ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Kompjutorska kemija i dizajn organskih superbaza - naslov je javnoga predavanja dr. Zvonimira Maksića, znanstvenoga savjetnika Instituta "Ruđer Bošković" i naslovnoga redovitog profesora zagrebačkoga
Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, održanoga večeras u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Kompjutorska kemija i dizajn organskih
superbaza - naslov je javnoga predavanja dr. Zvonimira Maksića,
znanstvenoga savjetnika Instituta "Ruđer Bošković" i naslovnoga
redovitog profesora zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga
fakulteta, održanoga večeras u palači Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.#L#
Govor o modernoj kompjutorskoj kemiji i njezinu utjecaju na razvoj
kemije kao znanstvenoga polja, posebice u odnosu s molekularnom
biologijom, dr. Maksić je počeo prolegomenom u kojoj su svoje
mjesto "našli" ugledni znanstvenici poput Plancka, Bohra,
Schoedingera, Heisenberga i Duraca.
Spomenuti su znanstvenici dali pečat "zlatnome dobu" kvantne
mehanike u prva tri desetljeća 20. stoljeća, a na njihovim
"zasadama", rekao je Maksić, razvila se kompjutorska kvantna
kemija na kvalitativnim i kvantitativnim modelima, u okvirima
kojih se pak jedino i može razmišljati kada je riječ o složenim
organskim kemijskim spojevima. Pri tom se polazi od naizgled
trivijalne hipoteze da su molekule sastavljene od atoma, koja se u
modernoj kemiji mijenja u hipotezu da su molekule sastavljene od
modificiranih atoma.
Razmatrajući problem dizajna organskih superbaza kao primjer
primjene kompjutorske kemije u stvaranju ciljanih spojeva
određenih svojstava, Maksić je prikazao neke mogućnosti kvantne
kemije na primjeru vrlo stabilnih molekula aromatskih spojeva
visokoga protonskog afiniteta.
Govoreći o strategiji razvoja organskih superbaza, rekao je da se
najprije nastoje identificirati grupe koje imaju visoki protonski
afinitet koji se, nakon toga, pojačava.
S tim u vezi, dr. Maksić je spomenuo i neke rezultate koje je
ostvario sa svojim suradnicima na Institutu "Ruđer Bošković", među
kojima je i postignuta skala afiniteta 20 amino-kiselina.
Na pitanje gdje je kvantna kemija danas, dr. Zvonimir Maksić
odgovara da kvantna kemija danas kreira objekte svojih
istraživanja. A kuda pak ide kvantna kemija, dr. Maksić ističe da je
to supramolekularna kemija gdje će se moći napraviti kemijske
sinteze bolje nego igdje drugdje, pa će se, primjerice, svakome
pojedincu moći predložiti lijek koji će biti u skladu s njegovim
genetskim kodom.
(Hina) ip sp