ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Prvi od najavljenih triju svezaka monografije "Hrvatski državni sabor 1848.-2000." autora Ive Perića, ovih je dana izišao iz tiska. Do kraja ove godine, kako je rečeno na današnjoj tiskovnoj konferenciji,
trebala bi biti objavljena i preostala dva sveska.
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Prvi od najavljenih triju svezaka
monografije "Hrvatski državni sabor 1848.-2000." autora Ive
Perića, ovih je dana izišao iz tiska. Do kraja ove godine, kako je
rečeno na današnjoj tiskovnoj konferenciji, trebala bi biti
objavljena i preostala dva sveska.#L#
Hrvatsko parlamentarno saborovanje ima dugu povijest, istaknuo je
glavni urednik Mirko Valentić, dodajući kako je u bogatoj prošlosti
hrvatski parlament jedna od najstarijih takvih ustanova u Europi. U
Hrvatskoj su od 13. stoljeća sve do 1847. djelovali staleški
sabori, no za vrijeme Jelačićeva banovanja 1848. staleški je sabor
zamijenjen predstavničkim saborom, dakle modernim hrvatskim
parlamentom, ustvrdio je Valentić.
Iako prvi svezak obrađuje razdoblje od 1848. do Austro-ugarske
nagodbe 1867., autor Ivo Perić dao je opširan uvod u kojem je
prikazao i hrvatsko državno saborovanje od 9. stoljeća do 1847.
Tekstualni dio prate zemljovidi i slike, a preglednost je tekstova
takva da čitatelj brzo može pronaći ono što ga zanima. Tome je
pridonijelo i kazalo imena. Osim toga na kraju svake stranice
tiskani su korišteni izvori i literatura, kojih je samo u prvom
svesku bilo 1163.
Hrvatski državni sabor bio je graditelj i čuvar hrvatske državnosti
pa je i knjiga o toj središnjoj hrvatskoj instituciji ujedno i
knjiga o hrvatskoj državnosti, u kojoj je objavljena svekolika
galerija likova - od banova i zastupnika do javnih djelatnika,
ocijenio je Valentić.
Sam autor Ivo Perić u drugom je svesku, koji bi trebao biti spreman
za tisak do kraja svibnja, najavio razdoblje od Hrvatsko-ugarske
nagodbe do sloma Austro-Ugarske 1918., dok će treći svezak obraditi
razdoblje od nastanka države Slovenaca, Srba i Hrvata, sve do
2000.
Zahvaljujući ustrajnom radu i temeljitom iščitavanju brojnih
bilježničkih zapisnika i arhiviranih stenograma, autor najavljuje
i objavljivanje nekih do sada nepoznatih činjenica, kakva je
primjerice, zašto se Hedervary zove upravo tako.
Knjigu je izdao Hrvatski institut za povijest, Hrvatski državni
sabor i "Dom i svijet".
(Hina) kt mc