GS: HZS O STRATEGIJI HRVATSKOG AGRARA

ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - Stanje u hrvatskom agraru izuzetno je teško, a bez razvoja poljoprivrede ne može se zamisliti ni brži cjelokupni gospodarski razvoj. Budući je hrvatska Vlada inicirala izradu gospodarske strategije, Hrvatski je zadružni savez (HZS) u suradnji sa Croatiastočarom i Žitozajednicom nastojao dati svoj prilog, polazeći od pretpostavke da je strategija poljoprivrede temeljni segment ukupne gospodarske strategije, kazao je predsjednik HZS-a Željko Mataga na današnjoj sjednici Upravnog odbora.#L# Govoreći o osnovi strategije hrvatskog agrara Mataga je istaknuo kako Hrvatska ima značajne i bogate poljoprivredne resurse, od mediteranskih kultura i morskog ribarstva do ratarsko-stočarskih proizvoda, vinogradarstva, voćarstva, povrtlarstva i dr. Ima također stručna znanja te spremnost brojnih seljačkih i drugih poduzetničkih gospodarstava za povećanje i razvoj proizvodnje. Ono što hrvatskoj poljoprivredi nedostaje, kazao je Mataga, jesu sustavno organizacijsko, ekonomsko i financijsko okruženje koje omogućuje stabilnost i razvoj ove djelatnosti u dužem razdoblju. Nužno je također, naglašavaju u Zadružnom savezu, izraditi bilancu proizvodnje, potrošnje, izvoza i uvoza svih važnijih poljoprivrednih proizvoda, što je osnovna pretpostavka za funkcioniranje poljoprivrede. Bilance su osnovica za izračunavanje i utvrđivanje visine poticaja i naknada, a uz odgovarajuće zaštitne cijene omogućit će sigurnost i trajnost proizvodnje te sigurnu opskrbu domaće potrošnje i izvoz. Potebno je omogućiti kratkoročno i dugoročno kreditiranje poljoprivrede, posebice seljačkih gospodarstva i zadruga, poticati razvoj zadruga te izraditi konkretne projekte razvitka seoskih područja. Za uspješno funkcioniranje poljoprivrednog sustava, naglasio je Mataga, od presudnog je značaja odgovarajuća mreža institucija koje bi projektirale, usmjeravale, pratile i kontrolirale provođenje pojedinih programa. Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Josip Hrala naglasio je kako je upravo proizvodnja ono što je prioritet, a ne trgovina te da su zadruge nezaobilazan čimbenik hrvatskog agrara koji je održavao selo na životu. Govoreći o operativnom planu proljetne sjetve načelnik Uprave za poljoprivredu Ljupko Tabaković istaknuo je kako će za proljetnu sjetvu biti isporučeno repromaterijala u vrijednosti 215 milijuna kuna (bez kukuruza). Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, kazao je, razmotrit će dosadašnji sustav rasporeda sjetvenih površina od strane županija. Naime, neće se dozvoliti da županije po svojim kriterijima vrše raspored sjetvenih površina, a neće biti ni poticaja bez ugovora i predugovora s tvornicama. Trenutačno ostaje otvoreno pitanje pšenice i kukuruza, ali intenzivno se radi na tome da se nađe mogućnost aktivnoga otkupa. Što se tiče sjetve šećerne repe postoji naznaka da se neće realizirati u cijelosti, tj. na 30 tisuća hektara. Kod pivarskog ječma planirana je sjetva šest tisuća hektara ali zbog nedostatka sjemena bit će realizirano samo 4,5 do 5 tisuća hektara. (Hina) tp ds