US-S-IZVJEŠĆA-Bankarstvo-Vlada US 14. III. IHT WOLFENSOHN SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE14. III. 2000.Pogrješno tumačenje pozitivne uloge Svjetske banke"Posljednjih se dana mnogo pisalo o izvješću Meltzerova
povjerenstva o međunarodnim financijskim ustanovama, i o njegovu značenju za Svjetsku banku. Dopustite mi da iskoristim ovu prigodu za iznošenje nekih stvarnih problema koje imamo u banci, i da objavimo kako stvari stoje", piše predsjednik Svjetske banke James D. Wolfensohn."Drago nam je, naravno, što je pitanje ublažavanja siromaštva stiglo na prve stranice novina. Dijelimo želju povjerenstva da svi sudionici učine više u borbi protiv siromaštva, i pozdravljamo sve koji načinju tu tešku temu. Također pozdravljamo poziv povjerenstva na oprost duga, i nadamo se da će uslijediti financijska potpora Kongresa. To je presudno.Ipak, vjerujemo da su neki prijedlozi povjerenstva utemeljeni na pogrješnom tumačenju razvojnih izazova s kojima se danas suočavamo. Siromašni ljudi u zemljama u razvoju bit će gubitnici, provedu li se ti prijedlozi.Kad bi se Svjetska banka potpuno povukla iz Azije i južne Amerike;
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
14. III. 2000.
Pogrješno tumačenje pozitivne uloge Svjetske banke
"Posljednjih se dana mnogo pisalo o izvješću Meltzerova
povjerenstva o međunarodnim financijskim ustanovama, i o njegovu
značenju za Svjetsku banku. Dopustite mi da iskoristim ovu prigodu
za iznošenje nekih stvarnih problema koje imamo u banci, i da
objavimo kako stvari stoje", piše predsjednik Svjetske banke James
D. Wolfensohn.
"Drago nam je, naravno, što je pitanje ublažavanja siromaštva
stiglo na prve stranice novina. Dijelimo želju povjerenstva da svi
sudionici učine više u borbi protiv siromaštva, i pozdravljamo sve
koji načinju tu tešku temu. Također pozdravljamo poziv
povjerenstva na oprost duga, i nadamo se da će uslijediti
financijska potpora Kongresa. To je presudno.
Ipak, vjerujemo da su neki prijedlozi povjerenstva utemeljeni na
pogrješnom tumačenju razvojnih izazova s kojima se danas
suočavamo. Siromašni ljudi u zemljama u razvoju bit će gubitnici,
provedu li se ti prijedlozi.
Kad bi se Svjetska banka potpuno povukla iz Azije i južne Amerike;
kad bi prestala posuđivati zemljama s prihodom per capita iznad
4.000 dolara godišnje, ona bi napustila najsiromašnije i odbačene
koji žive u tim zemljama.
Ulagači iz privatnog sektora ne žele financirati razvoj zdravstva,
obrazovanja i drugih potrebnih javnih službi koje ljudi trebaju da
bi se izvukli iz siromaštva. Nadalje, ako bi banka prestala
posuđivati za borbu protiv korupcije, za poštenu upravu,
regulatorne reforme i izgradnju ustanova, ona bi prestala stvarati
onu vrst okoliša koji može privući privatne fondove u zemlje koje
trenutno primaju malo. Nijedna druga organizacija ne obavlja taj
posao u globalnim razmjerima.
Presudna snaga Svjetske banke jest njezina sposobnost da uči od
zemalja u razvoju u svim regijama svijeta, i da odražava te pouke u
svojim političkim savjetima i operacijama i svojim globalnim
programima istraživanja. Prema prijedlogu povjerenstva da se ti
programi prenesu na regionalne banke za razvoj, naši bi klijenti
bili ograničeni na zemlje u Africi, Bliskom istoku, Europi i bivšem
Sovjetskom Savezu. To bi potkopalo globalni značaj Svjetske banke
upravo u trenutku kad zahtjevi globalizacije pokazuju u suprotnom
smjeru. (...)
Teret bi najteže pogodio 2,2 milijarde ljudi koji žive na manje od
dva dolara dnevno u Aziji i južnoj Americi, budući da banka više ne
bi bila uključena u programe u tom području. Morali bismo povući
svoju potporu programu za zdravstvenu zaštitu majki u Bangladešu,
programu borbe protiv side u Tajlandu, reformi socijalnog
osiguranja u Brazilu, reformi financijskog sektora u Meksiku i tako
dalje.
Prema ostalim preporukama povjerenstva, također bismo se trebali
povući iz važnih europskih programa, recimo u Poljskoj. Tamo
podupiremo stvaranje tržištu sklonih pravnih i regulatornih
okvira, te financijskog sektora i reforme zdravstva. (...)
Promijenili smo se, i još se mijenjamo. Do kraja devedesetih, na
financijski sektor i socijalni sektor - recimo prosvjetu i
zdravstvo - otišlo je oko četvrtine ukupne svote koje je Svjetska
banka godišnje posudila, dok se početkom osamdesetih za svaki od
tih sektora izdvojilo oko 5% te svote. Ništa od tog se ne vidi u
izvješću povjerenstva. Kao ni činjenica da se naša izvedba izrazito
poboljšala tijekom proteklih nekoliko godina. Umjesto tog,
izvješće dobar dio svojih argumenata temelji na iskrivljenoj
uporabi statističkih podataka o djelotvornosti banke.
Rasprava je dobrodošla. No potrebno je ispitati preporuke
povjerenstva u odnosu na izazove s kojima se svaki dan susrećemo. Na
žalost, po tom kriteriju, vjerujem da su mnoge od tih preporuka
prilično promašile metu."