HR-BANKE-PRIVATIZACIJA-PRORAČUN-Financijsko-poslovne usluge OSTATAK PRIHODA PRORAČUNA OD PRODAJE PBZ-A U PODACIMA ZA VELJAČU OSTATAK PRIHODA PRORAČUNA OD PRODAJE PBZ-A U PODACIMA ZA VELJAČU Prihod državnog proračuna od privatizacije
Privredne banke Zagreb (PBZ), iskazan u siječanjskim podatcima proračuna sa 1,772 milijarde kuna, u cijelosti bi trebao biti evidentiran u podacima za veljaču. Naime, 66,3 posto udjela PBZ-a prodano je za 300 milijuna eura (otprilike 2,3 milijarde kuna), što je inozemni kupac uplatio krajem siječnja. Razliku u iskazanim podacima u Ministarstvu financija objašnjavaju načinom knjiženja, jer se podaci o proračunskim prihodima nekada iskazuju tek kada su evidentirani i na rashodnoj strani. Prihod od privatizacije PBZ-a najvećim je dijelom utrošen za plaćanje obveza prema Londonskom i Pariškom klubu, a dio je iskorišten za podmirenje dijela unutarnjih dugova, rekao je ministar financija Mato Crkvenac odgovarajući na jedan od upita na današnjoj konferenciji za novinare. U Ministarstvu ističu kako bi ostatak proračunskog prihoda od privatizacije PBZ-a, statistički trebao biti iskazan u veljači, objašnjavajući pritom da se slično dogodilo i prošle godine s iskazivanjem prihoda od privatizacije Hrvatskih telekomunikacija. Time je i odgovoreno na pitanja o toj razlici koja se u medijima
OSTATAK PRIHODA PRORAČUNA OD PRODAJE PBZ-A U PODACIMA ZA VELJAČU
Prihod državnog proračuna od privatizacije Privredne banke Zagreb
(PBZ), iskazan u siječanjskim podatcima proračuna sa 1,772
milijarde kuna, u cijelosti bi trebao biti evidentiran u podacima
za veljaču. Naime, 66,3 posto udjela PBZ-a prodano je za 300
milijuna eura (otprilike 2,3 milijarde kuna), što je inozemni kupac
uplatio krajem siječnja. Razliku u iskazanim podacima u
Ministarstvu financija objašnjavaju načinom knjiženja, jer se
podaci o proračunskim prihodima nekada iskazuju tek kada su
evidentirani i na rashodnoj strani.
Prihod od privatizacije PBZ-a najvećim je dijelom utrošen za
plaćanje obveza prema Londonskom i Pariškom klubu, a dio je
iskorišten za podmirenje dijela unutarnjih dugova, rekao je
ministar financija Mato Crkvenac odgovarajući na jedan od upita na
današnjoj konferenciji za novinare.
U Ministarstvu ističu kako bi ostatak proračunskog prihoda od
privatizacije PBZ-a, statistički trebao biti iskazan u veljači,
objašnjavajući pritom da se slično dogodilo i prošle godine s
iskazivanjem prihoda od privatizacije Hrvatskih
telekomunikacija.
Time je i odgovoreno na pitanja o toj razlici koja se u medijima
provlači od objave mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva
financija za siječanj.
Iz PBZ-a je prošli tjedan ponovljeno da je talijanska Banca
Commerciale Italiana krajem siječnja uplatila cjelokupni iznos te
su za sva daljnja pitanja u vezi toga uputili na Državnu agenciju za
osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) iz čijeg je
portfelja i prodan udio PBZ-a.
Iz DAB-a je pismeno odgovoreno da je kupoprodajna cijena za 66,3
posto dionica PBZ-a, po ugovoru zaključenom 17. prosinca prošle
godine, iznosila 300 milijuna eura (2.314.763.700 kuna), te da je
"taj iznos proknjižen na deviznom računu Agencije koji se vodi kod
PBZ-a, dana 28. siječnja 2000."
Pritom se napominje da su "od iznosa kupoprodajne cijene namireni
troškovi savjetnika za privatizaciju PBZ-a i troškovi naknada i
provizija. Po odbitku tih troškova Ministarstvu financija doznačen
je preostali iznos od 281.975.000 eura (2.175.237.691 kuna)",
navodi se u pismenom obrazloženju DAB-a.
Iz toga proizlazi da su troškovi savjetnika za privatizaciju PBZ-a
i troškovi naknada i provizija iznosili otprilike 18 milijuna eura
(približno 138 milijuna kuna). Ostatak proračunskog prihoda od
privatizacije PBZ-a (od otprilike 400 milijuna kuna), statistički
bi pak trebao biti iskazan u podatcima o državnom proračunu za
veljaču.