AKADEMIK PAAR O GRANICAMA PRIRODOSLOVNIH SPOZNAJA

ZAGREB, 16. veljače (Hina) - "Moguće granice prirodoslovnih spoznaja" naziv je predavanja akademika Vladimira Paara, održanoga večeras u zagrebačkome Institutu "Ruđer Bošković". Predavanje je priređeno u sklopu seminara iz filozofije prirodnih znanosti, jednoga u nizu događanja kojim Institut "Ruđer Bošković"- vodeća hrvatska znanstvena ustanova, proslavlja pola stoljeća svojega utemeljenja. #L# Akademik Paar predavanje je počeo citatom glasovitoga njemačkog znanstvenika Maxa Plancka s predavanja što ga je Planck održao u Zagrebu daleke 1942. Bez obzira na vremensku distancu, Planckova stajališta i danas su aktualna, rekao je Paar. Dodao je da je Planck zagrebačkim znastvenicima tada rekao da je cilj prirodnih znanosti izgradnja nazora o svijetu i davanje slike svijeta, dok je konačni cilj prirodnih znanosti savršeni konačni realitet do kojega se pak ne može stići. Metafizički realni svijet tako je za Plancka cilj, a ne polazna točka znanstvenoga rada, čime se Planck potvrdio kao čisti platonist, rekao je Paar. Po Paaru, granice prirodoslovnih spoznaja danas su očite u problemu ograničenja kompjutorskih mogućnosti te u rješenjima kvantne fizike koja može dati samo približan opis stanja. Tako primjerice, dometnuo je Paar, danas možemo sa sigurnošću reći da ne možemo točno izračunati jednadžbe gibanja planeta, već to možemo učiniti samo približno, tj. samo im se asimptotski približavati. . I dok smo danas bliži i precizniji u davanju slike o svijetu, načelo prirodoznanstvenog istraživanja nije se promijenilo od 13. st. vremena kada je škotski franjevac Francis Bacon formirao "krug" prirodoznanstvenih istraživanja, istaknuo je Paar. Početak i kraj toga kružnoga kretanja je realitet kojega nikada nećemo moći dostići, dok samo kretanje počinje mjerenjem, sljedeći korak su pojednostavnjeni matematički modeli, kojih pak slijedi znanstvena slika svijeta, podsjetio je akademik Vladimir Paar. (Hina) ip dd