WASHINGTON, 13. ožujka (Hina/AP) - Do puberteta dječji se mozak znatno mijenja na ključnim područjima, izvješćuju istraživači nakon novog istraživanja koje se protivi nekim uvriježenim pretpostavkama o razvoju mozga.
WASHINGTON, 13. ožujka (Hina/AP) - Do puberteta dječji se mozak
znatno mijenja na ključnim područjima, izvješćuju istraživači
nakon novog istraživanja koje se protivi nekim uvriježenim
pretpostavkama o razvoju mozga. #L#
Anatomske promjene, opisane kao "precizna prilagodba", iznenadile
su istraživače u SAD-u i Kanadi. Rezultati istraživanja objavljeni
su u časopisu "Nature".
Promjene se događaju u dobi od tri do 15 godina, a u nekim
slučajevima traju još godinama nakon što mozak dostigne konačnu
veličinu. Znanstvenici su mislili da se prirodan rast mozga
usporava nakon prvih nekoliko godina života te da je on
"organiziran" već do trenutka kada dijete kreće u prvi razred.
Zapravo, kažu istraživači, čak se i u tinejdžera količina sive
tvari u nekim vrlo aktivnim područjima može udvostručiti, a neuroni
se mogu međusobno povezivati dok se nepotrebne stanice u drugim
područjima mozga odbacuju.
Istraživanje je nastavak dvaju istraživanja o razvoju mozga, čiji
su rezultati objavljeni prošle jeseni. Istraživači kažu kako još ne
znaju kako bi se otkrića mogla primijeniti kad je riječ o novom
pristupu školovanju ili razvoju djece, ali studija pokazuje koliko
faze rasta djetetova mozga mogu biti važne za intelektualni i
emotivni razvoj.
"Adolescencija je ključna za potpun razvoj mozga", kazao je jedan
od istraživača, psihijatar Jay Giedd iz američkoga Državnog
instituta za zdravlje (NIH). "Ako se dijete bavi športom, uči, ili
ako se bavi glazbom, mozak će se prilagoditi tim zadaćama."
Istraživači s UCLA-e, NIH-a i Sveučilišta "McGill" iz Montreala
ispitali su normalno razvijen mozak dječaka i djevojčica u dobi od
tri do 15 godina. Neka su djeca u ispitivanju sudjelovala i četiri
godine.
Znanstvenici su primijetili valove rasta u sustavu vlakana koja
prenose informacije između moždanih polutki i koja su dobar
pokazatelj moždanih aktivnosti. Skeniranja su pokazala da na nekim
područjima nastaju nove veze, a druga se područja smanjuju.
Kod djece u dobi od tri do šest godina otkriveno je jače stvaranje
mreža u prednjim dijelovima mozga, koji potiču nove akcije.
"Kod najmanje djece doista se može promatrati taj ubrzani rast
prednjeg dijela mozga", rekao je neurolog s UCLA-e Paul Thompson,
koji je sudjelovao u iscrtavanju karte mozga.
U adolescenata do 15 godina istraživači su otkrili najjači rast u
srednjem i stražnjem dijelu mozga, koji se povezuju s asocijativnim
razmišljanjem i jezicima.
Otkriće potvrđuje staru teoriju da je jezike najbolje učiti u
najranijoj mladosti jer je kasnije ta zadaća biološki teža.
"Sposobnost učenja novih jezika nakon dvanaeste godine znatno se
smanjuje", izvješćuju istraživači.
(Hina) car dgk