FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US 27. III. CSM OPEC NAFTA

US-NAFTA-Energetika US 27. III. CSM OPEC NAFTA SJEDINJENE DRŽAVETHE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR27. III. 2000.Sad je Azija, ne Zapad, ugrožena zbog nafte"Ministri OPEC-a danas se sastaju da bi odlučili koliko će otvoriti slavinu. Oni su osjetljivi na jadikovke američkih potrošača. No američko i europsko gospodarstvo zapravo su mnogo manje osjetljivi na skok cijena nafte nego što su to bili prije 20 godina", piše Scott Peterson."Danas su gospodarstva u razvoju, posebno u Aziji, najviše pogođena kad cijene nafte narastu.Uz sadašnje cijene kineski će uvozni račun ove godine skočiti za 250%, kaže novo izvješće Agencije za međunarodnu energiju u Parizu. Više automobila, više tvornica, i više ljudi koji kuhaju na propan umjesto drvo znači da zemlje u razvoju gutaju veću količinu ukupnog naftnog proizvoda u svijetu - 43%, u usporedbi s 29% sedamdesetih. Istodobno, gospodarstva razvijenih zemalja sve više hrane informacije, ne nafta.No u globalnom gospodarstvu, svi dijele rizik visokih cijena nafte. 'Ako ovo gurne Aziju natrag u recesiju, to bi moglo znatno oštetiti američko gospodarstvo', kaže Mike Lynch, direktor za azijsku
SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 27. III. 2000. Sad je Azija, ne Zapad, ugrožena zbog nafte "Ministri OPEC-a danas se sastaju da bi odlučili koliko će otvoriti slavinu. Oni su osjetljivi na jadikovke američkih potrošača. No američko i europsko gospodarstvo zapravo su mnogo manje osjetljivi na skok cijena nafte nego što su to bili prije 20 godina", piše Scott Peterson. "Danas su gospodarstva u razvoju, posebno u Aziji, najviše pogođena kad cijene nafte narastu. Uz sadašnje cijene kineski će uvozni račun ove godine skočiti za 250%, kaže novo izvješće Agencije za međunarodnu energiju u Parizu. Više automobila, više tvornica, i više ljudi koji kuhaju na propan umjesto drvo znači da zemlje u razvoju gutaju veću količinu ukupnog naftnog proizvoda u svijetu - 43%, u usporedbi s 29% sedamdesetih. Istodobno, gospodarstva razvijenih zemalja sve više hrane informacije, ne nafta. No u globalnom gospodarstvu, svi dijele rizik visokih cijena nafte. 'Ako ovo gurne Aziju natrag u recesiju, to bi moglo znatno oštetiti američko gospodarstvo', kaže Mike Lynch, direktor za azijsku energiju i sigurnost pri Centru za međunarodna istraživanja Tehnološkoga instituta Massachusetts. 'Neizravni učinci potencijalno su veoma ozbiljni, no najteže ih je izračunati.' Tako od Pekinga do Manile, svi - od vozača taksija do industrijskih divova - čekaju odluku OPEC-a u Beču. Viši dužnosnik Perzijskoga zaljeva izjavio je u nedjelju za Reuters da se približava kraj predkonferencijskih pregovora o podizanju razine ukupnog proizvoda za 1 milijun na 1,5 milijuna barela svakodnevno - ili oko 5% iznad sadašnje razine. Zaljevski dužnosnik priznaje da nedavna promjena cijena nafte na 28 dolara po barelu u Sjedinjenim Državama, smanjenje u odnosu na 34 dolara koliko je barel stajao prije dva tjedna, ide u prilog poticanju volumena oko 1 milijun barela po danu. Većina članova kartela zalaže se za cijene nafte od 20 do 25 dolara po barelu. Iako se Amerikanci žale na rast cijene benzina - koja je još među najnižima na svijetu u razvijenim zemljama - analitičari kažu da najveći gospodarski rizik predstavlja Azija, u kojoj su gospodarstva još krhka, nakon gospodarske krize 1997. - 1998. 'Zemlje u razvoju više trpe zbog rasta cijena nafte jer više ovise o proizvodnom sektoru', piše Agencija za međunarodnu energiju u izvješću objavljenom prošloga tjedna. 'Ako se sadašnji stupanj cijena održi ostatak godine', velik deficiti 'obeshrabrit će globalni rast', upozorava izvješće. Rezultat je inflacija, a viši trošak uvoza nafte mogao bi 'izbrisati prednosti' inozemne pomoći, kaže izvješće. (...) Kod stratega u Aziji, visoke cijene izazvale su potragu za alternativama, na način na koji su Amerikanci tražili izvore energije nepovezane s Bliskim istokom nakon cjenovnih skokova sedamdesetih godina. Za Indiju i druge zemlje opasnost leži u mogućnosti da više cijene nafte pojedu devizne pričuve. (...) Potražnja za naftom u Aziji oštro raste, zbog ubrzane industrijalizacije i većeg broja automobila. Koreja treba više za svoju veliku petrokemijsku industriju, dok Kina i Indija, u kojima je broj automobila još razmjerno malen, trebaju naftu za proizvodnju. Kao i u Sjedinjenim Državama, nafta za Japan, Koreju i Tajland uglavnom stiže s Bliskog istoka. Kina, također, postaje ovisnija o Bliskom istoku. (...) Iako Kina oko 75% svojih potreba za energijom sama ispunjava (a ta bi brojka mogla pasti na 64% do 2010.), rast potražnje za energijom u Kini među najbržima je u svijetu, oko 5% godišnje, a većim se dijelom radi o uvozu nafte. Kineske potrošače štiti vladino određivanje cijena benzina, no to će se promijeniti uz liberalizaciju i privatizaciju industrije nafte. (...) Još jedan trend jest da zemlje napuštaju tradicionalna gledišta o sigurnosti zaliha, koja se povezivala s vojnom moći i nadzorom teritorija. One idu prema stajalištu da se sigurnost postiže diverzifikacijom ponude i oslanjanjem na tržište."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙