YU 14. 3.SRPSKI TISAK

SRBIJA DANAS 14. III. 2000. Oprost grijeha Papa Ivan Pavao Drugi iznenadio je u nedjelju svoje vjernike, ali i svijet. Govoreći u samom srcu katoličanstva, u bazilici Svetoga Petra, u toku ceremonije na Dan oproštaja u svetoj 2000. godini, poglavar Rimokatoličke crkve zatražio je oprost za grijehe (i zločine) počinjene u prošlosti u ime Crkve, uključujući i one prema Židovima, hereticima, ženama i domorodačkim narodima širom globusa. Bio je to, nema sumnje, hrabar iskorak Karola Wojthyle. Ne samo u smislu jednog od najvažnijih poteza u vlastitom pontifikatu. Po svojoj povijesnoj konotaciji takav istup mogao bi se svrstati u najvažnije od vremena apostola Petra. (...) Možda će se nekom činiti patetično, nerealno i idealistički, ali se takvo pitanje nameće samo od sebe. Ako je jedan papa mogao zatražiti oprost, nije li onda vrijeme i da narodi bivše Jugoslavije možda kleknu na koljena i ispričaju se međusobno za patnje i zločine koje su jedni drugima učinili ako to već neće vladajuće političke elite." Trik slavoljubivih "(...)Pretpostavljam da crvena Direkcija kolektivno razrađuje Njezine i Njegove ideje. Ona: 'Patriotizam nije sukobljen s kozmopolitizmom, mondijalizmom, naprotiv!'. On: 'Ne pada nam na pamet da se izoliramo. Mi se, naprotiv, povezujemo i surađujemo s mnogobrojnim zemljama slobodnoga svijeta - čitavim planetom'. Dobro, ali kao da u vladajućoj koaliciji svatko vuče na svoju stranu, čak u suprotnim pravcima. Podnijeli su zahtjeve za prijam u Vijeće Europe i u Savez Rusije i Bjelorusije, lobiraju za 'inkarnaciju' SRJ u Pokretu nesvrstanih, a JUL sada lansira čudo neviđeno - 'Inicijativu pet kontinenata - Pokret slobodoljubivih zemalja'!? (...) Projekt JUL-a, naročito njegov cilj - otpor tzv. 'novom svjetskom porobljavanju' toliko je grandiozan da premašuje čak i Morovu Utopiju. Može li se uopće ostvariti ili je vic? (...) Kako će SRJ, izolirana i pod sankcijama, biti 'okosnica' toga planetarnoga pokreta ? Ponajprije, što su i koje su to 'slobodoljubive zemlje' (zar ima i 'slobodomrzilačkih'), tko će to procjenjivati, tko izdavati uvjerenja o slobodoljubivosti i na osnovi kojih kriterija? Takav žiri ne postoji. To može samo JUL. Ne mogu i neću vjerovati da JUL vjeruje da nijedna zemlja EU ili NATO nije 'slobodoljubiva' a da jesu (i te kako) Sjeverna Koreja, Laos, Irak, Mjanmar, Kuba itd!- Jesu li nesvrstane zemlje automatski i slobodoljubive ili je JUL-ski pokret konkurencija (i to nelojalna) PNZ? Hoće li danas slobodoljubiva Rusija sutra već biti slobodomrzilačka kad (ako) se pridruži NATO-u? Za Putina NATO nije neprijatelj, već potencijalni partner! Kao što kaže mudrost stara: ako ga ne možeš pobijediti, pridruži mu se! To shvaća i velika Rusija! Ali, ona nije pobijedila NATO, a Srbija jest i 'opet će bude li sreće'..." POLITIKA 14. III. 2000. Posjeti zapadnih dužnosnika ohrabruju teroriste "(...) Poslednji događaji u južnoj srpskoj pokrajini tako su još jednom upozorili na vezu između posjeta dužnosnika NATO-a i zapadnih zemalja s 'pogoršanjem sigurnosnoga stanja na Kosmetu'. Na, po svemu sudeći, ne slučajno 'poklapanje' njihovih dolazaka sa žešćim napadima terorista i pritiscima na Srbe upozoravano je više puta od dolaska KFOR-a, na osnovi brojnih pokazatelja koji potvrđuju da nastupi s jasnom političkom porukom potpore zapadnih vlada ohrabruju i potiču albansko nasilje nad Srbima (...) Ovakvi i slični primjeri jasno pokazuju da posjeti i susreti zapadnih dužnosnika s kosmetskim Albancima nisu samo dio političkoga marketinga i medijske promocije, već imaju i konkretne 'rezultate' u još jačim pritiscima na Srbe i odlučnijim terorističkim napadima. Podsjećanja radi, prošla misija aktualnog kosmetskoga posjetitelja Jamesa Rubina završena je s ukupno devet leševa..." VEČERNJE NOVOSTI 14. III. 2000. Nemoguća misija "(...) Gdje god da se podcrta njezin saldo (međunarodne misije na Kosovu)- na vojnom ili civilnom sektoru - vidi se golem nesklad između proklamiranoga i stvarnog.(...) Boravak američkih trupa tamo već je postao unutarnja američka tema, pri čemu nije bezazleno gunđanje republikanskih lidera i sve glasnije postavljanje pravog pitanja: 'Šta mi uopće tražimo na negostoljubivu Balkanu'. Drugi, ništa manje delikatan politički aspekt, jest klin koji bespuće mirovne misije zabija u transatlantske odnose. Činjenice koje odnedavno izlaze na vidjelo nedvosmisleno naime, pokazuju da je Amerika namjerno sabotirala politički rasplet na Kosmetu, da bi ratom protiv Jugoslavije ostvarila neke svoje šire ciljeve, pri čemu je očuvanje liderstva u NATO bio najvažniji, premda ne i jedini. Europa pak ne želi da na kraju sama vadi kestenje iz vatre u čijem je raspirivanju ipak imala samo pomoćnu ulogu. Situacija je, ukratko, teško, ali se pogoršava."