PAZIN, 1. ožujka (Hina) - "Kumičić i Istra" - naziv je tribine koju su danas u Pazinu priredili pazinska Matica hrvatska i Pučko otvoreno učilište. O Eugenu Kumičiću, književniku iz Istre, rođenu prije punih 150 godina, te njegovu
značenju u hrvatskoj kulturi i književnosti govorili su Dubravko Jelčić, Josip Vončina i Stjepko Težak. Pritom su podsjetili na Kumičićevu ulogu "pionira naturalizma" i zanosne opise istarske zemlje i ljudi.
PAZIN, 1. ožujka (Hina) - "Kumičić i Istra" - naziv je tribine koju
su danas u Pazinu priredili pazinska Matica hrvatska i Pučko
otvoreno učilište. O Eugenu Kumičiću, književniku iz Istre, rođenu
prije punih 150 godina, te njegovu značenju u hrvatskoj kulturi i
književnosti govorili su Dubravko Jelčić, Josip Vončina i Stjepko
Težak. Pritom su podsjetili na Kumičićevu ulogu "pionira
naturalizma" i zanosne opise istarske zemlje i ljudi.#L#
Među najbolja Kumičićeva djela, po ocjeni Stjepka Težaka, pripada
autobiografski zapis "Pod puškom", nastao nakon austrougarske
okupacije Bosne 1878. U povijesnim je romanima također Kumičić,
kako je istaknuto na tribini u Pazinu, ostavio neizbrisiv trag
prikazavši povijesnu sudbinu Hrvatske u romanima poput Urote
zrinsko-frankopanske i Kraljice Lepe. Posjetitelji tribine još su
se jednom prisjetili romana "Jelkina bosiljka", "Začuđenih
svatova", "Olge i Line" i "Gospođe Sabine", u kojima Kumičić
opisuje istarsku zemlju, ali i život građanstva, odnosno tadašnje
slojeve - aristrokrate, političare, intelektualce, književnike i
obrtnike osamdesetih i devedesetih godina devetnaestoga
stoljeća.
Na tribini "Kumičić i Istra" u Pazinu predstavljena je i bogata
edicija "Stoljeća hrvatske književnosti" Nakladnog zavoda Matice
hrvatske u okviru koje su objavljeni romani "Začuđeni svatovi",
"Gospođa Sabina" i povijesni roman "Urota zrinsko-frankopanska",
koju je priredio Stjepko Težak. "Stoljeća hrvatske književnosti"
obuhvaćaju više od 300 svezaka najvrjednijih djela hrvatske
književnosti od prvih srednjovjekovnih spomenika do brojnih
trajnih vrjednota suvremene književnosti.
(Hina) sber mć