SPLIT, 27. ožujka (Hina) - "Hrvatska krstionica" naslov je studije Stjepana Pantelića predstavljene večeras u Splitu u kojoj taj teolog iz Mainza tvrdi da krstionicu kneza Višeslava iz 792. godine, jedan od najvažnijih starohrvatskih
spomenika, treba zvati "Višanovom" ili "Visanovom" krstionicom.
SPLIT, 27. ožujka (Hina) - "Hrvatska krstionica" naslov je studije
Stjepana Pantelića predstavljene večeras u Splitu u kojoj taj
teolog iz Mainza tvrdi da krstionicu kneza Višeslava iz 792.
godine, jedan od najvažnijih starohrvatskih spomenika, treba zvati
"Višanovom" ili "Visanovom" krstionicom. #L#
Do te je tvrdnje autor došao ponudivši novo tumačenje latinskoga
natpisa s krstionice pokušavajući opovrgnuti trenutno prihvaćeno
čitanje povjesničara Nade Klaić i Franje Šanjeka u kojemu se
spominje ime "Višeslav", pojasnio je na predstavljanju predsjednik
Matice hrvatske Split Ivan Bošković.
Na predstavljanju je pročitana recenzija povjesničarke Agneze
Szabo koja Pantelićevu studiju ocjenjuje "uistinu vrijednom"
napominjući ipak kako autorove tvrdnje "zahtijevaju daljnju
znanstvenu verifikaciju".
Stjepan Pantelić kazao je kako mu je bio cilj opovrgnuti tvrdnje iz
komunističkoga vremena da krstionica potječe iz 11. stoljeća te
dokazati da je starija.
Ustvrdio je također da Hrvati u svojoj povijesti nikada nisu imali
knezove, pa bi po njegovu tumačenju, primjerice, Mislav i Višeslav
bili kraljevi, a ne knezovi. "Samo su Rusi imali knezove", tvrdi
Pantelić, koji istome narodu pripisuje i ime "Višeslav".
"Hrvatsku krstionicu" objavili su nedavno splitski nakladnik Laus
i "Croatia antiqua" iz Mainza.
(Hina) pbo ln