim zemljama. Stoga treba nastaviti s reformama
koje su ključne za daljnji razvoj i riješiti problem banaka te
restrukturiranja tvrtki, rekla je Ishii koja procjenjuje da će
hrvatski BDP u ovoj godini rasti 2-3 posto.
Voditelj ureda EBRD-a u Hrvatskoj Andrew Krapotkin istaknuo je da
EBRD u ovoj godini planira povećati ulaganja u privatni sektor u
Hrvatskoj, za kojeg je predviđeno 54 posto predviđenih sredstava.
Pritom je istaknuo da, osim velikog projekta izgradnje plinovoda i
projekta Autoceste Rijeka-Zagreb, banka planira sudjelovati u
restrukturiranju i privatizaciji velikih tvrtki u državnom
vlasništvu, primjerice HEP-a. "Nakon političkih promjena koje su
se nedavno dogodile u Hrvatskoj, osjećamo otvorenost i prema
promjenama u hrvatskom gospodarstvu", zaključio je Krapotkin.
(Hina) kg db