HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED, BROJ 148 POSLOVNI PREGLEDbroj 148 11. - 17. ožujka 2000.SADRŽAJ: ? U SABORSKU PROCEDURU UPUĆEN PRIJEDLOG ZAKONA O CARINSKOJ TARIFI 2? PONIŠTEN NATJEČAJ O PRODAJI DIONICA
"PRIMOŠTENA" 2? ŽUPANIJSKI DOM NIJE PRIHVATIO PREDLOŽENI DRŽAVNI PRORAČUN 3? VLADA KORISNICIMA PRORAČUNA PREDLAŽE SMANJENJE NETO PLAĆA OD 1,6 DO 2,1 POSTO 3? GSV: RASPRAVA O PRORAČUNU I SOCIJALNOM PAKTU 3? OSTATAK PRIHODA PRORAČUNA OD PRODAJE PBZ-A U PODACIMA ZA VELJAČU 4? NOVI INFORMACIJSKI SERVIS ZAP-A - INFOZAP 4? DARKO MARINAC NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE "PODRAVKE" 4? PREDSTAVLJENA NOVA UDRUGA DIONIČARA PODRAVKE 5? SMJENJENA UPRAVA KOESTLINA 5? AGROKOR ĆE U BIH DO 2006. ULOŽITI 80 MILIJUNA DEM 5? NA POMOLU BOLJI DANI ZA STANOGRADNJU? 5? BRODOGRADILIŠTE "VIKTOR LENAC" SKLOPILO MEĐUNARODNE UGOVORE O FINANCIRANJU 6? RAZRIJEŠENI DUŽNOSTI DIREKTOR I PREDSJEDNIK UPRAVE REMONTNOG
POSLOVNI PREGLED
broj 148
11. - 17. ožujka 2000.
SADRŽAJ:
? U SABORSKU PROCEDURU UPUĆEN PRIJEDLOG ZAKONA O CARINSKOJ TARIFI 2
? PONIŠTEN NATJEČAJ O PRODAJI DIONICA "PRIMOŠTENA" 2
? ŽUPANIJSKI DOM NIJE PRIHVATIO PREDLOŽENI DRŽAVNI PRORAČUN 3
? VLADA KORISNICIMA PRORAČUNA PREDLAŽE SMANJENJE NETO PLAĆA OD 1,6
DO 2,1 POSTO 3
? GSV: RASPRAVA O PRORAČUNU I SOCIJALNOM PAKTU 3
? OSTATAK PRIHODA PRORAČUNA OD PRODAJE PBZ-A U PODACIMA ZA VELJAČU 4
? NOVI INFORMACIJSKI SERVIS ZAP-A - INFOZAP 4
? DARKO MARINAC NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE "PODRAVKE" 4
? PREDSTAVLJENA NOVA UDRUGA DIONIČARA PODRAVKE 5
? SMJENJENA UPRAVA KOESTLINA 5
? AGROKOR ĆE U BIH DO 2006. ULOŽITI 80 MILIJUNA DEM 5
? NA POMOLU BOLJI DANI ZA STANOGRADNJU? 5
? BRODOGRADILIŠTE "VIKTOR LENAC" SKLOPILO MEĐUNARODNE UGOVORE O
FINANCIRANJU 6
? RAZRIJEŠENI DUŽNOSTI DIREKTOR I PREDSJEDNIK UPRAVE REMONTNOG
BRODOGRADILIŠTA 6
? KONČAR OSTVARIO ZADOVOLJAVAJUĆE POSLOVNE REZULTATE 6
? ZA NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS TANGU POTREBNO TRI MILIJUNA DEM 7
? ELCONU DODIJELJEN CERTIFIKAT ISO 9002 7
? SISAČKA RAFINERIJA NEĆE SE ZATVORITI 7
? IZ SISAČKE RAFINERIJE LANI PRODANO 2,2 MILIJUNA TONA PROIZVODA 7
? VIP-NET UVEO NOVU USLUGU VIP.INFOBLIC I NAJAVIO WAP USLUGE 8
? MANJA CIJENA HINET USLUGA I NOVE CIJENE TELEFONIRANJA PREMA BIH 8
? JOŠ JEDNA PRILIKA ZA SENJSKU "NEDU" 8
? ARENATURIST NA "METI" NOVOG VLASNIKA 9
? OTVOREN RIJEČKI HOTEL BONAVIA 9
? MINISTAR CRKVENAC: PLASIRANO 500 MILIJUNA EUROOBVEZNICA 9
? PETERSEN: IMPRESIONIRAN SAM PROGRAMOM HRVATSKE VLADE 10
? PORTER: DJELOVANJE MMF-A I SVJETSKE BANKE U HRVATSKOJ DOSAD
POTPUNI PROMAŠAJ 10
? USKORO OSNIVANJE HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE? 10
? ULAZAK U WTO ŠANSA ZA VEĆI IZVOZ DOMAĆE MINERALNE VODE 11
? IZVRŠNI ODBOR HUB-A O PRAVCIMA DJELOVANJA TE UDRUGE 11
? SEVER: PREDLOŽENE IZMJENE POREZNIH ZAKONA NAJVIŠE BI OPTERETILE
SREDNJE SLOJEVE 11
? URSH PROTIV SMANJENJA PLAĆA U JAVNOM SEKTORU 12
? ŽELJEZNIČARSKI SINDIKATI: VLADA NE POKAZUJE ZANIMANJE ZA STANJE
HŽ-A 12
? HRVATSKI OBRTNICI NA SAJMU U MUENCHENU 12
? ZAVRŠEN BERLINSKI TURISTIČKI SAJAM 12
? CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PORASLE 0,8 POSTO 13
? U VELJAČI CIJENE NA MALO VIŠE 0,3 POSTO, TROŠKOVI ŽIVOTA 0,6 POSTO
13
? PROMET U TRGOVINI NA MALO U 1999. REALNO MANJI 4,8 POSTO 13
? PROSJEČNA PLAĆA ZA PROSINAC 1999. IZNOSILA 3.262 KUNE 13
? BROJ UKUPNO ZAPOSLENIH U HRVATSKOJ ISPOD 1,3 MILIJUNA 14
? NELIKVIDNOST U SIJEČNJU SMANJENA ZA 856,5 MILIJUNA KUNA 14
? PRIMA OSIGURANJE LANI OSTVARILO 168 MILIJUNA KUNA PREMIJA 14
? IZDACI ZA ODŠTETE 68,3 POSTO OD UKUPNIH IZDATAKA OSIGURAVATELJA
15
? RZB O HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA I PROGNOZAMA ZA 2000. I 2001. 15
? NOVA KOTACIJA NA BURZI - KRATKOROČNI VRIJEDNOSNI PAPIRI 15
? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 16
? VIJESTI IZ SVIJETA 17
? POSEBAN PRILOG: MATEŠA - DRŽAVNI DUGOVI NISU TAKO DRAMATIČNI 18
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
U SABORSKU PROCEDURU UPUĆEN PRIJEDLOG ZAKONA O CARINSKOJ TARIFI
Na svojoj je redovitoj sjednici u četvrtak hrvatska Vlada, među
ostalim:
? u redovnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o carinskoj
tarifi. Njime se carinska zaštita usklađuje s dogovorenim tijekom
pregovora za prijam Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju
(WTO), a nove bi se, snižene carine primjenjivale po objavi zakona.
Izuzetak bi bila poglavlja koja se odnose na poljoprivredne
proizvode čije bi se nove carine primjenjivale tek kad Hrvatska
postane punopravni član WTO-a. Raspravu o novim carinskim tarifama
obilježila su različita stajališta ministara gospodarstva Goranka
Fižulića i poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića o
postupku donošenja i stupanju na snagu dijela zakona vezano za
poljoprivredne proizvode. Hrvatska mora imati niže carine, poručio
je Fižulić, ističući da su trenutne carinske stope u Hrvatskoj
dvostruko više nego u tranzicijskim zemljama, a trostruko više nego
u zemljama EU-a. Razloge hitnosti vidi i u činjenici da hrvatski
građani u shoping turizmu godišnje potroše milijardu USD (osam
milijardi kuna), a državni proračun zbog toga izgubi između četiri
i pet milijardi kuna prihoda. Nasuprot njemu, Pankretić smatra da s
primjenom nižih carina u poljoprivredi ne treba početi prije
punopravnog članstva u WTO-u. Zašto jednostrano otvoriti mogućnost
uvoza nekih "osjetljivih" proizvoda, upitao je Pankretić. Stoga je
zatražio odgodu primjene za poglavlja od 1 do 24 koja se odnose na
poljoprivredu, a koja, kaže, čine deset posto ukupne carinske
tarife. Tijekom pregovora o članstvu u WTO-u dogovoreno je postupno
prilagođavanje, odnosno snižavanje carina u iduće dvije do pet
godina, a za poljoprivredne proizvode i sedam godina. U ovoj bi se
godini, prema predloženom zakonu carinska zaštita za industrijske
proizvode snizila s prosječnih deset na 6,6 posto, a za
poljoprivredne proizvode s prosječnih 33,7 na 24,3 posto;
? dala suglasnost za otpočinjanje pregovora o sklapanju novog
stand-by aranžmana s MMF-om. Vlada je ovlastila ministra financija
da s guvernerom Hrvatske narodne banke uputi formalni (pismeni)
prijedlog Vlade prema MMF-u za otpočinjanje pregovora. Prethodni
razgovori oko buduće suradnje između MMF-a i Hrvatske vođeni su u
veljači ove godine kada je u Hrvatskoj, na poziv Vlade, boravio Hans
Flikendschild, šef misije MMF-a za RH. Ministarstvo financija u
svom mišljenju na predloženu odluku podsjeća da je rukovodstvo MMF-
a upoznato s Programom nove Vlade i namjerom intenziviranja i
podizanja suradnje na višu razinu, a radi potpore MMF-a provedbi
ciljeva strukturnih reformi u Hrvatskoj. U pripremama za to,
Ministarstvo financija i službe MMF-a su razmjenom pisama
dogovorili da od sredine ožujka MMF pošalje tri misije stručnjaka
koji bi pomogli razradi provedbe prijedloga izmjena porezne
politike, uvođenja jedinstvenog računa riznice i usklađivanja
odnosa između Ministarstva financija i HNB-a. Paralelne pripreme
aktivnosti i razgovori vode se sa Svjetkom bankom oko programa
suradnje, uključujući novi zajam za strukturnu prilagodbu (SAL
II), koji bi usporedno s MMF-ovim programom podržavali provedbu
strukturnih reformi (zdravstvo, mirovinski sustav, socijalni
programi, realni sektor). Ministarstvo financija ocjenjuje da bi
rukovodstvo MMF-a, nakon što bude poznat državni proračun,
politika i mjere za 2000., moglo već početkom travnja poslati u
Zagreb misiju za pripremu novog aranžmana. Misija bi, s nadležnim
tijelima Hrvatske, kako se procjenjuje, mogla do konca travnja
razrađivati i pripremati novi program i financijski aranžman. Za
razgovore i dogovore oko novog aranžmana bili bi iskorišteni i neki
predstojeći sastanci, kao i zasjedanje odbora MMF-a i Svjetske
banke sredinom travnja u Washingtonu, te
? u saborsku proceduru uputila zakonske tekstove o poslovnom
registru i o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te primila na
znanje izvješće o radu prosvjetne inspekcije za prošlu godinu.
PONIŠTEN NATJEČAJ O PRODAJI DIONICA "PRIMOŠTENA"
Vlada RH u četvrtak je tijekom zatvorenog dijela sjednice donijela
odluku o poništenju natječaja o prodaji dionica d.d. Primošten iz
portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) pod posebnim
uvjetima te je odlučeno da se natječaj ponovi. Imenovani su
predstavnici Vlade u povjerenstva Gospodarsko-socijalnog vijeća i
članovi izaslanstva u pregovorima o sklapanju Ugovora o socijalnom
osiguranju između Hrvatske i BiH. Vlada je razriješila pomoćnike
ministra rada i socijalne skrbi Mariju Knežević, Luku Krznarića,
mr. Josipa Sarića, Vicka Golužu i Marijana Pokrajčića, a imenovani
su Željko Rački, dr. Nino Žganec, Vera Babić, Mirjana Bogdanović
Kamber, Marijan Perković, Ružica Terze, a mr. Snježana Plevko
ponovo je imenovana pomoćnicom ministra. Mr. Rudolf Rožić ponovno
je imenovan tajnikom Ministarstva rada i socijalne skrbi.
Zamjenicom ministra znanosti i tehnologije imenovana je mr.
Dubravka Jurlina Alibegović, a pomoćnicima ministra dr. Darko
Polšek i dr. Miroslav Čavlek. Marija Peronja razriješena je
dužnosti pomoćnice ministra prosvjete i športa. Marijan Kajmak
razriješen je dužnosti tajnika Ministarstva prosvjete i športa, a
imenovana Ester Radmilo. Pomoćnicima ministra gospodarstva
imenovani su Ante Rožić i Kamilo Vrana. Razriješen je dužnosti
pomoćnika ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ivan
Turudić, a imenovan Božidar Rumenjak. Lidija Lukina Karajković
ponovno je imenovana pomoćnicom ministra. Umjesto Tomislava Penića
tajnikom Ministarstva imenovan je Božidar Matovina. Razriješen je
pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Zvonimir Vedriš, a
imenovan Ante Dodig. Mr. Mijo Petek ponovno je imenovan tajnikom
Ministarstva. Mate Perković razriješen je dužnosti pomoćnika
ministra financija i ravnatelja Porezne uprave, a imenovan Ivan
Iveković. Mr. Josip Knezić razriješen je dužnosti pomoćnika
ministra financija i ravnatelja Carinske uprave, a imenovana mr.
Katarina Bakija. Snježana Bagić imenovana je predstojnicom
Vladinoga Ureda za zakonodavstvo, a dosadašnji predstojnik Marijan
Prus imenovan je savjetnikom potpredsjednika, zamjenika
predsjednika Vlade. Novim predstojnikom Ureda za suradnju s
međunarodnim kaznenim sudom i Međunarodnim sudom pravde imenovan
je Orsat Miljenić. Direktora Javnoga poduzeća Hrvatske šume Ivana
Tarnaja zamijenit će Željko Ledinski. Stjepan Dujmović razriješen
je dužnosti ravnatelja javne ustanove Nacionalni park Plitvička
jezera, a za v.d. ravnatelja imenovan je Anđelko Kružičević.
Razriješen je dužnosti direktora Hrvatskoga zavoda za zdravstveno
osiguranje Branko Malenica, a imenovan Zdravko Lončarec.
Dosadašnji članovi Upravnoga vijeća Hrvatskoga zavoda za
zdravstveno osiguranje razriješeni su, a imenovani su prof. dr.
Igor Francetić, dr. Dinko Vitezić, dr. Mirando Mrsić, Ivan Drpić,
dr. Boris Klaić, Katja Matijević, mr. Miroslav Volenc, dr. Josip
Jelić i Vladimir Lokner.
ŽUPANIJSKI DOM NIJE PRIHVATIO PREDLOŽENI DRŽAVNI PRORAČUN
Županijski dom Hrvatskog državnog sabora, odnosno zastupnici HDZ-a
i HSP-a koji imaju većinu u Domu, odbio je u srijedu državni
proračun što ga je predložila Vlada premijera Ivice Račana. To je
prvi put u sedam godina rada Županijskog doma da on nije podržao
temeljni financijski dokument države. Puna dva dana 56 od 68
zastupnika Županijskog doma raspravljalo je o prvom čitanju
ovogodišnjeg proračuna. Za to vrijeme politički suparnici - na
jednoj strani HDZ i HSP, a na drugoj zastupnici stranaka
pobjedničke koalicije - nisu promijenili svoje ocjene o proračunu.
Zastupnici iz stranaka pobjedničke koalicije koja je formirala
novu Vladu isticali su da proračun i nije mogao biti drugačiji s
obzirom na teško gospodarsko i financijsko stanje koje je nova
vlast naslijedila od HDZ-ove. HDZ-ovi su zastupnici, pak, tvrdili
da je ono što je Vlada ponudila u proračunu bitno drugačije od
predizbornih obećanja. Uz ostalo su spomenuli da nisu u obećanoj
mjeri "skresane" privilegije i plaće dužnosnika, planira se
smanjiti plaće proračunskim korisnicima iako se tvrdilo drugačije,
štedi se na pogrešnim mjestima. Proračun je, ustrajali su HDZ-ovci,
konzervativan, koncepcijski loš, nije ni razvojan, ni socijalan,
ni štedljiv. Miroslav Rožić (HSP) rekao je kako postoji samo jedan
razlog zbog kojeg se on protivi proračunu. Karakter mu je, tvrdi,
HDZ-ovski, kao da ga je pisao bivši premijer Nikica Valentić.
Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak odgovorio je kako
proračun sadrži dio predizbornih obećanja, u njemu su ugrađena
smanjenja i povećanja na pojedinim stavkama. Kuštrak je najavio da
će Vlada s 1. travnjom početi porezno rasterećenje i to kroz
povećanje osobnog poreznog odbitka. Predviđen je i pad carina, a to
najizravnije znači i pad cijena, rekao je Kuštrak. Negativno
mišljenje o predloženom proračunu, Županijski dom će proslijediti
Zastupničkom, no taj Dom, neovisno o negativnom mišljenju, može
izglasovati državni proračun. Ako je nezadovoljan time, Županijski
dom može iskoristiti svoje pravo i tražiti da se ponovo odlučuje o
spomenutom aktu. Iako cijeli taj posao podrazumijeva određeno
vrijeme, upućeni kažu da to neće zapriječiti da se ovogodišnji
državni proračun donese u zadanom vremenskom okviru, to jest - do
konca ožujka. Protiv predloženog državnog proračuna izjasnio se
najveći dio HDZ-ovih te dva zastupnika HSP-a. Od glasovanja su se
suzdržala dva HDZ-ovca, a uz zastupnike iz stranaka pobjedničke
koalicije ruku za proračun digla su i četiri HDZ-ovca.
VLADA KORISNICIMA PRORAČUNA PREDLAŽE SMANJENJE NETO PLAĆA OD 1,6 DO
2,1 POSTO
Hrvatska je Vlada u petak, 10. ožujka, sindikatima javnih i
državnih službi predložila smanjenje neto plaća između 1,6 i 2,1
posto, što bi prosječno iznosilo otprilike 30 kuna, u idućih šest
mjeseci. Nakon tog razdoblja, ako se stabilizira gospodarsko
stanje, plaće bi se mogle povećati. Vlada je tijekom ovoga kruga
pregovora o politici plaća u ovoj godini predložila sindikatima
sniženje osnovice za pet posto na rok od šest mjeseci - od 1. travnja
do 30. rujna. Uz to, s usvajanjem proračuna Vlada bi izmjenom Zakona
o porezu na dohodak povećala neoporezivi dio plaće s 1.000 kuna na
1.200 kuna. Time bi neto plaće zapravo bile niže za 1,6 do 2,1 posto
što je, po Vladinu mišljenju, minimalno smanjenje. "Taj bi
prijedlog Vladi omogućio vrijeme za poduzimanje mjera koje bi
stabilizirale stanje u društvu", izjavila je potpredsjednica Vlade
Željka Antunović. Vlada i sindikati bi o eventualnom povećanju
plaća ponovno pregovarali potkraj ljeta. Potpredsjednica Vlade
naglasila je da i u novom proračunu sredstva za plaće rastu gotovo
deset posto, i to zbog sporazuma iz prosinca o povećanju plaća
javnih i državnih službenika za 12 posto. Sindikati zasad ne
prihvaćaju Vladin prijedlog, izjavio je predsjednik Sindikata
državnih službenika Ivica Ihas. Sindikati javnih i državnih službi
čekat će da se o prijedlogu izjasne i gospodarski sindikati, te
analizirati što bi to značilo za relativne odnose između plaća u
zemlji, rekao je Ihas. Sindikati javnih i državnih službi najavili
su da će, ako se ne postigne zadovoljavajući sporazum o plaćama, 21.
ožujka organizirati jednodnevni štrajk upozorenja. Međutim,
potpredsjednica Vlade uvjerena je da štrajka neće biti.
GSV: RASPRAVA O PRORAČUNU I SOCIJALNOM PAKTU
Prošloga petka, 10. ožujka, na sjednici Gospodarsko-socijalnog
vijeća (GSV) predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca ocijenili
su prijedlog proračuna za 2.000 godinu prihvatljivim jer je, po
njihovu mišljenju, gospodarski održiv i socijalno podnošljiv.
Sindikati su, međutim, nezadovoljni što u paketu uz proračun ne idu
kompleksnije izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na
dobit jer će se samo parcijalno povećati neoporezivi dio plaće s
1.000 kuna na 1.200 kuna. Također smatraju da su sredstva koja su
unutar Ministarstva rada i socijalne skrbi namijenjena politici
zapošljavanja premala s obzirom na očekivani porast nezaposlenosti
zbog restrukturiranja gospodarstva. Tu stavku, bez obzira na
trenutnu besparicu, treba značajno pojačati. Sindikati su, osim
toga, predložili da se zaposlenicima vrati naknada za topli obrok
koju je 1993. ukinula Vlada Nikice Valentića. U vezi sa socijalnim
paktom dogovoreno je da će sindikati i poslodavci do sredine ovoga
tjedna dostaviti Vladi svoje prijedloge, a Vlada će im ponuditi
platformu za potpisivanje odgovarajućeg sporazuma koji bi važio
godinu dana. Vladi je važno postizanje dogovora o socijalnom paktu
te će nastojati da to pitanje bude središnja tema idućih dogovora na
GSV-u, kazala je potpredsjednica Vlade Željka Antunović. Sastavni
dio socijalnog pakta treba biti politika plaća, a Vlada predlaže
zaustavljanje rasta plaća u ovoj godini, jer su u prehodnom
razdoblju one rasle brže od rasta bruto domaćeg proizvoda, rekla je
Antunović. Po riječima glavnog ravnatelja Hrvatske udruge
poslodavaca Željka Ivančevića socijalni pakt mora sadržavati
dogovor o politici plaća i dogovor o međusobnom garantiranju
socijalnog mira. Na sjednici je dogovoreno i da do srijede treba
formirati osam povjerenstava GSV-a kao stručnih operativnih radnih
tijela koja bi usuglašavala stavove socijalnih partnera o temama
koje će se naći na dnevnom redu GSV-a. Prihvaćen je i aneks
Sporazumu o osnivanju GSV-a, kojim su proširene njegove
nadležnosti, tako da bi ubuduće svaka tema od interesa za socijalne
partnere trebala biti raspravljena na GSV-u prije nego dođe u Vladu
ili Sabor.
OSTATAK PRIHODA PRORAČUNA OD PRODAJE PBZ-A U PODACIMA ZA VELJAČU
Prihod državnog proračuna od privatizacije Privredne banke Zagreb
(PBZ), iskazan u siječanjskim podatcima proračuna sa 1,772
milijarde kuna, u cijelosti bi trebao biti evidentiran u podacima
za veljaču. Naime, 66,3 posto udjela PBZ-a prodano je za 300
milijuna eura (otprilike 2,3 milijarde kuna), što je inozemni kupac
uplatio krajem siječnja. Razliku u iskazanim podacima u
Ministarstvu financija objašnjavaju načinom knjiženja, jer se
podatci o proračunskim prihodima nekada iskazuju tek kada su
evidentirani i na rashodnoj strani. Prihod od privatizacije PBZ-a
najvećim je dijelom utrošen za plaćanje obveza prema Londonskom i
Pariškom klubu, a dio je iskorišten za podmirenje dijela unutarnjih
dugova, rekao je ministar financija Mato Crkvenac odgovarajući u
srijedu na jedan od upita na konferenciji za novinare. U
Ministarstvu ističu kako bi ostatak proračunskog prihoda od
privatizacije PBZ-a, statistički trebao biti iskazan u veljači,
objašnjavajući pritom da se slično dogodilo i prošle godine s
iskazivanjem prihoda od privatizacije Hrvatskih
telekomunikacija. Time je i odgovoreno na pitanja o toj razlici
koja se u medijima provlači od objave mjesečnog statističkog
prikaza Ministarstva financija za siječanj. Iz PBZ-a je prošli
tjedan ponovljeno da je talijanska Banca Commerciale Italiana
krajem siječnja uplatila cjelokupni iznos te su za sva daljnja
pitanja u vezi toga uputili na Državnu agenciju za osiguranje
štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) iz čijeg je portfelja i prodan
udio PBZ-a. Iz DAB-a je pismeno odgovoreno da je kupoprodajna
cijena za 66,3 posto dionica PBZ-a, po ugovoru zaključenom 17.
prosinca prošle godine, iznosila 300 milijuna eura (2.314.763.700
kuna) te da je "taj iznos proknjižen na deviznom računu Agencije
koji se vodi kod PBZ-a, dana 28. siječnja 2000." Pritom se napominje
da su "od iznosa kupoprodajne cijene namireni troškovi savjetnika
za privatizaciju PBZ-a i troškovi naknada i provizija. Po odbitku
tih troškova Ministarstvu financija doznačen je preostali iznos od
281.975.000 eura (2.175.237.691 kuna)", navodi se u pismenom
obrazloženju DAB-a. Iz toga proizlazi da su troškovi savjetnika za
privatizaciju PBZ-a i troškovi naknada i provizija iznosili
približno 18 milijuna eura (ili otprilike 138 milijuna kuna).
Ostatak proračunskog prihoda od privatizacije PBZ-a (od otprilike
400 milijuna kuna), statistički bi pak trebao biti iskazan u
podacima o državnom proračunu za veljaču.
NOVI INFORMACIJSKI SERVIS ZAP-A - INFOZAP
Zavod za platni promet (ZAP) svojim je korisnicima ponudio InfoZAP
servis. Riječ je o informacijskom servisu utemeljenom na
najnovijim postignućima računalne tehnologije, a komitentima
omogućuje korištenje usluga 24 sata na dan. InfoZAP korisnicima
nudi dobivanje govornih informacija o stanju žiroračuna tvrtke,
dobivanje telefaks-izvatka na zahtjev, automatsko dobivanje
izvatka telefonom, dobivanje izvatka telefaksom u istom pozivu i
dobivanje izvatka u obliku datoteke. Za korištenje servisa
dovoljno je imati telefon ili telefaks, ukoliko korisnik želi
primati informativne izvatke, ili pak, modem ako izvadak želi
primati u obliku datoteke. Svi podaci koji se na taj način dobivaju
zaštićeni su, a pristup je ograničen PIN-om korisnika. Korisnikom
InfoZAP servisa može postati svaka pravna ili fizička osoba koja
ima otvoren žiroračun u ZAP-u, koja prihvaća Opće uvjete za uporabu
usluga InfoZAP servisa te koja preuzme osobni ili grupni
identifikacijski broj (PIN) koji joj ZAP dodijeli, i to u roku deset
dana nakon njegova izdavanja. Uslugama servisa mogu se koristiti i
druge pravne ili fizičke osobe, ali samo uz pisano odobrenje
pretplatnika servisa. Inače, organizacijskim i tehničko-
tehnološkim promjenama provedenim 1999. godine ZAP se pripremio za
provedbu svih segmenata reformiranog platnog prometa. Promjene su
zahvatile sve segmente produkcijskog sustava, od izgradnje nove
telekomunikacijske infrastrukture preko promjena obradnih
računala. Izrade novih aplikativnih sustava, jedinstvene baze
podataka registra računa i naloga platnog prometa do novog načina
obuhvata naloga temeljenog na jedinstvenim bazama i njihovoj
neprekidnoj dostupnosti te drugačijem konceptu načina
informiranja korisnika, čiji je dio i InfoZAP.
2. TVRTKE
DARKO MARINAC NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE "PODRAVKE"
Novi predsjednik Uprave koprivničkog koncerna Podravka je Darko
Marinac. Njegov zamjenik je Željko Đurđina, kojeg su predložili
mali dioničari, dok su ostali članovi nove Uprave Davor Cimaš,
Damir Polančec i Nevenka Cerovski, odlučio je u utorak Nadzorni
odbor Podravke. Nakon tri tjedna upravljačke krize u koprivničkoj
Podravki Nadzorni odbor izabrao je novu upravu sa sedam glasova za,
jednim protiv i jednim suzdržanim. Novi čelni čovjek koprivničke
prehrambene industrije dolazi iz Plive, iz koje dolazi i članica
Uprave Nevenka Cerovski. Ostali članovi uprave su 'podravkaši'.
Predsjednik NO Božo Prka, na konferenciji za novinare nakon
sjednice, izvijestio je kako je prihvaćena ostavka Ante Babića, a
opozvani su i svi ostali članovi uprave. Novi predsjednik Uprave
Podravke Darko Marinac rekao je da su i on i Đurđina predstavili
svoje programe, koji se, kaže, nisu puno razlikovali. Osnova im je
izlazak na međunarodno tržište ne samo proizvodima i uslugama, već
i dionicama. Upravo to je za Marinca obveza već ovu godinu. Kako je
izvijestio zamjenik predsjednika Uprave Željko Đurđina,
otpuštanja radnika neće biti, a Uprava će biti proširena. O tome će
se, kaže, dogovoriti u idućih deset dana.
PREDSTAVLJENA NOVA UDRUGA DIONIČARA PODRAVKE
Nova udruga vlasnika dionica Podravke, koja je registrirana pod
nazivom "Dioničar", predstavila se u ponedjeljak na konferenciji
za novinare u Koprivnici. Nova uduga smatra da će do iduće skupštine
Podravke zastupati otprilike 15 posto dioničarskog udjela, što bi
im omogućavalo jedno mjesto u Nadzornom odboru Podravke, a cilj im
je raspolagati kontrolnim paketom Podravkinih dionica, odnosno s
25 posto plus jednom dionicom. Predsjednik udruge je Matija
Dolenec, a dopredsjednik Franjo Jurić, obojica nekadašnji
direktori u koprivničkoj Podravci. U novoj su udruzi i predsjednik
Uprave Podravske banke, također nekadašnji Podravkin direktor
Julio Kuruc, potom koprivnički dogradonačelnik Slavko Dedi, Zvonko
Čanji, Dragutin Kralj, Jakov Anušić, Ilinka Milas, Ivan Ročak i
Petar Senjan, uglavnom sve bivši ili sadašnji direktori pojedinih
Podravkinih cjelina. U politici imenovanja novog predsjednika
Uprave Podravke oni podržavaju prijedloge postojeće Udruge malih
dioničara Podravke i smatraju da neće postojati sukob interesa
između tih dviju udruga.
SMJENJENA UPRAVA KOESTLINA
Na sjednici Nadzornog odbora bjelovarske tvornice keksa Koestlin
predstavnici većinskog vlasnika tvornice (72 posto),
Privatizacijsko investicijskog fonda (PIF) Dom smjenili su
direktora tvornice Đuru Matašina i postavili novog, Damira
Žderića. Predsjednik Nadzorog odbora Vicko Ferić kazao je da je
razlog smjene nezadovljstvo rezultatima poslovanja u prošloj
godini, jer je dobit od otprilike 50.000 kuna mala. Koestlin
svakako može bolje poslovati i na domaćem i stranom tržištu jer ima
kvalitetne proizvode, rekao je dodajući da se broj zaposlenih, od
približno 300, za sada neće smanjivati. Ferić je demantirao
informacije koje su se pojavile i u medijima da je "Epic invest",
tvrtka koja vodi poslove za PIF Dom, prodala Koestlin, naglasivši
da se "Koestlin ne može prodati ispod stola već na burzi i to za
gotovinu". Pritom je napomenuo da se dosad razgovaralo sa
zainteresiranima za kupnju Koestlina, među kojima su bili i mali
dioničari koji imaju otprilike 24 posto dionica te da se čeka
kvalitetna ponuda. Također je naglasio da se očekuje
konstituiranje nove uprave. Novi direktor treće po veličini tvrtke
hrvatske konditorske industrije Damir Žderić naglasio je da mu je
cilj agresivnije nastupiti na tržištu s Koestilnovim proizvodima i
povećati proizvodnju i prodaju. Inače, Udruga malih dioničara
Koestlina i dalje drži upitnom pravovaljanost prijenosa 24,9 posto
dionica iz Hrvatskog fonda za privatizaciju u PIF Dom. Predsjednik
Udruge Mato Kovačević rekao je da će se potezi Udruge znati nakon
što se zaposleni i mali dioničari upoznaju sa smjenom direktora.
Inače utemeljen je i Stožer za zaštitu tvornice koji je u slučaju
prodaje prije rješavanja pitanja spomenutog prijenosa dionica
nagovijestio i zabranu ulaska predstavnicima PIF-a Dom u krug
tvornice.
AGROKOR ĆE U BIH DO 2006. ULOŽITI 80 MILIJUNA DEM
Koncern Agrokor u narednih šest godina kani investirati u BiH
gotovo 80 milijuna DEM čime bi se ujedno omogućilo otvaranje novih
800 do 1.000 radnih mjesta. Članovi poslovodstva Agrokora
predstavili su u Sarajevu rezultate poslovanja i planove za nastup
na bosanskohercegovačkom tržištu u narednim godinama.
Predstavljanje koje je organizirano u suradnji s odjelom Hrvatske
gospodarske komore (HGK) u Sarajevu izazvalo je veliko zanimanje
bosanskohercegovačkih gospodarstvenika i medija, prije svega zbog
činjenice da je Agrokor do sada pokazao ozbiljne nakane kupnjom
čitlučke tvornice sladoleda Barpeh te najboljom ponudom za kupnju
dijela dionica "Sarajevskog kiseljaka". Po riječima čelništva
Agrokora, preuzimanjem tvornice u Čitluku, stvorene su realne
pretpostavke da Ledo preuzme gotovo 65 posto tržišta sladoleda u
BiH. U naredne tri do četiri godine u ovu proizvodnju u BiH
investirat će još 35 milijuna DEM, a planira se otvoriti otprilike
400 radnih mjesta. Agrokor odnosno njegov pogon Jamnica ozbiljne
planove imaju i na tržištu mineralnih voda. Nakon kupnje paketa od
41 posto dionica "Sarajevskog kiseljaka" ovaj će se koncern
upustiti u novi investicijski program osiguravajući dodatnih 19
milijuna DEM investicija, od čega će tri mlijuna biti u gotovom
novcu a ostatak u najsuvremenijoj tehnologiji. Planirano je da se
na taj način osvoji 75 posto tržišta mineralne vode u BiH koje je
inače dosta šaroliko i preplavljno različitim proizvodima pri čemu
najjaču konkurenciju i dalje predstavlja slovenska Radenska. Do
2004. godine Agrokor u Sarajevu kani izgraditi i veliki
distribucijski centar a postoje i ozbiljni planovi za suradnju s
Bimalom iz Brčkog. U Agrokoru pojašnjavaju kako bi ta tvrtka u ove
pogone investirala dodatnih milijun DEM u cilju njihova
osposobljavanja čime bi se proširili ukupni proizvodni kapaciteti
i osiguralo pravodobno reagiranje na zahtjeve tržišta za
proizvodima što ih sada plasira "Zvjezda". Ovaj je projekt do sada
bio ponešto usporen jer se čekala odluka o uspostavi distrikta na
području Brčkog odnosno ishod privatizacijskog postupka, no još
uvijek postoje realne šanse za njegovu realizaciju.
NA POMOLU BOLJI DANI ZA STANOGRADNJU?
Iako su cijene stanova u Hrvatskoj pale i do 30 posto, njihova je
cijena za većinu građana, čija je prosječna plaća iznosila 3.168
kuna (u prosincu), još uvijek previsoka. Lakšu kupnju stanova
hrvatskim bi građanima mogla ubuduće omogućiti i Vlada budući da je
ministar javnih radova i graditeljstva Radimir Čačić najavio da je
Ministarstvo pred završetkom programa Strategije socijalne
stanogradnje koji će nakon toga proslijediti hrvatskoj Vladi. Dok
se do 1990. u Hrvatskoj gradilo dvadesetak i više tisuća stanova,
taj je broj s nestankom 'usmjerene stanogradnje' značajno opao i do
1996. broj izgrađenih stanova u Hrvatskoj godišnje nije dostigao
10.000. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, 1998. je
izgrađeno 12.577 stanova. Visoke cijene stanova, koje se
primjerice u Zagrebu kreću od najmanje 1.000 (roh bau) pa do 5.000
DEM i više po četvornom metru za opremeljene stanove u elitnijim
dijelovima grada, uvjetovale su, uz nestajanje srednjeg sloja
staniovništva i nepovoljene stambene kredite, smanjenje potražnje
i prodaje stanova. Tako je jedna od vodećih hrvatskih graditeljskih
tvrtki Tehnika u prošloj godini prodala samo 35 posto useljivih
stanova u odnosu na 1992. U toj tvrtki kažu kako Tehnika nikada nije
imala toliki broj neprodanih završenih stanova kao sada,
napomenuvši "da su se ranije stanovi kupovali dok su još bili u u
gradnji". Kao najvažniji razlog slabije kupovine stanova u
Hrvatskoj, u Tehnici, osim previsokih cijena, ističu i nepovoljne
stambene kredite uz visoke kamatne stope, prekratke rokove
otplate, sporu birokraciju te prevelike zahtjeve banaka glede
jamaca za kredite. Za potencijalne mlađe kupce koji još nisu stekli
kapital, dodatni problem predstavlja i nemogućnost upisivanja
podataka u zemljišne knjige, za koje se po njihovim riječima,
primjerice u Zagrebu čeka i tri godine, a bez čega se ne mogu dobiti
hipotekarni kredit banke jer one bez upisa podataka u zemljišne
knjige ne mogu ishoditi hipoteku na stan. U strukturi cijene
četvornog metra stana, primjerice, u drugoj zoni u Zagrebu (Trnje,
Trešnjevka), čija prodajna cijena iznosi otprilike 2.800 DEM, 20
posto od ukupne cijene odnosi se na zemljište, 11 posto na komunalne
doprinose i priključke, osam posto na projektiranje, nadozor i
ostalo, 13 posto na PDV, dok se svega 48 posto odnosi na građenje. Od
tih 48 posto, polovina se odnosi na obrtničke radove, a polovina na
radove koje izvodi graditelj-investitor, pojašnjavaju u Tehnici.
Troškove stana, tvrde, uvećava i "potpuno dozvoljena samovolja
pojednih poduzeća" - HEP-a, Vodoopskrbe i odvodnje, Gradske
plinare i dr. Oni izgradnju novog objekta često uvjetuju i gradnjom
primjerice nove trafostanice, rekonstrukcijom magistralnog
plinovoda, kanalizacije ili vodovoda. Sve te troškove plaćaju samo
novi kupci, a u Tehnici smatraju da bi se taj problem u Zagrebu
sustavno riješio donošenjem Generalnog urbanističkog plana (GUP).
Njime bi se stvorili preduvjeti da se buduća stambena područja i
komunalno opreme te da se razmotri način financiranja
infrastrukutre što bi uvelike rasteretilo cijene stanova. Model
komunalnog opremanja ne postoji i potpuno je nejasno tko bi, kada i
kako to trebao obavljati pa sve te troškove na kraju snosi kupac
stana, ističu u Tehnici te smatraju da bi komunalno opremanje
trebao financirati Grad iz komunalnih naknada koje plaćaju svi, a
ne iz komunalnih doprinosa koji plaćaju samo graditelji. Osim
smanjenja cijena stanogradnje, u Tehnici predlažu i povezivanje
investitora gradnje sa budućim korisnicima kroz stambene
štedionice već od početka gradnje. Kako je napominju, Tehnika
trenutačno dogovara stambenu kreditnu liniju sa poslovnim bankom.
BRODOGRADILIŠTE "VIKTOR LENAC" SKLOPILO MEĐUNARODNE UGOVORE O
FINANCIRANJU
Riječko brodogradilište "Viktor Lenac" sklopilo je ovoga tjedna
ugovore o financiranju razvoja s Međunarodnom financijskom
korporacijom (International Finance Corporation) iz Washingtona,
članicom Svjetske banke, i još s trima uglednim financijskim
ustanovama. Ti će financijeri sredstva uložiti u povećanje
temeljnog kapitala "Viktora Lenca" kupnjom novoizdanih dionica u
visini od 11,85 milijuna USD i davanjem dugoročnih zajmova u iznosu
od 18,5 milijuna USD. Razvojni je projekt "Viktora Lenca" ukupno
vrijedan 63,4 milijuna USD. Pritom je 20 milijuna već investirano
iz vlastitih sredstava brodogradilišta, a iz tog izvora osigurat će
se i preostala potrebna sredstva. Inače, osnovne su djelatnosti tog
brodogradilišta remont i preinake plovnih objekata, gradnja manjih
plovila te izrada i rekonstrukcije "off shore" objekata. "Viktor
Lenac" nastupa na tržištima više od 20 zemalja, ostvarujući u
inozemstvu oko 95 posto prihoda, koji je, primjerice, u 1998.
godini iznosio 374 milijuna kuna. Tijekom posljednje tri godine
zaposleno je približno 485 novih radnika tako da "Viktor Lenac"
danas zapošljava oko 900 osoba, čija je prosječna mjesečna plaća
4.700 kuna.
RAZRIJEŠENI DUŽNOSTI DIREKTOR I PREDSJEDNIK UPRAVE REMONTNOG
BRODOGRADILIŠTA
U Ministarstvu gospodarstva u četvrtak je održan sastanak
Vjerovničkog vijeća šibenskog Remontnog brodogradilišta, na
kojemu je razriješen dužnosti dosadašnji direktor Vladimir
Lipović. Na sastanku je odlučeno da se 20. ožujka raspiše natječaj
za novoga direktora brodogradilišta. Dužnosti je razriješen i
dosadašnji predsjednik Uprave Mislav Pavić, a na to mjesto imenovan
je Luka Petrina, kaže se u priopćenju Ministarstva gospodarstva.
KONČAR OSTVARIO ZADOVOLJAVAJUĆE POSLOVNE REZULTATE
Koncern Končar lani je, unatoč gospodarski vrlo teškom razdoblju,
ostvario zadovoljavajuće poslovne rezultate. U prošloj su godini
ostvarili prodaju proizvoda i usluga u visini 1,292 milijardi kuna,
što je 15,2 posto više nego u 1998. godini i devet posto više od
plana, kazao je predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije d.d.
Darinko Bago. Dobit Konačara lani je iznosila 26,4 milijuna kuna.
Od ukupne prošlogodišnje prodaje, 47,7 posto tj. 616 milijuna kuna
ostvareno je na inozemnom tržištu. Prodaja proizvoda i usluga na
domaćem tržištu ostvarena je u visini 676,4 milijuna kuna, što je
šest posto više u odnosu na 1998. godinu. Na domaćem tržištu najviše
Končarovih proizvoda i usluga (37,6 posto) prodano je Hrvatskoj
elektroprivredi, a slijedi grupacija Trgovine sa 28,4 posto.
Najviše se pak, izvozilo u BiH, Grčku, Sloveniju, Njemačku, Češku,
Ujedinjene Arapske Emirate itd. Vanjskotrgovinska bilanca
koncerna lani je bila pozitivna, istaknuo je Bago, a odnos izvoza i
uvoza povoljan. Izvoz je naime, bio dvostruko veći od uvoza. Na
financijsku stabilnost koncerna ukazuje i kratkotrajna imovina
koja je 20 posto veća od ukupnih dugoročnih i kratkoročnih obveza.
Također, rekao je Bago, novčani tijek od poslovnih i ulagateljskih
aktivnosti u 1999. godini bio je pozitivan, pri čemu su novac i
novčani ekvivalenti koncem prošle godine iznosili 91,6 milijuna
kuna. U ovoj godini Končar očekuje daljnji rast prodaje proizvoda i
usluga, istaknuo je Bago. Tako bi se trebalo ostvariti otprilike
1,295 milijardi kuna prihoda ili 0,2 posto više nego lani. Pritom bi
prodaja na domaćem tržištu trebala porasti 8,6 posto, dok je za
izvoz planirano smanjenje od devet posto. Na projektu izlaska
Končara na neku od svjetskih burzi intenzivno se radi, no, kako je
rekao Bago, projekt će se realizirati kada gospodarska situacija
bude povoljnija. Osvrnuvši se na trenutačnu problematiku sa
poduzećem Končar-Specijalni uređaji i sistemi (SUS), poduzeća za
proizvodnju i servis borbenih sredstava, Bago je kazao kako su se
još u studenom prošle godine Ministarstvo obrane (MORH), Hrvatskih
fond za privatizaciju (HFP) i Končar-Elektroindustrija dogovorili
da se SUS zbog sigurnosnih razloga preseli iz iznajmljenih prostora
u Fallerovom šetalištu u Sesvetski Kraljevac te da se prekinu svi
poslovi te tvrtke na Fallerovom šetalištu. Preseljenje se odužilo,
a SUS je nastavio s poslovanjem, zbog čega se Končar-
Elektroindustrija odlučila samostalo osigurati preseljenje. No,
tada su se radnici SUS-a zatvorili u svoje radne prostore gdje se
nalaze i dva borbena vozila na popravku, koja unose dodatnu
nesigurnost. Uprava Končara u potpunosti podržava zahtjeve radnika
SUS-a za isplatom oko šest milijuna kuna koje im duguje MORH kao i
isplatu 11 neisplaćenih plaća. No, to nije u nadležnosti Končara,
već nekih drugih institucija, ponajprije HFP-a, stopostotnog
vlasnika SUS-a, kazao je Bago.
ZA NOVI INVESTICIJSKI CIKLUS TANGU POTREBNO TRI MILIJUNA DEM
Novogradiški Tang bi trebao investirati tri milijuna DEM u novu
tehnologiju kako bi ostao konkurentan na inozemnom tržištu. Već
postoji spremnost jedne inozemne banke za kreditiranjem, a vode se
i načelni razgovori s Ministarstvom gospodarstva, odnosno
Hrvatskim fondom za privatizaciju kao većinskim vlasnikom, o
izdavanju jamstva. Modernizacija strojeva tog jedinog domaćeg
proizvođača ručnog i profesionalnog alata nužna je budući se u
strojni park nije ulagalo od 1982. godine, kaže poslovodstvo
tvrtke. Ona je i temelj za daljnje ulaganje u Tang, za što su
zainteresirani dugogodišnji poslovni partneri tvrtke iz Italije,
Nizozemske i Belgije. Na modelu tog ulaganja, koje bi se moglo
realizirati u razdoblju od tri do četiri godine, kao i
restrukturiranju koje je u tijeku, management tvrtke radi sa
stručnjacima njemačke konzultantske kuće CDG. Uspije li se
ostvariti novi investicijski ciklus, mogao bi se povećati opseg
proizvodnje za europsko tržište, gdje ta tvrtka može kvalitetom i
malim serijama izrade konkurirati ne samo domicilnim već i azijskim
državama. Isto tako, u idućih bi se pet godina mogao udvostručiti
broj zaposlenih, kojih je sada otprilike 140. Ove je godine
ugovorena proizvodnja alata isključivo za inozemno tržište, u
vrijednosti sedam milijuna DEM. U Tangu smatraju da im je obveza
pomoći i domaćoj industriji, prije svega brodogradnji, no problem
im predstavlja naplata potraživanja, koja je većinom vezana za
kompenzacije. U proteklim godinama Tang je uglavnom riješio 45,5
milijuna kuna duga prema Zagrebačkoj banci i zaposlenicima i to
davanjem svojih dionica u zamjenu. Ostaje za podmiriti dug za
neisplaćene plaće iz 1995. i 1996. godine 59 zaposlenih, koji ne
žele dionice. Riječ je o otprilike milijun kuna, bez kamata i
troškova odvjetnika, zbog kojih je, sudskom ovrhom, trenutačno
blokiran žiro račun tvrtke i na čemu poslovodstvo intenzivno radi
kako ne bi bila dovedena u pitanje ugovorena proizvodnja.
ELCONU DODIJELJEN CERTIFIKAT ISO 9002
Varaždinskoj tvrtki Elcon nedavno je dodijeljen certifikat ISO
9002, čime je potvrđena visoka kvaliteta poslovanja. Postupak
certifikacije provela je tvrtka Bureau Veritas Quality
International. Kako su istaknuli iz poslovodstva Elcona, oni su
prvo trgovačko poduzeće na području Varaždinske Županije koje je
dobilo ovu međunarodnu potvrdu o kakvoći sustava. Tvrtka je
osnovana prije desetak godina, trenutačno zapošljava dvanaest
djelatnika, a specijalizirana je za prodaju elektromaterijala.
SISAČKA RAFINERIJA NEĆE SE ZATVORITI
"U vodstvu Ine nije bilo nijednog razgovora o zatvaranju Rafinerije
nafte u Sisku, i odgovorno tvrdim da sisačka Rafinerija sigurno
neće biti zatvorena", izjavio je u srijedu izvršni direktor Ine
d.d. za preradu nafte i trgovinu Željko Vrbanović na izvanrednoj
skuštini Rafinerijine podružnice Sindikata energije, kemije i
nemetala (SEKN). Vrbanović je rekao da su inozemne konzultatorske
kuće od 1995. godine predlagale zatvaranje Rafinerije, ali je
vodstvo Ine tu mogućnost odbacilo. Ujedno je upozorio da je Ina sada
u velikim teškoćama i da poslovodstvo čini sve kako bi osiguralo
preživljavanje tvrtke. Ako država ne prihvati uvođenje automatizma
u usklađivanju cijena nafte s cijenama u inozemstvu, situacija može
biti još gora, upozorio je Vrbanović. Izvanredna sjednica
sindikalne podružnice Rafinerije Sisak sazvana je zbog najave
mogućeg zatvaranja rafinerijskih postrojenja u Sisku. Glavni
sindikalni povjerenik u sisačkoj Rafineriji Željko Jurašinović
rekao je da su radnici zabrinuti za svoju egzistenciju zbog javnih
najava da će ostati bez posla. Svi radnici odlučni su u obrani
Rafinerije i svojih radnih mjesta, i ni po koju cijenu neće pristati
na zatvaranje postrojenja, rekao je Jurašinović. Generalni
direktor sisačke Rafinerije Janko Moše upozorio je da ta tvrtka
nije spremna za izbirljivo tržište Zapada te da kvalitetom
proizvoda neće moći zadovoljiti zahtjeve tog tržišta bez novih
ulaganja u modernizaciju postrojenja.
IZ SISAČKE RAFINERIJE LANI PRODANO 2,2 MILIJUNA TONA PROIZVODA
INA-Industrija nafte lani je na domaćem i inozemnom tržištu prodala
gotovo 2,2 milijuna tona različite robe proizvedene u Rafineriji
nafte Sisak. U usporedbi s godinom ranije, prodaja robe iz Sisačke
rafinerije veća je za 400.000 tona. Domaćem je tržištu Sisačka
rafinerija lani isporučila najviše motornih benzina, loživih ulja
i dizelskog goriva, dok je ukupna količina derivata za inozemno
tržište iznosila otprilike 470.000 tona. Iz Rafinerije nafte Sisak
najviše je - 39 posto od ukupnog izvoza, plasirano na tržište BiH, a
zatim slijede Slovenija, Austrija, Mađarska, Italija, SRJ, Češka,
Slovačka, Makedonija, Rumunjska te roba za potrebe snaga SFOR-a. Za
rafinerijsku preradu lani je u Sisačku rafineriju dopremljeno više
od 1,02 milijuna tona domaće te 1,34 milijuna tona uvozne sirove
nafte, dok je godinu ranije domaće nafte nabavljeno 1,23 milijuna
tona, a nafte je iz uvoza pristiglo približno 760.000 tona. S
obzirom na smanjivanje iscrpljivanja s domaćih polja dobava uvozne
nafte u Sisačkoj se rafineriji povećava, a raste i ukupna prodaja
sisačkih rafinerijskih proizvoda, više na domaćem te nešto manje na
inozemnom tržištu, ističu iz Ine. Upitno je kakva će biti
ovogodišnja prerada u Sisačkoj rafineriji s obzirom na neke najave
kako bi ta rafinerija mogla prerađivati uglavnom domaću naftu, zbog
ograničenih financijskih mogućnosti Ine da kupuje uvoznu naftu.
Kako napominju iz Ine, tendencija rasta prodaje derivata iz Sisačke
rafinerije, mogla bi se i dalje nastaviti uspostavom tranzitnih
putova kroz Hrvatsku, ali i otvaranjem istočnih tržišta.
VIP-NET UVEO NOVU USLUGU VIP.INFOBLIC I NAJAVIO WAP USLUGE
Operater mobilnih komunikacija VIP-net predstavio je u četvrtak na
novinskoj konferenciji novu uslugu - VIP.infoblic, koja svim
korisnicima omogućava stalno primanje najnovijih informacija u
obliku VIP.tekstualne poruke. Kroz uslugu VIP.infoblic, VIP-net je
korisnicima ponudio šest različitih kategorija informacija -
vijesti, sport, vrijeme, horoskop, vicevi i teens (zanimljivosti
za mlade), po cijeni od 6,1 kune mjesečno. Nova VIP-netova usluga
dostupna je i pretplatnicima i korisnicima pre-paid usluge VIP.me,
a dnevne informacije dolaze iz HINA-a i dnevnog elektronskog
magazina Corner. Na konferenciji je najavljeno i kako će za
nekoliko mjeseci, najvjerojatnije potkraj proljeća, VIP.net
svojim korisnicima ponuditi uslugu VIP.wŽp. WAP (Wireless
Application Protocol) je kartica za komunikacijski protokol, koji
prilagođene sadržaje s Interneta čini dostupnim na WAP telefonima.
To je, kako je istaknuto, protokol koji prvi put učinkovito
sjedinjava Internet s mobilnom telefonijom. VIP.net je prvi
hrvatski operater koji je najavio uslugu WAP protokola, a to je,
rečeno je na konferenciji, u skladu s politikom tvrtke koja je
okrenuta budućnosti i novim tehnološkim dostignućima na području
telekumunikacija, koje kreću prema trećoj generaciji mobilnih
telefona UMTS. Inače, VIP-net u Hrvatskoj trenutačno ima više od
155.000 korisnika, od čega su dvije trećine korisnici VIP.me
usluge.
MANJA CIJENA HINET USLUGA I NOVE CIJENE TELEFONIRANJA PREMA BIH
Hrvatske telekomunikacije (HT) uvele su od 1. ožujka povoljniji
tarifni sustav za poslovne korisnike HiNet-a te smanjile cijene
pretplate i zakupa prostora na www poslužitelju. HT je također
donio odluku da će od 15. ožujka prilagoditi cijene usluga u
nepokretnim i mobilnim komunikacijama (Cronet i Mobitel) prema
područjima BiH (Sarajevo i Mostar) koja su se do sada nalazile
unutar povlaštenih tarifa. Tako će od srijede cijena telefonskih
usluga prema Federaciji BiH iznositi 1,8 kune u normalnoj tarifi od
7 do 19 sati, a 1,35 kune u povlaštenoj tarifi od 19 do 7 sati ujutro,
izvijestili su iz HT-a. Povlaštene tarife HT je svojedobno uveo
kako bi omogućio što jeftinije i pristupačnije komunikacije između
obitelji razdvojenih tijekom rata, no sa stabilizacijom političkog
stanja HT je odlučio korigirati cijene prema BiH. U sklopu novog
tarifnog sustava HT-ove direkcije HiNet (za pružanje Internet
usluga), uvedeni su i novi nazivi za određene kategorije poslovnih
korisnika, prilagođeni njihovu načinu služenja Internetom - HiNet
office (srednji korisnik), HiNet office plus (srednji plus
korisnik), HiNet gost (NN korisnik) te HiNet pro (veliki korisnik).
Za kategoriju srednjih korisnika i srednjih korisnika plus ukinuta
je priključna postrojba, a cijene mjesečne pretplate i pretplate po
korisničkom računu snižene su za 44 posto. Tako mjesečna pretplata
za srednje korisnike i srednje korisnike plus sada iznosi 206,18
kuna, dok pretplata po korisničkom računu za srednje korisnike
iznosi 10,98 kuna, a za srednje plus korisnike 96,38 kuna. Velikim
korisnicima (HiNet pro) mjesečna je pretplata smanjena za 22 do 23
posto za sve brzine od 64 kilobajta po sekundi na više. HT je smanjio
i cijene zakupa prostora na www poslužitelju između 11 i 42 posto.
Cijena pretplate za Veliki Web poslužitelj snižena je za 17 posto,
za Mali Web poslužitelj za 11 posto, a pretplata za Osobni Web
namijenjen isključivo privatnim osobama, za 42 posto. Ista stopa
sniženja primijenjena je i za uslugu najma dodatnih deset megabajta
prostora na disku, ističe se u priopćenju HT-a.
JOŠ JEDNA PRILIKA ZA SENJSKU "NEDU"
Senjskoj tekstilnoj tvornici "Neda", višegodišnjem gubitašu,
pružena je ovih dana još jedna prilika za opstanak. Direktoru
uspješnog pogona Kamensko u Grižanama, Božidaru Vukeliću, Nadzorni
odbor Nede ponudio je mjesto direktora u toj tvrtki. Ta je tvornica
suočena s velikim problemima; od gubitka većeg od 12 milijuna kuna,
koji premašuje procijenjenu vrijednost imovine, nepoštivanja roka
isporuke već ugovorene proizvodnje, pa do sad već dvotjednog
štrajka otprilike 250 zaposlenih, koji traže isplatu minimalnih
plaća za siječanj i veljaču. Vukelić je izjavio da će se u roku od
mjesec dana upoznati sa situacijom u toj tvornici i onda odlučiti
prihvaća li ponuđeni posao. Vukelić smatra da postoji perspektiva
za tu tvornicu trikotaže, no potrebno je prije svega zaustaviti
štrajk te dovršiti i isporučiti ugovorenu proizvodnju. Tek nakon
isporuke inozemnom kupcu doći će se do novca za zaostale plaće.
Vjeruje da bi se uz pomoć Poglavarstva grada Senja uspjela sačuvati
radna mjesta. Već je tako dogovoreno s Elektrolikom da se ponovno
nastavi isporučivati električna energija, a prvu ratu otplate
duga, u visini od 40.000 kuna, platit će, po riječima
gradonačelnika Senja i dopredsjednika Nadzornog odbora "Nede"
Željka Biondića, sam Grad do kraja tjedna. Ukupni dug za struju
iznosi 230.000 kuna. I popravak kotlovnice ne bi trebao biti upitan
budući da su nabavljeni rezervni dijelovi, a ostaje za riješiti
plaćanje ranijih dugova serviseru. Interes Grada za opstankom te
tvornice vrlo je velik budući da se radi o jedinoj tvornici u Senju,
uz pogon 3. maja, koja još posluje. "Neda" je u većinskom vlasništvu
Hrvatskog fonda za privatizaciju, a otprilike 90 posto svoje
proizvodnje izvozi na inozemno tržište, ponajprije njemačko.
ARENATURIST NA "METI" NOVOG VLASNIKA
Jedna od najvećih istarskih turističkih tvrtki, pulska
Arenaturist, nakon porečke Plave lagune, po svemu je sudeći,
također na "meti" preuzimanja. Ovih se dana spekuliralo u javnosti
da je jedan od njezinih potencijalnih kupaca slovenska tvrtka
Autocommerce d.d., vlasnik slovenske turističke agencije
Globtour, no, kako se doznaje iz te tvrtke, oni nisu zainteresirani
za kupnju Arenaturista. U najvećem slovenskom turoperatoru Kompas
Holidaysu, o kojem se kao drugom mogućem kupcu te tvrtke ovih dana
govorilo u hrvatskoj javnosti, do sada nije bilo moguće doći do
detaljnijih informacija. Premda se za sada još nagađa tko bi mogao
biti budući vlasnik, neslužbeno se saznaje da je riječ o stranom
kapitalu. Arenaturist je zanimljiv potencijalnim kupcima i zbog
brojnosti objekata iz svog sastava kao i zbog djelatnosti kojima se
bave - turizmom, ugostiteljstvom, trgovinom, mjenjačkim
poslovima, organizacijom i dr. Tvrtka raspolaže s kapacitetom od
23.963 smještajnih jedinica, od čega se 7.041 krevet nalazi u
hotelima i turističkim naseljima, a u autokampovima ima 15.552
mjesta. Trenutačno Arenaturist zapošljava 689 djelatnika.
Temeljni kapital Arenaturista, promijenjen nakon posljednje
skupštine toga društva, iznosi 654,7 milijuna kuna, odnosno
2,182.500 dionica nominalne vrijednosti 300 kuna. Podaci o
vlasničkoj strukturi pokazuju da privatizacijski investicijski
fond Expandia ima 35,46 posto dionica, mali dioničari 30,53 posto,
Istarska banka 14,85 posto, dok manje udjele imaju PIF-ovi - SNF
(6,24 posto), Slavonski fond (2,69 posto), Velebit (1,12 posto) i
Sunce (0,56 posto). HFP ima 3,53 posto, Državna agencija za
osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 2,13 posto te Tisak,
Diona i Krotel ukupno 2,89 posto. Pet privatizacijsko-
investicijskih fondova Expandia, Središnji nacionalni fond (SNF),
Slavonski fond, Velebit i Sunce vlasnici su 46,07 posto
Arenaturistovog temeljnog kapitala. Oni su još 22. veljače
Varaždinskom tržištu vrijednosnica najavili prodaju dionica iz
svog portfelja. U cijelu se transakciju potom pojavljuje i
brokerska kuća Erste, koja je navodno pronašla kupca za tu
turističku tvrtku. Uz to, Erste je prošloga tjedna odaslala
neobaveznu ponudu dioničarima Expandia fonda za otkup dionica tog
PIF-a po cijeni od 16 kuna po dionici. Međutim, u Expandiji tvrde da
ta ponuda nije povezana sa prodajom Arenaturistovih dionica te da
je riječ o dvije različite transakcije koje ne treba miješati. U
Expandiji u vezi mogućeg preuzimanja pulske tvrtke od za sada
neidentificiranog kupca, govore o mogućoj cijeni dionica
Arenaturista od 200 kuna, za koju smatraju da bi realno mogla biti i
veća. Na Zagrebačkoj burzi proteklih se dana trgovalo dionicama
Arenaturista po cijeni od 65 do 80 kuna po dionici.
OTVOREN RIJEČKI HOTEL BONAVIA
U Rijeci je u nedjelju otvoren novouređeni grand hotel Bonavia u
vlasništvu hrvatskog poslovnog čovjeka iz Londona Gorana Štroka.
Bonavia raspolaže sa 114 soba, šest apartmana i predsjedničkim
apartmanom, klasificirana je kao poslovni hotel s četiri
zvjezdice, a u njezino uređenje investirano je otprilike 16
milijuna DEM. Svojim gostima, uz kvalitetan smještaj, Bonavia nudi
boravak u dva ploveća apartmana, na velikim jedrilicama te
avioprijevoz vlastitim malim zrakoplovom.
3. MEĐUNARODNA SURADNJA
MINISTAR CRKVENAC: PLASIRANO 500 MILIJUNA EUROOBVEZNICA
Hrvatska je plasirala novu emisiju državnih obveznica u iznosu od
500 milijuna eura. Obveznice su plasirane uz kamatnu stopu od 7
posto, na rok od pet godina, izvijestio je u utorak ministar
financija Mato Crkvenac. Cjelokupni iznos koristit će se za
refinanciranje glavnice inozemnog duga koji dospjeva ove godine.
Hrvatsko je izaslanstvo predvođeno potpredsjednikom Vlade Slavkom
Linićem i ministrom Crkvencom od 6. do 10. ožujka predstavilo
program Vlade i ponudu novih državnih obveznica nominiranih u euru
u devet europskih financijskih središta. Crkvenac je u utorak na
konferenciji za novinare istaknuo da je potražnja bila vrlo visoka,
da su jako uporište za čitav posao ekonomski program Vlade te
osobito prijedlog državnog proračuna. Ministar financija posebno
je istaknuo da je rizična premija na europskom tržištu za Hrvatsku
gotovo upola smanjena. Rizični je spread s prošlogodišnjih 375
bodova u odnosu na referentnu njemačku kamatnu stopu sada smanjen
na 210 bodova. Obveznice su plasirane putem konzorcija banaka, među
kojima su i Hypo Banka, Merrill Lynch i drugi, a posao je vodila
Dresdener Bank koja se upravo tijekom toga spojila s Deutsche Bank.
Ponedjeljak, dan u kojemu je ponuda zaključena, Crkvenac je
ocijenio vrlo dramatičnim obzirom na pad vrijednosti na gotovo svim
europskim burzama čak i do četiri i više bodova te obzirom na
određene nove političke elemente u širem okruženju. "Imali smo
dramatično popodne, transakciju je trebalo okončati, a moglo se
dogoditi da u roku sat-dva postane puno skuplja", kazao je. Da se
nisu uspjeli polučiti tako dobri rezultati hrvatska bi država,
objasnio je, bila ove godine "na koljenima" u odnosu na obveze koje
si je ranije stvorila. Primitak od novih obveznica (oko 3,85
milijardi kuna) koristit će se isključivo za refinanciranje
inozemnih dugova koji dospjevaju u ovoj godini. Povoljnim uvjetima
plasmana euroobveznica smanjuje se i inozemni dug, jer su uvjeti,
kaže Crkvenac, povoljniji od uvjeta pod kojima su dobiveni krediti
koji će se refinancirati. U ovoj godini na naplatu stiže više od 6,5
milijardi kuna inozemnog duga, a kako se samo prihodom od novih
euroobveznica sve to neće uspjeti izmiriti, Crkvenac je najavio još
neke operacije na inozemnom tržištu, ali i korištenje unutarnjih
sredstava kako bi se usporilo inozemno zaduživanje. Ministar
financija je istaknuo kako je plasman novih euroobveznica ostvaren
po do sada najpovoljnijim uvjetima i u do sada najvećem iznosu što
govori i o kvaliteti države, a čime se pridonosi i povećanju
rejtinga Hrvatske. Značaj transakcije, naime, vidi i u mogućnosti
da se hrvatska poduzeća pod povoljnijim uvjetima pojavljuju na
europskom financijskom tržištu. Crkvenac vjeruje da će dosadašnji
kontakti i učinjeno doprinijeti i poboljšanju kreditnog rejtinga
države, a kada i koliko stvar je inozemnih faktora. Program Vlade i
predloženi proračun dobili su izuzetnu podršku inozemnih krugova,
a i ministar financija priznaje da će s proračunom biti teže u
Saboru nego u inozemstvu. "Iza proračuna kojeg smo predložili stoji
Vlada, očekujem da iza njega i takve ekonomske politike stoji i
stabilna parlamentarna većina", kazao je Crkvenac. Isaknuo je da je
predloženi proračun, s rashodima od 48,3 milijarde kuna, dosegnuo
gornju granicu, a nije sklon prihvaćati ništa kada su u pitanju
osnovni parametri i veličine. Upitan razmišlja li se o smjeni
guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Marka Škreba, Crkvenac je
kazao da on o tome ne razmišlja, da guverner ima svoj mandat. Na upit
je li monetarna politika u suprotnosti s novom ekonomskom
politikom, Crkvenac je rekao da je ona u ovom trenutku
prerestriktivna. No, kazao je, predloženi proračun otvara
mogućnosti šireg manevarskog prostora monetarnoj politici i u
okviru toga sniženju obvezne rezerve banaka i sniženju kamatnih
stopa.
PETERSEN: IMPRESIONIRAN SAM PROGRAMOM HRVATSKE VLADE
Danska vlada podržava sve ciljeve i ambiciozni program hrvatske
vlade, rekao je u srijedu u Zagrebu, nakon razgovora s hrvatskim
premijerom Ivicom Račanom, danski ministar vanjskih poslova Niels
Helveg Petersen. "I prigodom prvog susreta s premijerom Račanom, u
Bruxellesu kada je nova hrvatska vlada predstavila svoj program EU-
u bio sam impresioniran kvalitetom i ambicioznim programom za
budućnost Hrvatske, a danas nakon razgovora s premijerom Račanom
još sam više impresioniran", rekao je Petersen. Danska vlada
podržava sve ciljeve hrvatske vlade za gospodarski i socijalni
razvoj Hrvatske te za dobrosusjedske odnose i euro-atlantske
integracije, nastavio je danski ministar, dodajući kako Danska
želi pomoći hrvatskoj vladi u provođenju programa. "Hrvatska će
podupirati daljnju blisku suradnju s Danskom, budući da je to u
našem interesu", rekao je Ivica Račan, ističući sličnosti između
Hrvatske i Danske. "Danska nam je bliska i po tome što uspješno
pokazuje kako može funkcionirati socijalna država, a ostim toga i u
Danskoj je kao i u Hrvatskoj na vlasti koaliciona vlada", istaknuo
je hrvatski premijer."Kroz suradnju s Danskom želimo pokazati da je
Hrvatska ne samo dobar politički nego i gospodarski partner",
zaključio je Račan.
PORTER: DJELOVANJE MMF-A I SVJETSKE BANKE U HRVATSKOJ DOSAD POTPUNI
PROMAŠAJ
Djelovanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske Banke u
Hrvatskoj dosad je bilo potpuni promašaj jer su zagovarali politiku
koja bi dovela do još veće nezaposlenosti u zemlji u kojoj je već
petina stanovništva nezaposleno, upozorava Rudy Porter, ravnatelj
ureda Američkog centra za međunarodnu radničku solidarnost u
Zagrebu. Porter, koji je u protekle četiri godine predstavljao
američku sindikalnu federaciju AFL-CIO u Hrvatskoj, prije skorog
odlaska na novu dužnost u Crnoj Gori poručuje hrvatskim vlastima da
vrlo pažljivo razmotre preporuke i zahtjeve MMF-a i Svjetske banke
jer su oni dosad pokazali da ih zanima samo zaštita stranih ulagača.
Nakon što prošlu Vladu nije uspio uvjeriti da prekrši kolektivni
ugovor o povećanju plaća zaposlenicima u prosvjeti, zdravstvu i
državnoj upravi, MMF je nekoliko dana nakon siječanjskih izbora
počeo s pritiskom na novu Vladu da zamrzne plaće u javnom sektoru,
podsjeća Porter. "Nova Vlada ne bi trebala misliti da MMF ima nekog
pojma o ekonomiji - nedavno je jedan od njegovih glavnih ekonomskih
stručnjaka Joseph Stiglitz priznao da je financijski slom u Aziji
trajao dulje i imao dublje posljedice nego što se očekivalo jer je
MMF od tamošnjih Vlada zahtijevao masovna otpuštanja, niže plaće i
više kamate", kaže Porter. Nova je Vlada najavila politiku štednje,
što i sindikati prihvaćaju kao nužnost, no pritom Vlada mora
poštivati proces pregovaranja sa sindikatima, a ne jednostrano
donositi odluke. "Vlada može tražiti uštedu kroz smanjenje
osnovice za plaće korisnika državnog proračuna za pet posto, ali to
rješenje trebaju odobriti i sindikati, kao i druge poteze koji se
tiču zdravstva ili mirovina", ističe američki sindikalac. Sve te
mjere prije donošenja trebaju raspraviti socijalni partneri na
Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), inače sindikati imaju puno
pravo organizirati prosvjede, naglašava Porter. I ulogu GSV-a
treba ojačati jer je njegovo dosadašnje djelovanje bilo uglavnom
promašeno - bivša je vlast koristila podjele među sindikatima da bi
umrtvila GSV, koji je u protekle četiri godine zapravo funkcionirao
samo godinu dana, ocjenjuje Porter. Rudy Porter do kraja mjeseca
preselit će se u Podgoricu, a zagrebački ured AFL-CIO-a preuzet će
Mike Waske.
4. AKTIVNOSTI UDRUGA
USKORO OSNIVANJE HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE?
Kako bi se objedinili interesi svih sudionika u poljoprivredno-
prehrambenoj proizvodnji u Hrvatskoj te unaprijedila
poljoprivreda u okviru nacionalnih i gospodarskih interesa u što
kraćem roku potrebno je osnovati Hrvatsku poljoprivrednu komoru.
Hrvatsko agronomsko društvu izradilo je i prijedlog zakona o
Hrvatskoj poljoprivrednoj komori o kojem su na prošlotjednoj
tribini raspravljali poljoprivredni stručnjaci. Već dugi niz
godina struka predlaže osnivanje poljoprivredne komore kao krovne
ustanove koja bi okupljala sve vlasnike proizvodnih objekata i
proizvođače iz poljoprivrede, ribarstva, proizvodnje hrane,
duhanskih proizvoda i dr., no do sada nije bilo konkretnih
aktivnosti niti razumijevanja od strane nadležnih državnih
institucija. To je pokazao i odaziv na ovu tribinu, na kojoj, iako
im je poziv upućen, nije došao nitko od predstavnika nadležnih
institucija. Po riječima predsjednika HAD-a Drage Čorića
poljoprivreda je vrlo važan segment hrvatskog gospodarstva koji
ostvaruje značajan udjel u domaćem bruto proizvodu, a kroz
poljoprivrednu komoru javno bi se dogovarao i utvrđivao nacionalni
gospodarski interes u poljoprivredi, prehrambenoj industriji,
razvoju sela te ostvarivao demografski nacionalni interes vezan uz
naseljavanje seoskih područja. Kako je zakon o poljoprivredi u
izradi agronomi drže da je došlo vrijeme da se postavi i pitanje
osnivanja komore, a prema njihovom prijedlog uz središnju komoru,
čije bi sjedište bilo u Zagrebu, osnovalo bi se još pet regionalnih
poljoprivrednih komora. Regionalne komore prepoznavale bi i
definirale proizvodne potencijale i poticale unapređenje
proizvodnje na tom području, dok bi središnjica objedinjavala i
artikulirala njihove posebne interese.
ULAZAK U WTO ŠANSA ZA VEĆI IZVOZ DOMAĆE MINERALNE VODE
Liberalizacijom trgovinske razmjene nakon očekivanog primanja
Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO),
domaćim proizvođačima mineralnih voda otvorit će se mogućnosti za
znatno povećanje izvoza na inozemna, poglavito zapadnoeurposka
tržišta. Iako je domaća proizvodnja organizacijski, tehnološki i
proizvodno sposobna ponuditi domaćem i inozemnom tržištu potrebne
količine i kvalitetu mineralnih voda uz konkurentske cijene prije
ulaska u WTO potrebno je izvršiti još neke pripreme kako bi
proizvođači spremno dočekali spomenutu liberalizaciju.
Proizvodnjom mineralnih voda u Hrvatskoj se bave zagrebačka
Jamnica (članica koncerna Agrokor) te Podravkina Tvornica Studenac
u Lipiku. Podaci o proizvodnji i prodaji mineralnih voda u
posljednjih nekoliko godina pokazuju stalan uzlazni trend koji
poprima dugotrajni karakter. U Gospodarsko interesno udruženju
proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) kažu da su glavni razlog tome
ponajprije velika investicijska ulaganja i jači marketinški nastup
na tržištu koje su posljednjih godina učinile obje tvrtke. Od 1994.
godine do danas ukupna prodaja domaćih mineralnih voda porasla je s
92 milijuna litara na lanjskih 202 milijuna litara. Pritom je, po
podacima GIUPP-a izvoz porastao 13 puta, a prodaja na
domaćem tržištu 21 puta. Udjel u ukupnoj proizvodnji i prodaji
Jamnice lani je iznosio 84 posto, a ostatak se odnosio na Studenac.
U ostvarenim izvoznim rezultatima na Jamnicu se lani odnosi gotovo
cjelokupni izvoz koji posljednjih godina stalno raste, dok je
lipička tvornica proteklih godina zabilježila pad izvoza. Gotovo
sav izvoz mineralnih voda odlazi na bosansko-hercegovačko tržište
što u GIUPP-u ocjenjuju vrlo rizičnim budući da može izazvati
velike poremećaje pri mogućem daljnjem uvođenju carinskih i drugih
zaštitnih mjera od strane BiH. Očit primjer za to je i odluka o
promjeni carinskih stopa od prijašnji jedan na deset posto, kažu u
udruženju, što nedvojbeno ima negativan odraz na izvoz na to
tržište. Velike količine voda dolaze iz Slovenije, a u udruženju
kažu kako bi trebalo učiniti napore da se mineralna voda iz Hrvatske
plasira na temelju reciprocitetnih količina. Za domaće proizvođače
postoji i otežavajuća okolnost koja proizlazi iz zakonske
regulative, a odnosi se na uvođenje koncesije za crpljenje
prirodnih mineralnih voda. Primjena tih zakonskih odredbi počela
je početkom 1997. godine, a troškovi koncesije znatno utječu na
cijenu koštanja mineralnih voda, što otežava konkurentnu
sposobnost domaćih proizvođača s inozemnom konkurencijom. Valjalo
bi državi ukazati i predložiti, drže u GIUPP-u, da se u ozračju
uklapanja Hrvatske u međunarodne integracije i prihvaćanje
trgovinskih dogovora kojima se liberalizira tržište, domaća
proizvodnja rastereti tih ali i drugih opterećenja kako bi
ravnopravnije mogla sudjelovati u svjetskoj "tržišnoj utakmici".
IZVRŠNI ODBOR HUB-A O PRAVCIMA DJELOVANJA TE UDRUGE
Suradnja s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), usaglašavanje
prijedloga za izmjenu Zakona o bankama, poticanje nastavka rada na
diferenciranju premija osiguranja štednje te dogovor o načinu
suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), najvažniji su
pravci djelovanja Hrvatske udruge banaka (HUB), dogovoreni u
srijedu na sjednici Izvršnog odbora te udruge. Izvršni je odbor
HUB-a izrazio zadovoljstvo izradom Kodeksa dobre bankovne prakse,
kojeg bi sve banke - članice te udruge, trebale potpisati sredinom
idućeg mjeseca. Na sastanku je prihvaćen Pravilnik Suda časti i
Poslovnik Izvršnog odbora HUB-a. Sukladno prihvaćenom Poslovniku,
članovi Izvršnog odbora HUB-a mijenjaju se unaprijed određenim
redoslijedom na mjestima predsjednika i dopredsjednika Izvršnog
odbora. Tako se 31. ožujka ove godine završava mandat prvom
predsjedniku Boži Prki (Privredna banka Zagreb) i sadašnji
dopredsjednik - Franjo Luković (Zagrebačka banka) postaje
predsjednik Izvršnog odbora HUB-a, a Tomo Bolotin (Splitska banka)
dopredsjednik u narednih šest mjeseci. Gospodarsko interesno
udruženje HUB sredinom je prošlogodišnjeg listopada utemeljeno od
strane 13 banaka čija bankovna aktiva čini više od 75 posto od
ukupne bankovne aktive u Hrvatskoj, a HUB je svoje djelovanje
započeo početkom prosinca lani.
5. SINDIKATI
SEVER: PREDLOŽENE IZMJENE POREZNIH ZAKONA NAJVIŠE BI OPTERETILE
SREDNJE SLOJEVE
Vladinim prijedlogom izmjena zakona o porezu na dohodak i porezu na
dobit najviše bi se opteretili srednji slojevi stanovništva, dok bi
najbolje prošli poduzetnici koji ostvaruju najveću dobit, odnosno
tajkuni, ocijenio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih
hrvatskih sindikata. Prijedlog progresivnog oporezivanja plaća
predviđa povećanje neoporezivog dijela plaće sa 1.000 na 1.200
kuna, zatim porez od 20 posto za bruto plaće između 1.200 i 2.400
kuna, 30 posto za plaće od 2.400 do 6.000 kuna te 40 posto za plaće
iznad 6.000 kuna. Budući da su plaće srednjih slojeva u bruto iznosu
uglavnom više od 6.000 kuna, time se povećava porezno opterećenje i
destimulira povećanje tih plaća, rekao je Sever na konferenciji za
novinare. Sindikati su tražeći uvođenje progresivnog oporezivanja
plaća željeli visoke poreze samo za enormno visoke plaće, od 40.000
kuna naviše, napomenuo je Sever. S druge strane, najavljenim
sniženjem poreza na dobit s 35 posto na 20 posto najbolje će proći
krupni poduzetnici koji ostvaruju najveću dobit. Oni će takvu
pogodnost iskoristiti da prijavljuju isplatu minimalnih plaća, a
ostatak plaća prikazat će kao dobit i na njega platiti manji porez.
To se, međutim, ne odnosi na obrtnike koji će na plaće morati
plaćati puni porez, upozorio je Sever. Sindikati drže da ne bi
trebalo smanjivati stopu poreza na dobit, već osloboditi poreza
samo reinvestirani dio dobiti, kaže Sever. Komentirajući prijedlog
državnog proračuna, Sever je primijetio da se predviđa rast prihoda
od doprinosa za mirovinsko osiguranje za 17 posto, a rast prihoda od
doprinosa za zdravstveno osiguranje za samo devet posto. Otkud ta
razlika kada bi ti prihodi trebali rasti po istoj stopi, upitao je
Sever. Osim toga, izrazio je sumnju u mogućnost tolikog rasta zbog
najavljenih stečajeva i otkaza, kao i smanjenja plaća korisnika
proračuna i državnih fondova, što može razultirati samo smanjenom
naplatom doprinosa. Sever je izvijestio da su predstavnici svih pet
sindikalnih središnjica usuglasili teme koje mora sadržavati
socijalni pakt. Za sindikate je potpuno neprihvatljivo da se
pitanje plaća rješava Vladinim uredbama, kojima bi se stavili izvan
snage kolektivni ugovori, kao što su na Gospodarsko-socijalnom
vijeću nedavno predložili poslodavci, istaknuo je Sever.
URSH PROTIV SMANJENJA PLAĆA U JAVNOM SEKTORU
Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) osuđuje smanjenje plaća
zaposlenicima u javnom sektoru te odlučivanje o njihovoj visini bez
konzultacija sa sindikatima. URSH potpuno razumije i podupire
nastojanja Vlade da provede najavljene mjere štednje i zadrži
proračunsku potrošnju u okvirima koje može podnijeti recesijom
uzdrmana hrvatska privreda", stoji u priopćenju URSH-a. Ističe,
međutim oštro protivljenje Vladinim metodama ostvarenja toga
cilja,a to su udar na ekonomsko - socijalnu sigurnost zaposlenih u
društvenim djelatnostima i odlučivanje o postotku smanjenja
njihovih plaća bez razgovora sa sindikatima. URSH, stoji u
priopćenju, smatra neprihvatljivim da se program proračunske
štednje slama na leđima ionako slabo plaćenih radnika u prosvjeti,
kulturi i zdravstvu te da se potpisivanje socijalnog pakta
najavljuje za neko buduće vrijeme, nakon smanjenja plaća i
zaposlenima u javnim i državnim poduzećima. URSH ocjenjuje da Vlada
premijera Račana ima znatno više sluha za probleme privatnih
poslodavaca nego za javni sektor. Isto tako, smatra da se
restukturiranje gospodarstva odvija isključivo na štetu radnika. U
priopćenju se uz ostalo navodi da URSH neće potpisati nikakav
socijalni pakt napisan u ministarskim kabinetima, kao što neće
jamčiti ni za bilo kakav socijalni mir po "jednostranom nacrtu
članova Vlade i njihovih suradnika."
ŽELJEZNIČARSKI SINDIKATI: VLADA NE POKAZUJE ZANIMANJE ZA STANJE
HŽ-A
Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikat strojovođa Hrvatske i
Sindikat infrastrukture HŽ-a priopćili su da sa žaljenjem moraju
ustvrditi da se ni 60 dana od uspostave nove vlasti ne nazire
njezina namjera za stjecanje uvida u stanje HŽ-a, kao vitalnog
sustava za funkcioniranje jedne države. Tri željezničarska
sindikata izvješćuju da još nisu uspjela uspostaviti komunikaciju
s ministrom pomorstva, prometa i veza Alojzom Tušekom, ali da iz
neformalnih izvora doznaju da je proračunski tretman HŽ-a lošiji no
ikad. Time se, tvrde sindikati, stvaraju uvjeti za posvemašnje
urušavanje HŽ-ova sustava. "Dodamo li tomu da je zbog
neodgovornosti prethodnih vodećih struktura HŽ-a, poduzeće 'IMO'
blokiralo račun HŽ-a, upitna je isplata plaća za veljaču kao i
ostalih materijalnih prava radnika HŽ-a. Dođe li do toga, sindikati
će biti primorani poduzeti industrijske akcije", stoji u
priopćenju.
6. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI
HRVATSKI OBRTNICI NA SAJMU U MUENCHENU
Najveći europski obrtnički sajam, u četvrtak otvoreni međunarodni
sajam obrta u Muenchenu, prilika je i za još jedno predstavljanje
mogućnosti i potencijala hrvatskog obrtništva i poduzetništva.
Sajam, na kojem među 2.478 izlagača iz 43 zemlje, službeno izlaže 56
te još pedesetak hrvatskih obrtnika, razgledao je i ministar za
obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Uoči posjeta sajmu
ministar Pecek i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan
Šafran razgovarali su s državnim tajnikom Ministarstva
gospodarstva prometa i tehnologije Bavarske Hansom Spitznerom.
Ističući kako je za gospodarski razvoj Bavarske zaslužno malo i
srednje poduzetništvo te obrtništvo, Spitzner je ocijenio da to u
sadašnjem trenutku treba biti i hrvatski cilj. Stoga je i podupro
inicijativu hrvatske strane oko mogućeg većeg sudjelovanja
hrvatskih proizvođača u poznatim bavarskim proizvodima. Riječ je o
razgovorima koji se vode o mogućoj isporuci automobilskih dijelova
za dva koncerna BMW i Audi. Zna li se da je u jednom automobili 1.800
do 2.000 dijelova koje isporučju kooperanti te da se proizvodi
između 100.000 i 200.000 automobila, od Hrvatske se za nastavak
razgovora očekuje i jasan odgovor - koja proizvodnja i koji
proizvođač mogu pratiti te brojke uz uvažavanje faktora kvalitete.
Ministar Pecek i državni tajnik Spitzner suglasili su se kako
postoje brojni neiskorišteni potencijali suradnje. Pred Hrvatskom
su promjene u poreznom zakonodavstvu - smanjenje poreza na dobit,
dohodak i PDV-a, a osigurat će se da se reinvestiranje oslobodi
plaćanje poreza. Inozemni ulagači bit će potaknuti i posebnim
poticajima o čemu se izučavaju primjeri Češke, Mađarske i Irske.
Predsjednik HOK-a Stjepan Šafran naglasio je da su upravo hrvatski
obrtnici veliki kupci opreme iz Bavarske. Očekuje se da će
zajednički kreditni program Njemačke i Hrvatske banke za obnovu
pridonijeti jačoj suradnji, a u postupku realizacije, kako se
doznaje, već su tri projekta. Svi izlagači očekuju pronalaženje
partnera s kojim bi osigurali ulazak na njemačko tržište, a neki od
njih, kao primjerice proizvodi od željeza sisačkog Vrbanusa to su
uspjeli. Na sajmu izlaže 39 hrvatskih izlagača s područja metala,
lijevanja, strojeva, proizvoda od poliestera te graditeljstva, dok
njih 17 predstavlja svoje proizvode za uređenje okoliša i opremu za
uređenje unutrašnjosti objekata.
ZAVRŠEN BERLINSKI TURISTIČKI SAJAM
U Hrvatskoj se u slijedećoj turističkoj sezoni očekuje od 800.000
do milijun njemačkih turista, procjenjuju hrvatski turistički
djelatnici na kraju trodnevnog sajma turizma (ITB), koji je u
srijedu završio u Berlinu. Predstavnici hrvatskog turizma na ovom
sajmu, među kojima je bila i ministrica za turizam u hrvatskoj
vladi, Pave Župan-Rusković, susreli su se na hrvatskom štandu
tijekom tri dana s predstavnicima vodećih njemačkih turoperatora i
zainteresiranim posjetiteljima sajma. Od ove turističke sezone
hrvatski turistički djelatnici očekuju mnogo i smatraju da su
perspektive dobre. Promatrači, međutim, upozoravaju da su u
turizmu u posljednjem trenutku moguća neugodna iznenađenja kao što
je prošlogodišnji sukob NATO-a i Jugoslavije. No, sve procjene
govore da će, ako se situacija u Crnoj Gori ne pogorša, Hrvatska
imati prvu pravu turističku sezonu nakon rata. Na berlinskom sajmu
hrvatska se ponuda tijekom svoje prezentacije suočavala s
rekordnim brojem konkurenata. Naime, ove godine se okupilo više od
8.000 izlagača iz 170 zemalja. U njemačkom tisku se tijekom
trajanja sajma moglo pročitati da je dodatni motiv za veći interes
Njemaca za Hrvatsku i niska cijena benzina u odnosu na druge
europske zemlje. U Berlinu je ove godine posebice bila
predstavljana turistička ponuda za ciljanu publiku, primjerice za
mladež i starije osobe, s obzirom na nastavak trenda prema sve većem
broju grupnih putovanja u odnosu na individualna. Posebna tema ovog
berlinskog sajma bile su rezervacije putem Interneta (E-comerc)
koje u zadnje vrijeme na njemačkom turističkom tržištu doživljaju
pravi bum.
7. STATISTIKA
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PORASLE 0,8 POSTO
Cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u veljači ove godine
porasle 0,8 posto prema mjesecu ranije i 7,8 posto u odnosu na
veljaču lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prva dva
ovogodišnja mjeseca cijene industrijskih proizvoda pri
proizvođačima porasle su 7,7 posto prema istom razdoblju lani.
Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najveći
rast proizvođačkih cijene u veljači ove u odnosu na isti mjesec
prošle godine zabilježen je kod energije, 23,2 posto prema veljači
lani. Slijede intermedijarni proizvodi, osim energije koji su
poskupjeli 5,9 posto te kapitalni proizvodi s rastom cijene od 5,7
posto. Cijena netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je
3,2 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,5 posto. Među
pojedinim djelatnostima, najveći je rast proizvođačkih cijena
ostvaren u vađenju sirove nafte i plina, 99,7 posto te u proizvodnji
koksa i naftnih derivata, 23,8 posto u odnosu na prošlogodišnju
veljaču. Istodobno, značajni pad cijene zabilježen je kod vađenja
ostalih ruda i kamena, 3,5 posto u odnosu na veljaču prošle godine,
a pala je i cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima u
skupljanju, pročišćavanju i distribuciji vode, i to 2,1 posto.
U VELJAČI CIJENE NA MALO VIŠE 0,3 POSTO, TROŠKOVI ŽIVOTA 0,6 POSTO
Cijene na malo u veljači su u Hrvatskoj bile 0,3 posto više nego u
siječnju, dok su nešto više, za 0,6 posto porasli troškovi života,
objavio je Državni zavod za statistiku. Cijene na malo u veljači su
u odnosu na prošlogodišnji prosinac porasle 1,1 posto, a u odnosu na
veljaču prošle godine 4,6 posto, dok su istodobno troškovi života
bili viši za 1,6, odnosno 3,7 posto. Statistika kod cijena na malo u
veljači u odnosu na siječanj bilježi porast cijena roba za 0,3
posto, a cijena usluga za 0,1 posto. Na kretanje maloprodajnih
cijena u veljači najviše je uticao porast cijena poljoprivrednih
proizvoda, i to za 4,3 posto sa sezonskim, odnosno 2,2 posto bez
sezonskih proizvoda. Pritom su najviše porasle cijene svježeg
povrća i to za 9,9 posto. Rast cijena povrća i voća najviše je u
veljači utjecao i na kretanje troškova života, odnosno cijene roba
i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju. Naime, u okviru
troškova života, koji su u veljači u odnosu na siječanj porasli za
0,6 posto, najviše su, za 1,4 posto porasle cijene prehrane. Pritom
su cijene povrća porasle za 9,2 posto, a voća za 4,2 posto. Prema
podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene industrijskih
proizvoda pri proizvođačima u veljači su u odnosu na siječanj
porasle za 0,8 posto, dok su u odnosu na veljaču prošle godine više
za 7,8 posto.
PROMET U TRGOVINI NA MALO U 1999. REALNO MANJI 4,8 POSTO
Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj već drugu godinu za redom
bilježi realni pad, a u prošloj je godini pad prometa u toj
djelatnosti puno izrazitiji nego li u pretprošloj. Nakon pada od
0,4 posto u 1998. u odnosu na godinu prije, promet u trgovini na malo
u prošloj je godini u odnosu na 1998. realno pao za 4,8 posto, podaci
su Državnog zavoda za statistiku. Kraj prošle godine u trgovini na
malo obilježio je realni pad prometa u studenome i sezonski
uobičajeno znatnije povećanje prometa u prosincu. Tako je nakon
realnog pada za 8,4 posto u studenome u odnosu na listopad, promet u
trgovini na malo realno povećan za 23,5 posto u prosincu u odnosu na
studeni. Uobičajeni sezonski porast prometa trgovine u posljednjem
mjesecu u godini očituje se u povećanju prometa gotovo svih vidova
trgovine na malo. Povećanje prometa u prosincu prošle godine
doprinijelo je i smanjenju zaliha u trgovini na malo. Zalihe su
krajem prosinca prošle godine bile 1,6 posto manje nego li u
studenome, ali su u odnosu na prosinac 1998. veće 4,6 posto.
PROSJEČNA PLAĆA ZA PROSINAC 1999. IZNOSILA 3.262 KUNE
Prosječna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj je za prosinac iznosila
3.262 kune. To je nominalno 0,9 posto više nego u studenom, ali
realno - u odnosu na kretanje troškova života - to je smanjenje od
0,1 posto. U odnosu pak na prosinac 1998. prosječna je plaća za
prosinac 1999. porasla nominalno 11,2, a realno 7,3 posto, objavio
je Državni zavod za statistiku. Za ukupnu prošlu godinu prosječna
je neto plaća iznosila 3.055 kune, što je u odnosu na razdoblje
siječanj-prosinac 1998. nominalno 14, a realno 10,1 posto više. Od
djelatnosti koje imaju veći broj zaposlenih, statistički je rast
prosječnih neto plaća tijekom prošle godine viši od prosjeka
zabilježen kod javne uprave i obrane; obveznog socijalnog
osiguranja (nisu obuhvaćeni zaposleni u policiji i vojsci). U toj
djelatnosti, sa više od 120.000 zaposlenih, prosječna je plaća u
razdoblju siječanj-prosinac 1999. iznosila 3.958 kuna, i porasla
je nominalno za 24,2 posto u odnosu na 1998. Nešto manje 19,9 posto,
odnosno 18 posto porasle su plaće u zdravstvenoj zaštiti (3.769
kuna) i obrazovanju (3.122 kune). Približno hrvatskom prosjeku
porasle su plaće u dvama odjeljcima nacionalne klasifikacije
djelatnosti koje bilježe najveće prosječne plaće - više od pet
tisuća kuna. Riječ je o osiguranju i mirovinskim fondovima, osim
obveznog osiguranja, gdje su prosječne plaće tijekom prošle godine
iznosile 5.426 kuna, što je 17,1 posto više nego tijekom 1998., te
zračnom prijevozu sa gdje je zabilježena prosječna neto plaća od
5.117 kuna, što je porast za 14,4 posto. Nasuprot njima i daleko
ispod prosjeka su neki odjeljci unutar prerađivačke industrije.
Tako je najniža prosječna neto plaća, gotovo upola manja od
hrvatskog prosjeka - 1.606 kuna, što je tek 3,9 posto više nego
tijekom 1998., iskazana u štavljenju i obradi kože; proizvodnji
kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih
proizvoda i obuće. Tek nešto više, 1.762 kuna iznos je prosječne
prošlogodišnje plaća u proizvodnji tekstila, dok je u proizvodnji
odjeće; doradi i bojanju krzna iznosila 1.825 kuna. Ispod 2.000
kuna prosječne su plaće i u proizvodnji namještaja i ostaloj
prerađivačkoj industriji (1.902 kune), te preradi drva,
proizvodnji proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;
proizvodnji predmeta od slame i pletarskih materijala (1.906
kuna). Inače, prosjek u prerađivačkoj industriji, koja zapošljava
ukupno više od 250.000 osoba, tijekom prošle godine bio je 2.647
kuna, što je u odnosu na 1998. porast od 9,3 posto. I trgovina,
građevinarstvo te hoteli i restorani, djelatnosti su koje su
isplaćivale u razdoblju siječanj-prosinac prošle godine plaće niže
od prosjeka - građevinarstvo 2.514 kuna, hoteli i resorani 2.491 i
trgovina 2.459 kuna.
BROJ UKUPNO ZAPOSLENIH U HRVATSKOJ ISPOD 1,3 MILIJUNA
U Hrvatskoj se i na početku ove godine nastavlja smanjenje broja
zaposlenih uz istodoban osjetniji rast nezaposlenosti. Tako se u
siječnju ukupan broj zaposlenih, nakon dužeg vremena, spustio
ispod 1,3 milijuna, dok je broj nezaposlenih premašio 350.000. Ako
se tome pridoda 957.000 korisnika mirovina u siječnju, proizlazi da
je zbroj umirovljenika i nezaposlenih sada već prestigao broj
ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Ukupno zaposlenih u siječnju je u
Hrvatskoj po podacima Državnog zavoda za statistiku bilo
1.296.095, što je 0,6 posto (8445 osoba) manje nego u mjesecu prije,
a 3,8 posto (ili gotovo 50.000) manje nego sredinom prošle godine.
Broj nezaposlenih u siječnju je povećan 2,6 posto (otprilike 9.000
osoba) u odnosu na prosinac, odnosno 12,9 posto (40.000 osoba) u
odnosu na isti mjesec lani. Krajem siječnja, po podacima Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje, evidentirano je ukupno 350.707
nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti, izračunata kako odnos
nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu (1.646.802)
dostigla je 21,3 posto.Podaci o strukturi zaposlenosti za siječanj
pokazuju da je zaposlenih u pravnim osobama svih oblika vlasništva
bilo 1.010.438, ili 0,5 posto manje nego u prošlogodišnjem
prosincu. Daljnje smanjenje, od 0,3 posto bilježi se kod zaposlenih
u obrtu i slobodnim profesijama kojih je po podacima preuzetim iz
evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje u siječnju bilo 197.176. Aktivnih osiguranika
individualnih poljoprivrednika, također po podacima iz evidencije
HZMO-a, bilo je 88.481, što je dva posto manje nego u mjesecu
prije.
NELIKVIDNOST U SIJEČNJU SMANJENA ZA 856,5 MILIJUNA KUNA
Krajem siječnja ove godine u Zavodu za platni promet (ZAP) je bilo
evidentirano 25,7 milijardi kuna nepodmirenih dospjelih naloga,
što je za 856,5 milijuna kuna ili 3,2 posto manje nego u prosincu
prošle godine. Rezultat je to, kako ističu u ZAP-u, deblokade
pravne osobe iz područja građevinarstva. Ta je tvrtka potkraj
prošle godine u evidencijama ZAP-a imala otprilike isti iznos
dospjelih naloga za koliko su smanjene blokade krajem siječnja u
odnosu na prosinac prošle godine. No, za razliku od iznosa u
daljnjem je porastu broj insolventnih pravnih osoba. U siječnju je,
naime, u zonu insolventnosti ušlo 1.197 novih tvrtki, ili četiri
posto više nego na kraju prošle godine. Tako je krajem siječnja bilo
blokirano 31.475 tvrtki, što je 18,8 posto više nego u siječnju
prošle godine. U blokiranim je tvrtkama zaposleno 167.787
djelatnika. Podatak o smanjenju toga broja, za oko 13.500 u
siječnju ove godine u usporedbi s krajem 1998., potvrđuje da se
insolventnost širi osobito u skupini manjih tvrtki. U ZAP-u,
međutim, napominju da podaci ne oslikavaju prave razmjere
insolventnosti jer ne obuhvaćaju sve dospjele nepodmirene obveze
nego samo one prijavljene ZAP-u. Podaci u posljednjih godinu dana
ukazuju na povećanje insolventnosti zbog neplaćanja poreza i
doprinosa iz i na plaće. Takoj se potkraj siječnja od ukupnog iznosa
od 25,7 milijardi kuna na nepodmirene naloge za plaćanje poreza
odnosilo 12,3 posto, a naloga za plaćanje doprinosa iz i na plaće
4,5 posto. Među blokiranim tvrtkama sve je više onih koje su u
blokadi neprekidno dulje od godinu dana i među kojima neke ne
ostvaruju nikakve primitke preko računa. Po podacima ZAP-a, krajem
siječnja dulje od godinu dana blokirano je bilo 20.088 tvrtki, a na
njih se odnosilo 22,1 milijarda kuna, ili 86,1 posto ukupnog
iznosa. Prema djelatnostima, najviše se nepodmirenih naloga,
otprilike polovina, odnosilo na trgovinu na veliko i na malo,
proizvodnju hrane i pića i graditeljstvo. Prema županijama,
najviše je nepodmirenih naloga, 31,7 posto, evidentirano u
Zagrebu, a slijede Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska
županija. Insolventost je u proteklih godinu dana te u prvom
mjesecu ove godine pogoršana i kod fizičkih osoba koje obavljaju
gospodarsku djelatnost. Potkraj siječnja ove godine takvih je bilo
29.834 ili 32,4 posto više nego godinu dana ranije. Kod njih je
evidentirano i 2,1 milijarda kuna naloga za plaćanje, odnosno 62,7
posto više nego u siječnju lani.
8. OSIGURANJE I FINANCIJE
PRIMA OSIGURANJE LANI OSTVARILO 168 MILIJUNA KUNA PREMIJA
Osiguravajuća tvrtka Prima osiguranje d.d. u prošloj je godini
ostvarila više do 168 milijuna kuna od premija, što je 7,16 posto
više nego godinu dana ranije. Od toga je 81,78 posto premija
životnog osiguranja. Dobit Prima osiguranja u prošloj je godini
iznosila gotovo 3,32 milijuna kuna, a na skupštini dioničara te
tvrtke, održanoj u srijedu, odlučeno je kako će cjelokupna lanjska
dobit biti pridodana u pričuve društva. Time se osiguranicima
dodatno jamči sigurnost, istaknuli su iz tog osiguranja. Po
zaračunatim premijama u životnom osiguranju za prvih devet
prošlogodišnjih mjeseci Prima osiguranje je zauzelo prvo mjesto
između svih ostalih hrvatskih osiguravajućih društava. Podaci su
to Direkcije za nadzor osiguravajućih društava, prema kojima je
Prima osiguranje s ostvarenih 102,41 milijun kuna premija osvojilo
21,51 posto hrvatskog tržišta životnog osiguranja u tom razdoblju.
Prima osiguranje je prema tim podatcima prvi put zauzelo vodeće
mjesto na rang listi hrvatskih osiguravatelja u životnim
osiguranjima, a poslovodstvo tvrtke je izrazilo nadu kako će taj
položaj zadržati i tijekom ove godine. Na skupštini dioničara Prima
osiguranja donijeta je i odluka o povećanju temeljnog kapitala
tvrtke sa 20 na 33 milijuna kuna, pri čemu će austrijski
osiguravatelj Grazer Wechelseitige Versicherung imati 98 posto
udjela, dok će preostalih dva posto biti u vlasništvu malih
dioničara.
IZDACI ZA ODŠTETE 68,3 POSTO OD UKUPNIH IZDATAKA OSIGURAVATELJA
Izdaci za odštete i štete u ukupnim izdacima osiguravajućih
društava u prvih devet mjeseci prošle godine činili su 68,3 posto.
Ukupni su pak prihodi osiguravajućih društava u tom razdoblju bili
9,4 posto veći nego godinu ranije, podaci su Zavoda za platni promet
(ZAP) koji je za spomenuto razdoblje prikupio i obradio statističke
izvještaje 27 osiguravatelja koji zapošljavaju 4.027 djelatnika.
Od ostalih troškova osiguravatelja značajni su bili i troškovi
osoblja koji u ukupnim troškovima čine 14,6 posto. U lanjskih se
prvih devet mjeseci na troškove osoblja odnosilo ukupno 379,7
milijuna kuna ili 16,2 posto više nego godinu ranije. Prosječna
mjesečna neto plaća po zaposleniku u osiguravateljskim kućama
iznosila je 5.415 kuna i bila je nominalno 12,7 posto a realno 8,9
posto veća nego u istom razdoblju 1998. godine. Pojedinačno,
najveća je prosječna neto plaća obračunata u osiguravateljskoj
tvrtki registriranoj za pružanje usluga mirovinskog osiguranja, a
iznosila je 9.298 kuna, podaci su ZAP-a. Od gotovo 1,78 milijardi
kuna koliko su iznosili ukupni izdaci osiguravatelja u prvih devet
lanjskih mjeseci na prvo je tromjesečje otpalo 26,2 posto, na
razdoblje od travnja do početka srpnja odnosilo se 37 posto tih
troškova, dok je na treće tromjesečje otpalo preostalih 36,8 posto.
Obzirom na koncentraciju osiguravajućih društava, na području
Zagreba ostvaruje se više od 90 posto ukupnog iznosa bruto premija,
a zatim slijede Rijeka, Split, Osijek i Pula.
RZB O HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA I PROGNOZAMA ZA 2000. I 2001.
Analitičari Raiffeisen Zentralbank Austria (RZB) procjenjuju da će
hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini porasti 0,7
posto, pa će Hrvatska, kako očekuju, tek polagano izlaziti iz
recesije. Po njihovim bi procjenama, BDP trebao u 2001. porasti za
2,5 posto, a mjeren u USD biti u vrijedan 21,6 milijardi. Analiza
Hrvatske, kao i drugih zemalja okružja, objavljena je u mjesečniku
Equity Insights RZB-a, u broju za ožujak. Među ostalim, donosi
procjene njihovih analitičara o kretanju na hrvatskom tržištu
kapitala te prognoze za ovu i iduću godinu. Tako se navodi kako se
bankarski sektor u Hrvatskoj konsolidira, a očekuje se lagani pad
kamatnih stopa u bankama. Prve procjene govore i o snažnom oporavku
hrvatskog turizma u ovoj godini, zbog čega se učekuju veći prihodi
od turizma i daljnja privatizacija banaka i Hrvatskih
telekomunikacija. Sve to bi trebalo, stoji u analizi, osigurati
dovoljno visoke devizne rezerve kako bi Hrvatska narodna banka
(HNB) mogla spriječiti znatniju deprecijaciju kune. Takav razvoj
situacije daje razloga za optimizam u pogledu hrvatskog tržišta,
ocjenjuju njihovi analitičari. Tako u ožujku očekuju lagani porast
indeksa CROBEX zahvaljujući prvim konkretnim potezima nove
hrvatske Vlade. Još su optimističniji u prognozama za drugo
tromjesečje ove godine jer se u tom razdoblju očekuje pridruživanje
Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Najveći uspjeh
na hrvatskom tržištu kapitala u veljači, napominju, postigle su
Varaždinska i Riječka banka. Najveći je dobitnik, naime, bila
Varaždinska banka koja je, zahvaljujući nagađanjima da
poslovodstvo pregovara s potencijalnim strateškim ulagateljem
(Zagrebačkom i Raiffeisenbankom), u odnosu na siječanj zabilježila
skok u cijeni za čak 125 posto. Nadalje, dionicama Riječke banke
vrijednost je u mjesec dana porasla za 53 posto, zahvaljujući
boljim od očekivanih preliminarnih poslovnih rezultata te
činjenici da će u Banku ući strateški ulagač. To ih je, napominju u
mjesečniku, potaknulo da daju preporuku za kupnju dionica Riječke
banke, nakon dosadašnjeg neutralnog stava. Od dionica turističkih
tvrtki, značajniji rast cijene, za gotovo 55 posto u mjesec dana,
zabilježile su dionice porečke Plave lagune, koja je također meta
preuzimanja. Analitičari Raiffeisena preporučuju, uz Riječku
banku, još i kupnju dionica Karlovačke pivovare, Podravke, Viktora
Lenca i Plive, dok su neutralni kada se radi o dionicama Plave
lagune, Privredne, Varaždinske i Zagrebačke banke. U pregledu
hrvatske makroekonomije, analitičari RZB-a, ističu da je smanjenje
vanjskotrgovinskog deficita Hrvatske u prošloj godini za 8,7 posto
u odnosu na 1998., tek na prvi pogled dobro, upozorivši da je ono,
međutim, rezultat sažimanja domaćeg tržišta. Hrvatski je izvoz,
naime, u prošloj godini, po podacima Državnog zavoda za statistiku,
bio u vrijednosti 4,2 milijarde USD, što je 5,8 posto manje u odnosu
na 1998., dok je uvoz u Hrvatsku u istom razdoblju dosegnuo
vrijednost 7,7 milijardi USD i bio 7,2 posto manji nego u godini
ranije. Za industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj u 2000. iz
Raiffeisena procjenjuju rast od jedan posto, dok bi u 2001. on
trebao dosegnuti tri posto. No njihove prognoze nisu optimistične
za inflaciju. Ona bi, procjenjuju iz RZB-a, za ovu godinu mjerena
rastom cijena na malo u Hrvatskoj u prosjeku iznosila 8,7 posto, a
mjerena rastom proizvođačkih cijena 9,9 posto. Godinu dana nakon
toga očekuju inflacija od sedam posto, odnosno 6,5 posto. Nadalje,
analitičari RZB-a procjenjuju da će ove godine tečaj DEM biti na
4,45 kuna, a USD na 7,77 kuna. Za ovu godinu procjenjuju i devizne
rezerve u iznosu 2,9 milijarde USD, a u idućoj godini od tri
milijarde USD.
NOVA KOTACIJA NA BURZI - KRATKOROČNI VRIJEDNOSNI PAPIRI
Kako bi potaknula razvoj tržišta kapitala, Zagrebačka burza
ustrojila je i otvorila mogućnost aktivnijem i transparentnijem
trgovanju kratkoročnim vrijednosnim papirima kroz novu burzovnu
kotaciju, izvijestili su s Burze. U novoj kotaciji moći će se od 13.
ožujka trgovati komercijalnim zapisima Plave lagune d.d. Komisija
za vrijednosne papire odobrila je 2. ožujka Burzovna pravila
uvrštenja u kotaciju kratkoročnih vrijednosnih papira, a sukladno
tim pravilima moći će se trgovati komercijalnim zapisima Plave
lagune. Kako bi doprinijela iniciranju, razvoju i intenziviranju
te trgovine i ukupnoj likvidnosti tržišta, kao i naporima za
smanjenje ukupnih troškova posredovanja na hrvatskom tržištu,
Zagrebačka burza na trgovinu u kotaciji kratkoročnih vrijednosnih
papira neće naplaćivati burzovnu proviziju.
9. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 13. - 16. ožujka 2000.
Br. Dionice Zaključna
cijena (HRK) Postotna
promjena Promet
(HRK) Postotna
promjena
1. Varaždinska banka 240 20,00 18.429.167 71,78
2. Zagrebačka banka O 1.365 24,09 17.764.298 230,33
3. Pliva 588 8,89 17.418.996 2.003,71
4. Podravka 158 33,90 4.635.166 91,68
5. Riječka banka 115,13 4,66 2.188.456 272,20
6. Viktor Lenac 97 14,12 356.887
1.572,70
7. Kraš 130 -3,70 174.534 -37,75
8. Riviera Holding 82 -2,38 137.404 421,58
9. Zagrebačka banka E 450 -0,44 117.992 -44,37
10. Karlovačka pivovara 360 2,86 92.215 62,64
UKUPAN PROMET 61.649.558 166,77
Vrijednost indeksa CROBEX 907 12,53
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 06. -
09. ožujka 2000.
Br. Dionice Zaključna
cijena (HRK) Postotna
promjena Promet
(HRK) Postotna
Promjena
1. MTČ Tvornica sportske odjeće 457,64 - 1.186.202 -
2. PIF Slavonski 9,60 23,08 765.244 439,12
3. PIF Dom 18 16,51 561.640 138,25
4. PIF Expandia 19 -5,00 332.405 20,71
5. PIF Velebit 13,65 18,18 316.918 88,36
6. Ericsson Nikola Tesla 220 -4,31 148.957 -30,57
7. PIF Središnji nacionalni 11,90 8,18 125.140 27,15
8. PIF Pleter 9,91 14,83 72.688 54,80
9. PIF Sunce 7,56 6,48 46.904 14,15
10. Čateks 80 - 23.760 -
UKUPAN PROMET 3.653.222 -34,06
Vrijednost indeksa VIN 395 -0,50
PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 09. - 16. ožujka 2000.
Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet
(kn) (kn) kamata (kn)
09.03. 14.000.000 4.000.000 12,75% 465.053.000
10.03. 36.000.000 24.250.000 12,64% 414.483.000
13.03. 29.000.000 7.000.000 12,50% 477.673.000
14.03. 17.000.000 9.500.000 12,39% 482.257.000
15.03. 24.000.000 8.500.000 12,50% 482.347.000
16.03. 16.000.000 6.000.000 12,50% -
Dnevni prosjek 22.666.000 9.875.000 12,54% 462.562.000
AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA
Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna
stopa
14.03. Ministarstvo financija 42 dana 96.700.000 11,00%
15.03. HNB 35 dana 126.800.000 10,50%
15.03. HNB 91 dan 196.400.000 11,55%
15.03. HNB 182 dana 13.000.000 12,50%
Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan
14.03. - 943.900.000 kn
Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 15.03. -
1.774.100.000 kn
10. VIJESTI IZ SVIJETA
SVJETSKA BANKA IZRADILA STRATEŠKI DOKUMENT ZA JUGOISTOČNU EUROPU
Svjetska banka u ponedjeljak je završila izradu svog strateškog
dokumenta o pristupu regionalnom razvoju i integraciji jugoistočne
Europe, objavljeno je u Washingtonu. Studija je nazvana "Put ka
stabilnosti i napretku jugoistočne Europe", a u Svjetskoj banci
kažu da će službeno biti predstavljena na predstojećoj
međunarodnoj donatorskoj konferenciji u Bruxellesu. "To je okvir
neophodnih usklađenih nastojanja međunarodne zajednice i zemalja
jugoistočne Europe kako bi postigli zajedničke ciljeve mira,
napretka i smanjenja siromaštva za sve ljude u regiji", kazao je o
dokumentu Johannes Linn, potpredsjednik Banke za Europu i
središnju Aziju. Svjetska banka smatra da postoji nekoliko
ključnih čimbenika za ostvarivanje tih ciljeva. Prvi je "što brže
napredovanje prema trgovinskoj integraciji u EU i međusobno, uz
stvaranje transparentnog i nediskriminatornog okoliša za razvoj
privatnog poduzetništva". Zemlje jugoistočne Europe moraju
osigurati socijalnu stabilnost, unaprijediti institucionalne
sposobnosti i tijela vlasti, te unutar regije ojačati borbu protiv
korupcije. Stručnjaci banke napominju da je neophodan razvoj
regionalne infrastrukture, kako bi se zemlje jugoistočne Europe
fizički povezale s ostatkom Europe. "Pristup koji bi se temeljio
isključivo na reformama u pojedinačnim zemljama i
unutarregionalnoj integraciji, iako neophodnima, nije dovoljan za
postizanje željenih ciljeva", smatraju u Svjetskoj banci.
"Nastojanja zemalja regije moraju biti dopunjena djelovanjem
međunarodne zajednice da integrira zemlje jugoistočne Europe u
europske i svjetske strukture i pomogne im u ključnim pitanjima". U
dokumentu se navode podaci da otprilike 56 milijuna stanovnika u
zemljama jugoistočne Europe ima prosječni dohodak po stanovniku od
približno 2.200 USD, što je upola manje od skupine zemalja u kojoj
su Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija. Napominje se da
među pojedinim zemljama regije postoje znatne razlike u razini
gospodarske razvijenosti ali i dodaje da im je zajednička značajka
pad nacionalnog dohotka na približno 75 posto onoga koje su
ostvarivale prije desetak godina. Svjetska banka je "Put ka
stabilnosti i napretku jugoistočne Europe" izradila u suradnji s
vladama država tog područja, Europskom komisijom, Europskom bankom
za obnovu i razvoj i Vijećem Europe.
POTPISAN SPORAZUM FIATA I GENERAL MOTORSA
Talijanski automobilski div FIAT i američki General Motors
potpisali su u ponedjeljak u Torinu sporazum po kojem najveći
svjetski proizvođač automobil dobiva 20 posto dionica tvrtke FIAT-
auto, dok talijanska tvrtka dobiva 5,1 posto General Motorsa.
Sporazum je postignut kako bi se dvije kompanije zajednički suočile
s izazovom globalizacije tržišta i u svrhu zajedničkog jačeg
izlaska na tržište Južne Amerike, gdje FIAT ima nekoliko svojih
pogona u Brazilu, Argentini, Venezueli. FIAT-auto, koji obuhvaća
tvornice Fiata, Lancie i Alfa Romea te General Motors osnovat će i
dvije kompanije te zajednički razviti prodajnu mrežu i preko
Interneta. Tvornice Ferrari i Maserati nisu u sastavu FIAT-auta,
već u FIAT-holdingu, što znači da nisu uključene u sporazum s
General Motorsom. Isto tako, izvan sporazuma ostaje i FIAT-ova
proizvodnja kamiona i poljoprivrednih strojeva. Talijanska tvrtka
je najveći svjetski proizvođač poljoprivrednih strojeva pošto je
otkupila gotovo cijelu američku proizvodnju. General Motors je
prošle godine proizveo više od osam milijuna automobila i kamiona,
a FIAT-auto je prošle godine prodao 2,3 milijuna automobila. Od
Nove godine do danas dionice FIAT-a na burzi su porasle za 21
posto.
MICROSOFT PRODAO VIŠE OD MILIJUN NOVIH WINDOWSA 2000
Korporacija Microsoft, vodeći svjetski proizvođač računalnih
programa procjenjuje da je njihov novi operacijski sustav Windows
2000 prodan u više od milijun licenciranih primjeraka, od njegovog
lansiranja prije nešto manje od mjesec dana do danas. Takve
procjene temelje se na podacima distributera Microsoftovih
programa diljem svijeta, maloprodajnih lanaca i proizvođača
osobnih računala. Iz korporacije Microsoft ističu kako se tome
trebaju još pribrojiti i licence Windowsa 2000 koje su otkupili
njihovi najveći kupci diljem svijeta kroz posebne ugovore
Microsofta s tim kompanijama. Iz Microsofta napominju kako je
njihov 'Microsoft Customer Support' dosad primio u prosjeku
najmanji broj poziva kupaca po jednom licenciranom proizvodu od
svih dosadašnjih Microsoftovih operacijskih sustava, što pokazuje
pozitivno iskustvo kupaca s novim Windowsima 2000.
11. POSEBAN PRILOG
MATEŠA: DRŽAVNI DUGOVI NISU TAKO DRAMATIČNI
Bivši premijer i zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu Zlatko Mateša
u nedavnom je razgovoru komentirao ovih dana često spominjanje
državnih jamstava koje je bivša Vlada odobrila pojedinim
poduzećima i vanjski proračunski dug, a što mnogi iz sadašnje Vlade
navode kao veliko opterećenje državnom proračunu. "Mislim da
gotovo ništa od tih 18 milijardi kuna državnih jamstava neće doći na
naplatu, kazao je Mateša.
Smatra da država nije preopterećena vanjskim dugom. U tom dugu od
9,1 milijardu USD, 5,5 je milijardi prvi dug države u užem smislu, a
polovina od toga je preuzeti dug iz bivše Jugoslavije kaže Mateša i
navodi da to znači da se država od osamostaljenja do danas zadužila
za nešto manje od tri milijarde USD. Većina vanjskog duga koji
dospijeva ove godine - ukupno 6,2 milijarde kune - odnosi se na dug
Londonskom klubu, dakle na onaj bivše Jugoslavije, pojašnjava
Mateša.
Izdana državna jamstva nisu dramatična
Naša iskustva s izdanim državnim jamstvima nisu bila dramatična,
kaže Mateša. "Prošle su nam godine neka došla na naplatu, no to su
bila mahom jamstva koja su izdana u poljoprivredi - različitim
poduzećima i kombinatima - i nisu imala nikakav dramatičan utjecaj
na proračun", kaže bivši predsjednik Vlade.
Mateša također smatra da država nije preopterećena vanjskim dugom.
Jer, kaže, taj dug od 9,1 milijarde USD sastoji se od dva dijela.
Prvi je dug države u užem smislu i on iznosi otprilike 5,5 milijardi
USD. Od toga se otprilike polovica odnosi na preuzeti dug iz bivše
Jugoslavije - Pariškom i Londonskom klubu - što znači da se Hrvatska
u razdoblju od osamostaljenja do danas zadužila nešto manje od tri
milijarde USD.
Ostatak vanjskog duga predstavljaju, kaže, dugovi različitih
pravnih osoba - privatnih poduzeća i banaka - koji se u Hrvatskoj
narodnoj banci registriraju kao vanjski dug Hrvatske. No, to nije,
ističe, dug koji bi trebala platiti država.
Što se pak tiče dugova ministarstava i drugih proračunskih
korisnika, koji iznosi približno 2,5 milijardi kuna, to je manje od
20 dana priljeva sredstava u državni proračun i to nije, smatra
Mateša, ništa spektakularno. Pritom treba reći, ističe, da su
dospjela potraživanja države i izvanproračunskih fondova znatno
veća od njihovih dugova. "Kada bi država i fondovi uspjeli
naplatiti svoja potraživanja, uopće ne bi bilo dugova", zaključuje
bivši premijer.
Na tvrdnje kako tek ova Vlada vraća zaostale dugove, Mateša kaže
kako to nije točno jer je i njegova to činila. "Kada sam nakon
"Bljeska" i "Oluje" preuzeo Vladu, zatekao sam dug Ministarstva
obrane od milijardu USD, a on je sada puno manji", kaže. Dodaje i to
kako moramo biti svjesni da je Hrvatska, nažalost, imala i imat će
još neko vrijeme troškove koje nije imala niti jedna druga
tranzicijska država.
Proračun za 2000. napravljen je relativno korektno
Osvrčući se pak na raspravu o proračunu, Mateša kaže kako su njegove
simpatije na strani Ministarstva financija. Jer, i sam se
svojedobno nalazio u poziciji da, kao sada ministar financija
Crkvenac, bude sam protiv svih, s obzirom da nitko nikada nije
zadovoljan proračunom.
Kaže, međutim, kako mu je teško reći je li potreban ovako
restriktivan proračun. Smatra da proračun u osnovi nije loš jer
ministru Crkvencu je zadano da mora predvidjeti pet, šest milijardi
kuna za obnovu i infrastrukturu na područjima od posebne državne
skrbi, dok još uopće nije ni počeo raditi na proračunu. Pritom se
slaže s Crkvencom da je tim i nekim drugim stavkama već unaprijed
"blokirano" 20-ak posto proračuna. Stoga smatra da je proračun
napravljen "relativno korektno". No, kaže, ima i stvari koje bi
trebalo poboljšati.
Osvrčući se pak na tvrdnje kako je njegova Vlada sklopila loše
ugovore za projekte izgradnje cesta, kao što su "istarski ipsilon"
ili Zagreb-Goričan, Mateša kaže kako sve ugovore treba gledati u
vremenskom kontekstu. Oni bi, smatra, bili bolji da je njegova
Vlada imala ovakve odnose i podršku međunarodne zajednice kakvu ima
sadašnja. Dodaje, pritom, kako mu je drago zbog takve međunarodne
podrške novoj Vladi jer nikada nije bio pristalica teze "što gore,
tim bolje". A što se tih ugovora tiče, oni se, smatra, mogu
promijeniti i nova Vlada možda može dobiti bolje uvjete.
Na pitanje novinara koji su osnovni uzroci gospodarske krize,
Mateša kaže kako su to strukturni problemi na mikrorazini. Osim
nekoliko, mi nemamo proizvoda za izvoz jer mnoga se poduzeća nisu
restrukturirala i prilagodila tržišnim uvjetima. Nitko se, kaže,
nije pitao što se može proizvoditi i gdje se to može prodati. Kao
primjer navodi da hrvatskih proizvoda nema čak ni u BiH ili
Rumunjskoj.
Na pitanje nije li to i posljedica greške njegove Vlade koja je
naviknula poslovodstva poduzeća da će država sanirati njihove
gubitke, Mateša kaže kako su vjerojatno i pogriješili što su neka
poduzeća sanirali. No, u nekima smo, kaže, morali intervenirati i
vjerujem da će to činiti i ova Vlada. Jer, poduzeća kao što su,
primjerice, Belje ili Vupik moraju se spasiti. Njihova sinergija i
odnos s kooperantima vrlo su značajni i nema nikakve koristi da ih
se ugasi. Stoga mislim da će i ova Vlada neka poduzeća morati
sanirati, zaključuje Mateša.