SARAJEVO, 22. ožujka (Hina) - Pod pokroviteljstvom hrvatskoga veleposlanstva u BiH i Akademije znanosti i umjetnosti BiH (ANUBiH) u Sarajevu su danas predstavljena dva kapitalna izdanja Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" -
Krležijana i Osmojezični enciklopedijski rječnik.
SARAJEVO, 22. ožujka (Hina) - Pod pokroviteljstvom hrvatskoga
veleposlanstva u BiH i Akademije znanosti i umjetnosti BiH (ANUBiH)
u Sarajevu su danas predstavljena dva kapitalna izdanja
Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" - Krležijana i
Osmojezični enciklopedijski rječnik.#L#
Ravnatelj zagrebačkog Leksikografskog zavoda Vladimir Pezo pred
brojnom je publikom, okupljenom u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici BiH, podsjetio na činjenicu da je ta ustanova za
proteklih 50 godina stvorila leksikografsko djelo koje stoji uz bok
najznačajnijim europskim i svjetskim leksikografskim
ostvarenjima.
Pezo je istaknuo da su konkretni rezultati rada sadržani u 180
enciklopedijskih i leksikografskih naslova koji su dobrim dijelom
rezultat upornoga i predanoga rada Miroslava Krleže kao
dugogodišnjeg prvog čovjeka Zavoda.
Ravnatelj Leksikografskog zavoda izrazio je nadu da će suradnja te
institucije i srodnih znanstvenih ustanova u BiH ubuduće biti
stalna i plodotvorna kao i u predratnom razdoblju.
Izdanje "Krležijane" sarajevskoj je publici predstavio njezin
glavni urednik Velimir Visković. On je istaknuo da je riječ o
jedinstvenom projektu posvećenom cjelokupnom umjetničkom i
znanstvenom djelu Krleže kao nespornoga velikana hrvatske kulture
te da u svijetu postoji svega desetak sličnih personalnih
enciklopedija, uglavnom posvećenih klasicima velikih literarnih
tradicija.
"Leksikografski je zavod tim projektom pokazao sposobnost za rad na
enciklopedijama personalnoga tipa", rekao je Visković dodavši da
je izrada "Krležijane" pokazala kako prave vrijednosti ne mogu biti
osporene nikakvim ideologijskim ili trenutačnim političkim
interesima.
Potpredsjednik ANUBiH-a Muhamed Filipović u svome je izlaganju
upozorio da su upravo Krležino djelo i njegov odnos prema Bosni
učvrstili spone te zemlje s hrvatskom kulturnom tradicijom.
"Što je, primjerice, Dante za Talijane, to je Krleža za nas koji
govorimo ovim sličnim, ali i ponešto različitim jezikom", rekao je
akademik Filipović, podsjetivši kako su upravo u Bosni živjeli i
stvarali najistaknutiji krležijanci, duboko cijeneći njegovo
suprotstavljanje zatvorenim i nedemokratskim ideologijama koje su
dolazile kako s desna tako i s lijeva.
Istaknuo je kako se danas, kao ni ranije, ne može osporiti
vrijednost Krležina djela, niti njegov doprinos europeizaciji
Balkana, na kojoj je za života usrdno radio, dok su neki drugi,
umjesto toga, pokušavali balkanizirati Europu.
Glavni urednik Osmojezičnoga rječnika Tomislav Ladan prisjetio se
da je njegov prvi susret s Krležom bio upravo u Sarajevu te da ga je
on, nakon neobične rasprave o bespolnosti anđela, i odveo u Zagreb,
odnosno na rad u Leksikografski zavod.
Ladan je rekao kako je, radeći na projektima te kuće, naučio više
nego je mogao i sanjati, a istodobno prošao kroz školu skromnosti
kakva je leksikografija, koja svakoga podsjeća na ograničenosti
njegova znanja.
(Hina) rm mc