FR-LIBERATION 27.3.PUTIN I GOSPODARSTVO

FRANCUSKA LIBERATION 27. III. 2000. Uz pomoć božice gospodarstva "Nakon financijskog sloma u kolovozu 1998., predviđalo se razdoblje recesije. No rusko je gospodarstvo oživjelo neočekivanom brzinom. Predsjednik Vladimir Putin koji se bavio samo ratom u Čečeniji, može se tako pohvaliti gospodarskim oporavkom a da zapravo ništa nije pridonio tomu. Za taj su rast zaslužna dva čimbenika: povećanje svjetskih cijena nafte koje su za nešto više od godinu dana skočile s deset na trideset dolara za barel i devalvacija iz kolovoza 1998. koja je ruske proizvode učinila konkurentnijima. Ti su čimbenici pomogli da se napune državne blagajne koje su stalno deficitarne, a napose da se povećaju porezni prihodi. Od deviza s područja energetike Rusija dobiva oko 45 posto prihoda. Zahvaljujući porastu cijene barela, prošle je godine vrijednost izvoza porasla za 37 posto, a naftni je sektor osigurao 30 posto ukupnih proračunskih prihoda. Ti su neočekivani prihodi omogućili da se financira rat u Čečeniji, čija se cijena službeno procjenjuje na dvjesto milijuna dolara, a neslužbeno dvostruko više. Stručnjaci također nisu predvidjeli trajne posljedice devalvacije iz kolovoza 1998. Za nekoliko tjedana vrijednost rublja trostruko je pala. Uvoz je postao preskup, što je dobro iskoristila domaća industrija. Osiromašeni Rusi od tada kupuju ruske proizvode. Zbog toga je industrijska proizvodnja u 1999. porasla za 8,7 posto (u 1998. pala je za 5,5, posto), a trgovinski je višak dostigao rekordan iznos zahvaljujući smanjenju uvoza. Unatoč tim ohrabrujućim brojkama, oporavak bi mogao biti slab. Prvo, Rusija je odveć ovisna o izvozu energenata. Dođe li do pada cijena, od oporavka neće biti ništa. A zemlje proizvođači nafte u ovom času upravo žele smanjiti cijene. Drugo, nisu riješeni bitni problemi. Primjerice, odljev kapitala u 1999. službeno je procijenjen na petnaest milijarda dolara koji se neće uložiti u gospodarstvo. Prema mišljenju stručnjaka, nije započeta nijedna prijeko potrebna strukturna reforma. Riječ je poglavito o reformi poreznog sustava koji je zamršen i težak, pa stoga i neprimjenjiv. Rezultat je redovito izbjegavanje poreza, a 'crna ekonomija' (neslužbena) čini više od dvadeset posto ukupnoga gospodarstva. Plaćanje poreza u naturi - dostavom drva, plina i sl. - također je raširena navika, zbog koje žali Međunarodni monetarni fond (MMF). Povrh toga, nije se poduzelo ništa kako bi se riješila 'kriza neplaćanja', stalna nelikvidnosti u gospodarskim tokovima koja dovodi do toga da se dobar dio plaćanja između poduzeća obavlja barterom ('trampa') i da se plaće radnicima isplaćuju u naturi (uglavnom u robi koju proizvodi dotična tvornica: u kobasicama, čavlima, tkanini). Stručnjaci također ističu da žurno treba donijeti zakon o stečajevima, o bankovnoj reformi itd. Da ne govorimo o problemu korupcije. Sve su to stvari koje obeshrabruju Zapad. Nakon sloma iz 1998., on se povukao ili je smanjio svoju prisutnost. Pribivamo sramežljivu povratku, ali u prilikama političke nesigurnosti oprez se i dalje preporučuje. Izravna strana ulaganja u 1999. iznosila su tek 4,3 milijarde dolara, što je polovica od onoga što je dobila Poljska koja ima četiri puta manje stanovnika. Sve češće dajući proturječne izjave - za tržišno gospodarstvo i za jačanje države - Putin nije otkrio svoj program. Njegova je vlada nedavno izvojevala pobjedu dobivši 'reprogramiranje' duga od Londonskoga kluba. No državni su prihodi i dalje slabi. Da bi uravnotežila proračun, vlada je računala s MMF-ovim zajmom od četiri milijarde dolara, no on je obustavljen u rujnu prošle godine zbog neprovođenja strukturnih reforma u Moskvi. U predizbornoj utrci Putin je obećao da će se 'boriti protiv siromaštva'. Jer, gospodarski je oporavak postignut po cijenu osiromašenja. G. 1999., realni su prihodi smanjeni za 15 posto; prosječna mjesečna plaća nije veća od 430 franaka, a 35 posto puka živi ispod životnoga minimuma. Putin je isto tako obećao da će do 15. travnja isplatiti zaostale plaće za javne službe (1,6 milijarda dolara). Problem je što se ne zna kako će konkretno ispuniti svoja obećanja", iz Moskve izvješćuje Veronique Soule.