ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - U robnoj razmjeni s inozemstvom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatska je prošle godine ostvarila deficit od gotovo 277,9 milijuna američkih dolara. Prošlogodišnji manjak u vanjskotrgovinskoj
razmjeni tim proizvodima smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 44 milijuna dolara. Lanjski hrvatski izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, bio je manji za 20,8 posto i iznosio 418,37 milijuna dolara. Iz inozemstva je, pak, na hrvatsko tržište uvezeno te robe u vrijednosti od 696,27 milijuna dolara, odnosno za 18,2 posto manje nego u 1998. godini.
ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - U robnoj razmjeni s inozemstvom
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatska je prošle godine
ostvarila deficit od gotovo 277,9 milijuna američkih dolara.
Prošlogodišnji manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni tim
proizvodima smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 44 milijuna
dolara. Lanjski hrvatski izvoz poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda, prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, bio je
manji za 20,8 posto i iznosio 418,37 milijuna dolara. Iz inozemstva
je, pak, na hrvatsko tržište uvezeno te robe u vrijednosti od 696,27
milijuna dolara, odnosno za 18,2 posto manje nego u 1998.
godini.#L#
Prošlogodišnji uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
činio je 8,95 posto ukupnog hrvatskog uvoza (1998. udjel je iznosio
10,15 posto), dok je izvoz činio 9,78 posto cjelokupnog izvoza
(1998. je bio 11,64 posto).
Usporavanje uvoza i izvoza karakteriziralo je prošlogodišnju
ukupnu hrvatsku razmjenu s inozemstvom, a tako i razmjenu
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i to ponajviše zbog
recesijskog stanja hrvatskog gospodarstva.
Rekordan deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda ostvaren je 1997. godine kada je iznosio više od 465
milijuna dolara, dok je u 1998. godini razlika između uvoza i izvoza
smanjena na 321,9 milijuna dolara.
U ukupnoj razmjeni poljoprivrede i prehrane deficit razmjene
proizvoda biljne proizvodnje i prateće industrije, kažu u Sektoru,
iznosio je 188,9 milijuna dolara, dok je kod uvoza i izvoza
stočarskih i ribarskih proizvoda iznosio 89 milijuna dolara.
Od 17 poglavlja carinske tarife proizvoda biljne proizvodnje i
prateće industrije deficit je ostvaren kod njih 14, a najveći od
57,42 milijuna dolara pri razmjeni voća za jelo i agruma. Veća
vrijednost izvoza nad uvozom ostvarena je kod raznih proizvoda za
hranu (vegeta, dijetetski proizvodi, juhe i sl.) - 11,3 milijuna
dolara, pića, alkohola i octa - 14,2 milijuna dolara, te duhana i
proizvoda njegove zamjene - 26,5 milijuna dolara.
Prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i
šumarstvo deficit u razmjeni stočarskih i ribarskih proizvoda, kao
što je već spomenuto, iznosio je 89 milijuna dolara. Pritom je kod
stočarskih proizvoda manjak bio 95,49 milijuna dolara, a kod
ribarskih je ostvaren suficit od 6,49 milijuna dolara.
Među stočarskim proizvodima pozitivna vanjskotrgovinska bilanca
ostvarena je jedino u razmjeni prerađevina od mesa 10,9 milijuna
dolara, dok je najveći manjak bio kod hrane pripremljene za
životinje - 32,28 milijuna dolara.
Istodobno, kod proizvoda ribarske proizvodnje koja je izrazito
izvozno orijentirana višak u razmjeni od 9,1 milijun dolara
ostvaren je kod prerađevina od riba i ljuskara.
Hrvatski izvoznici najveći dio svojih proizvoda, ukupno 40 posto,
plasirali su na tržište susjedne Bosne i Hercegovine. Vrijednost
izvoza na to tržište iznosio je 167,23 milijuna dolara, što je za
32,9 posto manje nego u 1998. godini. Razlog manjeg izvoza na BIH
tržište su carine koje je susjedna nam država uvela sredinom prošle
godine, kažu u Sektoru. To potvrđuju i podaci prema kojima je u prva
tri mjeseca 1999. godine izvoz u odnosu na isto razdoblje bio manji
za 19,3 posto, da bi u razdoblju od srpnja do rujna (prema istom
razdoblju prethodne godine) izvoz bio smanjen za 46,2 posto, a u
idućem tromjesečju (od listopada do kraja godine) prepolovljen.
Značajna izvozna tržišta hrvatskih proizvoda poljoprivrede i
prehrane bile su još Slovenija - 66,98 milijuna dolara (porast od
4,8 posto), Italija - 23,15 milijuna dolara, Poljska - 22,25
milijuna dolara itd. Najveći dio proizvoda uvozio se iz Italije -
86,89 milijuna dolara, Slovenije - 72,55 milijuna dolara, Mađarske
- 60,48 milijuna dolara itd.
Najznačajniji izvozni proizvod Hrvatske bila je vegeta čija je
izvozna vrijednost lani iznosila 41,6 milijuna dolara (gotovo
deset posto ukupnog izvoza). Najveći izvoz vegete (17,38 milijuna
dolara) odlazio je u Poljsku, zatim u BiH, Njemačku, Austriju,
Letoniju i dr. Uz vegetu Hrvatska je izvozila i cigarete i to u
vrijednosti od 33,6 milijuna dolara, kekse, vafle i oblatne - 17,1
milijun dolara, srdele, papaline konzervirane - 13,17 milijuna
dolara, a među značajnijim izvoznim proizvodom bile su i juhe i
preparati slični tom proizvodu čija je ukupna izvozna vrijednost
iznosila 10,27 milijuna dolara.
Najznačajniji, pak, uvozni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi
bili su oni koje Hrvatska ne proizvodi i to kava nepržena s
kofeinom, gotovo 39 milijuna dolara, te banane svježe ili suhe -
19,27 milijuna dolara.
Prema podacima Ministarstva financija - Carinske uprave, na rang
listi najvećih izvoznika bili su Podravka, Tvornica duhana Rovinj,
Kraš, PIK - Vrbovec, Zvijezda, Pliva, Badel 1862, Agrokor trgovina
i dr.
(Hina) mku ds