ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Ministarstvo gospodarstva neće dopustiti povećanje cijena dnevnog (pasteriziranog) mlijeka, crnog kruha i prirodnog plina, a uskoro će se odobriti povećanje cijena električne energije za kućanstva postupnim
ukidanjem sadašnjeg popusta od 12 posto, te povećanje cijena u željezničkom putničkom prometu.
ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Ministarstvo gospodarstva neće
dopustiti povećanje cijena dnevnog (pasteriziranog) mlijeka,
crnog kruha i prirodnog plina, a uskoro će se odobriti povećanje
cijena električne energije za kućanstva postupnim ukidanjem
sadašnjeg popusta od 12 posto, te povećanje cijena u željezničkom
putničkom prometu. #L#
Namjera je Ministarstva snižavati troškove za gospodarstvo, a
zadržati popuste za socijalno ugrožene, istaknuo je na današnjoj
konferenciji za novinare ministar gospodarstva Goranko Fižulić
objašnjavajući razloge prihvaćanja povećanja cijene struje za
kućanstva.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je naime zatražila povećanje
cijena, odnosno ukidanje popusta za kućanstva od 12 posto, uz
istodobno zadržavanje 8 posto popusta za industriju. Međutim, od
HEP-a je zatraženo da razmotri mogućnost snižavanja cijene za
industriju, da se prikaže iskaz gubitaka električne energije
(procjenjuje se na 17 do 18 posto), te da zadrži sadašnji popust za
socijalne kategorije građana, odnosno male potrošače do 750 kW
godišnje. Fižulić naglašava kako Hrvatska za razliku od većine
zemalja ima veću cijenu struje za gospodarstvo nego za kućanstva.
Nakon detaljne provjere svih elemenata kalkulacije cijena, odobrit
će se i povećanje cijena u željezničkom putničkom prometu, a
Hrvatske su željeznice zatražile povećanje od 10 posto.
Kada će točno doći do povećanja tih cijena u Ministarstvu ne znaju.
Ovisi to, kažu, o tomu kada će HŽ i HEP poslati nove zahtjeve, a
nakon toga Ministarstvo ima rok od 15 dana za odgovor.
Ministarstvu gospodarstva neprihvatljivi su pak zahtjevi za
povećanjem cijena dnevnog mlijeka i crnog kruha. Ti su zahtjevi
obrazloženi povećanjem troškova transporta zbog povećanja cijena
naftnih derivata, ali u Ministarstvu smatraju kako u kalkulacijama
ima drugih u zahtjevima neprikazanih elemenata, kao npr. troškova
naplate.
Zahtjev za povećanjem cijena dnevnog mlijeka, od 5,8 do 8,1 posto,
zatražilo je sedam od postojećih 20-tak mljekara. No, u
Ministarstvu ističu da mlijeko ima nultu stopu PDV-a, značajne
poticaje (55 lipa, odnosno 90 lipa po litri). "Mljekarska
industrija je bila dugo povlaštena u Hrvatskoj", kazao je Fižulić,
ističući da te tvrtke nisu u teškoćama, da "ostvaruju natprosječne
profite".
Povećanje cijena crnog kruha od 4 do 19 posto zatražio je križevački
Mlinar i desetak privatnih pekara. Nitko od njih nije snizio cijenu
kada je kruhu ukinut PDV, tek oko 30 posto proizvodnje se prikaže u
statističkoj potrošnji kruha, a poseban je problem pšenica, neki su
od razloga zbog kojih je taj zahtjev odbijen. No, i u Ministarstvu
su svjesni kako je moguće da pekari na cijenama ostalih vrsta kruha,
koje nisu u režimu kontrole, prenesu poskupljenje crnog.
Zbog porasta cijene ruskog plina i promjene tečaja dolara, INA je
zatražila poskupljenje prirodnog plina za 20 posto. Kako se očekuje
pad cijena nafte na svjetskom tržištu, taj zahtjev nije prihvaćen.
U Ministarstvu gospodarstva nisu sretni što moraju administrativno
regulirati neke cijene (socijalno osjetljivih proizvoda i poduzeća
koja praktično imaju monopol na tržištu). "Sve ovo shvaćamo vrlo
privremenim i ulaskom u međunarodne institucije ovakav će oblik
nadzora biti nepotreban", kazao je Fižulić. On očekuje da će
Hrvatska u Svjetsku trgovinsku organizaciju biti primljena do
lipnja, a u CEFTU do kraja godine.
(Hina) bn db