ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Znanstvena tribina "Genetika i društvo" održana je večeras u prostorijama Matice hrvatske. O genskoj tehnologiji, odnosno genskom liječenju, na tribini su govorili znanstvenici (genetičari) s Instituta
"Ruđer Bošković", te sociolog s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar". Tribinu je organizirao Odjel za sociologiju pri Matici hrvatskoj.
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Znanstvena tribina "Genetika i društvo"
održana je večeras u prostorijama Matice hrvatske. O genskoj
tehnologiji, odnosno genskom liječenju, na tribini su govorili
znanstvenici (genetičari) s Instituta "Ruđer Bošković", te
sociolog s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar". Tribinu je
organizirao Odjel za sociologiju pri Matici hrvatskoj.#L#
Tom je prigodom predstavljen i zbornik "Društveni značaj genske
tehnologije", nastao kao rezultat rada interdisciplinarnog
znanstvenog skupa "Društvena procjena genske tehnologije". Skup je
u siječnju 1999. održan u prostorijama Instituta društvenih
znanosti "Ivo Pilar".
Gensko liječenje jest genetička modifikacija stanica bolesnika sa
svrhom prevladavanja ili izbjegavanja bolesti. Istaknula je to
suradnica na projektu genske terapije pri Institutu "Ruđer
Bošković" Marijeta Kralj, govoreći o implikacijama genske
terapije. Nasuprot tradicionalnoj terapiji lijekovima, koja
zapravo samo uklanja simptome bolesti, gensko liječenje pokušava
popraviti osnovni problem mijenjajući genetičku pogrešku u nekim
od stanica bolesnika, pojasnila je Kralj. Neki od glavnih problema
genskoga liječenja postupno se i kvalitetno rješavaju, te je Kralj
zaključila "kako je samo pitanje vremena kada će gensko liječenje
postati stvarnost".
Tako je suradnica na projektu genetike raka pri Institutu "Ruđer
Bošković" Koraljka Gall-Trošelj, iznijela primjere uspješnog
genskog liječenja karcinoma dojke u žena, te karcinoma štitnjače.
Predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu pri Institutu "Ruđer
Bošković" Krešimir Pavelić, uz ostalo, je naglasio kako je genska
tehnologija čovjeku dala u ruke nešto na temelju čega on može
programirati i svoj život i svoje zdravlje. Naime, kako je
podsjetio, danas je uz primjenu genetike moguće otkriti bolest i
prije nego što se ona razvila, i "dok je to nekada bio samo san,
danas je to stvarnost", smatra Pavelić.
Sa sociološkog stajališta o genskoj tehnologiji govorio je
voditelj istraživačke teme "Društveno vrednovanje znanosti i
tehnologije" na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" Darko
Polšek. On je tako, uz ostalo kazao, kako danas, primjenom
genetike, već postoje djeca s pet roditelja (donator sperme,
donator jajašca, surogatna majka, te ugovorni otac ili ugovorna
majka). Polšek je i mišljenja kako u hrvatskom zakonodavstvu
postoje određene praznine u pitanju genetike, te je zadatak i
sociologa i genetičara upozoriti na taj problem.
(Hina) sdju mć