ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - U Hrvatskom institutu za povijest danas se održava znanstveni skup posvećen 300. obljetnici rođenja uglednog dubrovačkog pjesnika iz 18. stoljeća Bare Boškovića. Skup su, uz institut za povijest,
organizirali Filozofski fakultet Družbe Isusove, Katedra za latinski jezik i rimsku književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Hrvatski studiji i Institut "Ruđer Bošković".
ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - U Hrvatskom institutu za povijest danas
se održava znanstveni skup posvećen 300. obljetnici rođenja
uglednog dubrovačkog pjesnika iz 18. stoljeća Bare Boškovića. Skup
su, uz institut za povijest, organizirali Filozofski fakultet
Družbe Isusove, Katedra za latinski jezik i rimsku književnost
zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Hrvatski studiji i Institut
"Ruđer Bošković".#L#
Ruđer Bošković dio je kolektivne memorije hrvatskog naroda,
naglasio je ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Mirko
Valentić, dodavši međutim, kako se malo zna o njegovu starijem
bratu Bari, uglednom pjesniku i govorniku toga vremena.
Povjesničari tvrde kako je ta obitelj svojevrstan fenomen u
hrvatskoj prošlosti: od devetero djece, šestero ih je ostavilo
značajan trag u književnosti, povijesti i znanosti.
Baro Bošković (1699.-1770.) s petnaest je godina pristupio
Isusovačkom redu u Rimu. Većinu života proveo je u Italiji kao
profesor humanistike, filozofije i teologije u isusovačkim
kolegijima. Do danas nedovoljno ocijenjen pjesnički opus Bare
Boškovića obuhvaćao je pjesme pisane na latinskom i talijanskom
jeziku, a sačuvana je i jedna na hrvatskom. Smatra se da je Baro
svoje pjesme pred smrt spalio. Ipak, neke od njih sačuvane su u tri
rukopisne zbirke. Riječ je o 14 elegija, 4 ode, 28 epigrama, 5
pjesama u različitim metrima i 5 ekloga, pisanih na latinskom
jeziku, te 13 soneta na talijanskom jeziku. Iako očito nezadovoljan
svojim pjesmama, bio je iznimno cijenjen u pjesničkim krugovima,
rečeno je na današnjem skupu.
Govoreći o dubrovačkom književnom kontekstu 18. stoljeća, akademik
Rafo Bogišić ustvrdio je da je to bila epoha prijelaza i
različitosti. Kroz raznolikost tematskih opredjeljenja i
književnih žanrova kretalo se iz velike baštine ka novom vremenu.
Ivan Bošković drži da će mjerodavni stručnjaci na temelju
bibliografije sustavno proučiti sačuvano književno stvaralaštvo
Bare Boškovića i ocijeniti vrijednost njegova pjesničkog opusa.
Današnji znanstveni skup bit će prilika da se s najmjerodavnije
razine progovori analitički o svim segmentima života i
stvaralačkog rada Bare Boškovića. Tako će, uz pojedinosti o njegovu
osobnom životu i koredspondenciji, biti riječi i o njegovim
elegijama, eklogama, epigramima i sonetima, te središnjim motivima
njegova pjesništva.
(Hina) kt mc