GS:VIŠE OD 20 MILIJARDI USD DEFICITA U ROBNOJ RAZMJENI U POSLJEDNIH ŠEST GODINA

ZAGREB, 20. ožujka (Hina) - Hrvatski izvoz prošle je godine bio tek na razini onoga iz 1994., a uvoz veći za 49 posto nego u toj godini. Sagledavajući pak rezultate hrvatske vanjskotrgovinske razmjene za posljednjih šest godina, može se uočiti kako zbroj godišnjih deficita u robnoj razmjeni sa inozemstvom dostiže čak 20 milijardi dolara. To su samo neki od pokazatelja koji upućuju da je ekonomska politika vođena proteklih godina pogodovala uvozu i trgovini a ne proizvodnji i izvozu. Uz pad proizvodnje i tehnološko zaostajanje, smanjeni obujam poslovanja rezultirao je skupljnom pa time i sve nekonkurentnijom proizvodnjom. Uz to ne treba zanemariti ni činjenicu da su i u privatizaciji praktički uništeni značajni izvozni kapaciteti. #L# Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i tijekom prošle godine nije bitno promijenila višegodišnje negativne tendencije, o čemu govore podatci o daljnjem smanjenju robne razmjene sa svijetom. Samnjenje deficita za 9 posto (na još uvijek visokih gotovo 3,5 milijardi dolara) rezultat je usporavanja izvoza i uvoza, što je pak posljedica recesijskog stanja hrvatskog gospodarstva. Prošlogodišnji robni izvoz Hrvatske, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 4,23 milijarde dolara, što je za 5,8 posto manje nego u godini prije, dok je uvozeno roba za 7,78 milijardi dolara, što predstavlja smanjenje za 7,2 posto u odnosu na 1998. Gledano na dulji rok, od 1992., godine kada je u robnoj razmjeni zabilježen suficit od 136 milijuna dolara, hrvatski izvoz sljedećih godina stagnira na razini od 4,2 do oko 4,5 milijardi dolara, dok se uvoz gotovo udvostručio rastući svih tih godina (na rekordnih 9,1 milijardu 1997.), osim posljednje dvije godine kada je zabilježio pad. Usporedo s takvim izvozno-uvoznim kretanjima rastao je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom (od 2,88 milijardi dolara 1995., do rekordnih 4,9 milijardi 1997.), da bi u posljednje dvije godine zabilježio smanjenje (na 3,9 milijardi u 1998. te na prošlogodišnjih 3,5 milijardi dolara). Na prošlogodišnje smanjenje uvoza prije svega je utjecala manja domaća potražnja koja je rezultirala osjetnim padom uvoza reporomaterijala, investicijske robe i kao i robe široke potrošnje. To su i pravi uzročnici smanjenja robnog deficita. To što je prošlogodišnji izvoz od 4,279 milijardi USD na razini iz 1994., i po ocjenama iz Hrvatske gospodarske komore, uistinu je porazan podatak, posebno ako se komparira s ostalim tranzicijskim zemljama, posebice Slovenijom, Češkom i Poljskom, koje su i istom razdoblju gotovo udvostručile svoje izvozne rezultate. Susjedna Slovenija, primjerice, po nedavno objavljenim podatcima tamošnjeg zavoda za statistiku, prošle je godine ostvarila izvoz od 8,5 milijardi dolara, dok joj je uvoz bio 9,9 milijardi. Slovenska pokrivenost uvoza izvozom bila je gotovo 86 posto, dok je za Hrvatsku prošle godine iznosila svega 55 posto. Takva kretanja u vanjskotrgovinskoj aktivnosti Hrvatske, po ocjeni većine analitičara, uključujući i one iz HGK, odraz su prije svega stagnacije ukupnog hrvatskog gospodarstva ali i tehnološkog zaostajanja proizvodnih kapciteta te izolacije Hrvatske i njenog neuključivanja u europske integracije, raskidanja trgovinskog sporazuma sa BiH (pad izvoza za 16,3 posto), a treba dodati i krizu na ruskom tržištu na kojemu se bilježi pad hrvatskog izvoza za gotovo 58 posto. U zemlje EU, na koje otpada 48,7 posto ukupnog hrvatskog izvoza, isporuke su prošle godine smanjene za 3,4 posto (na nešto više od dvije milijarde dolara). Gledano po pojednim djelatnostima, okosnica hrvatskog izvoza, prerađivačka industrija (na koju otpada gotovo 97 posto ukupnog izvoza) zabilježila je smanjenje za 5,8 posto. U okviru toga smanjen je izvoz svih značajnijih grana - proizvodnje hrane i pića, odjeće, kože pa i brodogradnje (8 posto). Proizvodnja odjeće bilježi pad izvoza od 10,5 posto, ali još uvijek ostvaruje suficit od 280 milijuna dolara. Međutim, dobar dio izvoza, pogotovo na najvažnija tržišta Italije i Njemačke, čine doradni (lohn) poslovi upravo tekstilne industrije. Doradni poslovi u strukturi hrvatskog izvoza već su dostigli 43 posto. U tim poslovima sve je veća konkurencija iz istočne Europe pa bi se domaći proizvođači (sa zastarjelom tehnologijom, viskokim troškovima i poreznim opterećenjima) u dogledno vrijeme mogli suočiti sa problemima na tim tržištima. (Hina) ds