SLO 7.III.-DELO-KRŠKO

SLOVENIJA DELO 7. III. 2000. Još mnogo nuklearnih nepoznanica "Unatoč nadasve obećavajućim najavama poslije susreta ministara gospodarstva Slovenije i Hrvatske, dr. Tee Petrin i Goranka Fižulića u petak, po mišljenju poznavatelja, ovaj se mjesec još neće moći potpisati međudržavni sporazum o Nuklearnoj elektrani Krško. Ovoga će tjedna, naime, hrvatska strana tek izreći svoje mišljenje o temeljima međudržavnoga sporazuma i njegovim prilozima koji su u Hrvatskoj već šest mjeseci. Razmišljanja novog hrvatskog ministra gospodarstva bila su vrlo poticajna, iako nije poznato koliko je podrobno upoznat s problematikom NE Krško, zato je u petak najavljeni rok za potpis sporazuma (za 20 dana), više motivacija za daljnje pregovore, govore poznavatelji. Po njihovu mišljenju ovog je trenutka teško prosuditi kako će se nastaviti pregovori, jer imaju dojam da kadrovske promjene u hrvatskom ministarstvu gospodarstva još nisu dovršene. I ministrica Petrin na večer je u televizijskoj emisiji 'Odmevi' prilično ublažila optimistične najave odmah poslije susreta s hrvatskim ministrom o skorašnjem potpisivanju sporazuma. Po njezinu mišljenju Fižulić još nije u cjelini upoznat s problematikom NE Krško, pa zbog toga postoji određen rizik da do potpisa sporazuma neće doći u predviđenom roku. Slovenski prijedlozi koje Hrvati imaju na stolu već pola godine, u okviru su ishodišta koje su potvrdili slovenska vlada i odbor za međunarodne odnose. Kakve su mogućnosti da predsjednik vlade dr. Janez Drnovšek potpiše međudržavni sporazum bez priloga, kako predlažu Hrvati? Budući da se radi o odstupanju od ishodišta, najprije bi morao dobiti zeleno svjetlo u vladi i u odboru za međunarodne odnose, govore poznavatelji. Hrvati su do sada naglašavali ponajprije rješenje vlasništva elektrane u odnosu 50 prema 50 posto, a slovenska je strana cijelo vrijeme ustrajala na rješavanju svih pitanja u paketu. Radi se o sklapanju međudržavnoga sporazuma s prilozima (društveno- poduzetnička pogodba, financijski prilog i prilog koji uređuje neka tehnička pitanja). U financijskim pitanjima još je otvoreno tko komu koliko duguje za uspostavu vlasničkog odnosa 50 prema 50. Po slovenskim računicama Hrvati bi morali platiti 75 milijuna dolara, a po hrvatskoj Slovenci najmanje 300 milijuna dolara. Slovenska je strana do sada vidjela rješenje toga problema u metodologiji koja bi omogućila odgodu plaćanja na dulje razdoblje. Drugo otvoreno pitanje je razgradnja elektrane i odlaganje otpada. Hrvati su do sada trebali preuzeti polovicu otpada, ali nisu pristali na određivanje roka kada bi ga morali početi uzimati. Nipošto nisu bili spremni preuzeti ga do kraja rada elektrane (predviđenog 2023. godine). Ishodišta za oblikovanje cijene elektrike navedena su u prijedlogu društvene pogodbe koja je prilog međudržavnom sporazumu. Posebni pregovori o cijeni nisu ni mogući, jer kod koncepta suvlasništva svaka strana pokriva polovicu troškova. Ta se ishodišta sada mogu promijeniti. Ministrica Petrin u siječnju je hrvatskom ministru ponudila elektriku iz NE Krško po cijeni od 2,83 centa za kilovat sat, što je cijena s kojom elektrana može pokriti sve troškove. Slovenska je strana preklani i lani nudila Hrvatima cijenu od 2,65 do približno 3 centa za kilovat sat, a hrvatsko je elektrogospodarstvo pod prijašnjim vodstvom bilo spremno platiti oko 2 centa za kilovat sat s pripomenom, da kilovat sat elektrike iz francuskih nuklearnih elektrana stoji 1,5 centa" - izvješćuje Darja Kocbek.