ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Branka Bolković, glasnogovornica Miroslava Kutle u današnjem priopćenju osvrnula se na ocjene koje je o fenomenu tajkunizacije u svojoj knjizi "Uzroci poraza" iznio bivši glavni tajnik HDZ-a Drago Krpina, a
čije je djelove objavio u subotnjem broju "Jutarnji list". Ističići kako Krpina ne razumije logiku Kutline rečenice "ako stanem, padam", Branka Bolković u priopćenju iznosi pojedinosti o privatizaciji splitskog dnevnika "Slobodne Dalmacije". Ona tvrdi da je Drago Krpina s još trojicom, iz i ispred HDZ-a došao u ured Miroslava Kutle na Zagrebačkom velesajmu. Krpina je došao u ime stranke istaknuti molbu i sve ostale razloge zašto bi bilo dobro da Miroslav Kutle kao osnivač HDZ-a kupi Slobodnu Dalmaciju, ističe Bolković. Nadalje tvrdi da su Kutli među ostalim kao razlozi navedeni otcijepljenost Dalmacije, izuzetno loša politička i ekonomska situacija u toj regiji, nestabilna situacija u Slobodnoj Dalmaciji kako ekonomska, tako tehnološka ali i ideološka. Nakon što je zaključeno da Kutle osobno utvrdi stvarnu financijsku i sve ostale okolnosti, po povratku iz Splita je u središnjici HDZ-a nekoliko puta razgovarao o toj temi s Krpinom i drugima, te ih izvjestio o stvarnom stanju Slobodne Dalmacije. Kutle je tada istaknuo visoku zaduženost Slobodne Dalmacije od osam
ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Branka Bolković, glasnogovornica
Miroslava Kutle u današnjem priopćenju osvrnula se na ocjene koje
je o fenomenu tajkunizacije u svojoj knjizi "Uzroci poraza" iznio
bivši glavni tajnik HDZ-a Drago Krpina, a čije je djelove objavio u
subotnjem broju "Jutarnji list".
Ističići kako Krpina ne razumije logiku Kutline rečenice "ako
stanem, padam", Branka Bolković u priopćenju iznosi pojedinosti o
privatizaciji splitskog dnevnika "Slobodne Dalmacije".
Ona tvrdi da je Drago Krpina s još trojicom, iz i ispred HDZ-a došao
u ured Miroslava Kutle na Zagrebačkom velesajmu. Krpina je došao u
ime stranke istaknuti molbu i sve ostale razloge zašto bi bilo dobro
da Miroslav Kutle kao osnivač HDZ-a kupi Slobodnu Dalmaciju, ističe
Bolković. Nadalje tvrdi da su Kutli među ostalim kao razlozi
navedeni otcijepljenost Dalmacije, izuzetno loša politička i
ekonomska situacija u toj regiji, nestabilna situacija u Slobodnoj
Dalmaciji kako ekonomska, tako tehnološka ali i ideološka.
Nakon što je zaključeno da Kutle osobno utvrdi stvarnu financijsku
i sve ostale okolnosti, po povratku iz Splita je u središnjici HDZ-a
nekoliko puta razgovarao o toj temi s Krpinom i drugima, te ih
izvjestio o stvarnom stanju Slobodne Dalmacije.
Kutle je tada istaknuo visoku zaduženost Slobodne Dalmacije od osam
milijuna DEM, tehnološku zapuštenost, višak zaposlenih (500 do 600
ljudi), te nesređene odnose unutar kuće. Branka Bolković navodi da
je Kutle tada rekao da će prihvatiti prijedlog kupnje Slobodne
Dalmacije uz uvjet da se preko poslovnih banaka osigura
srednjoročni kredit u iznosu od osam milijuna DEM s kamatom do 15
posto.
Glasnogovornica Bolković u priopćenju ističe da je taj Kutlin uvjet
prihvaćen, a da je obvezu preuzeo tadašnji premijer Nikica
Valentić. Na sastanku kod premijera Valetnića prisustvovali su
Drago Krpina, Anton Kovačev i Jure Radić, piše B. Bolković.
Napominjući kako se s premijerom Valentićem razgovaralo pet ili
šest puta tvrdi da obveza koju je preuzeo nikada nije ispunjena,
unatoč interesu regije i Republike Hrvatske.
Ocjenivši kako je Slobodna Dalmacija nerealno puno plaćena mimo
svake poslovne logike samo s jednim razlogom - da kao subjekt od
medijskog i društvenog značenja ne dođe u ruke ljudi koji bi je
upotrijebili za usporavanje procesa osamostaljenja i suverenosti
RH, Branka Bolković pojašnjava na koji je način kupljeno više od 51
posto dionica Slobodne Dalmacije.
Tako navodi da je od Splitske banke kupljeno 37 posto (po nominali
za keš, plaćanje u roku osam dana, po dogovoru s F. Mitrovićem,
direktorom Splitske banke, A. Leticom, predsjednikom NO Splitske
banke i Dragom Krpinom). Pet posto je kupljeno od Grafičkog
poduzeća Slobodna Dalmacija i plaćeno kešom u roku 14 dana.
Na burzi je kupljeno 9,28 posto i to po četiri puta većoj
vrijednosti od nominale.
Bolković navodi da je novac za kupnju Slobodne Dalmacije Kutle
skupio iz svoje imovine i kreditom Privredne banke Zagreb za koji je
podloga bila cjelokupna njegova imovina, te stanovi i kuće njegove
obitelji, braće i sestara a za što su mjenice, tvrdi Bolković još u
banci. Ocjenivši kako su pri kupnji Slobodne Dalmacije bili
žrtvovani svi poslovni kriteriji i rezoni pametnog i
profesionalnog svijeta a da bi se sačuvalo više od 1400 radnih
mjesta, Branka Bolković navodi da je tajkunizacija u to vrijeme
imala i drugo ime - tada se to zvalo osiguranje procesa
osamostaljivanja RH te ustanovljenje socijalnog mira. U tom je
procesu sudjelovao i Drago Krpina kao politički komesar stranke na
vlasti, zaključuje u priopćenju glasnogovornica Miroslava Kutle
Branka Bolković.
(Hina) pp/im sšh