JUBILARNA TRIBINA - TISUĆITI KNJIŽEVNI PETAK

ZAGREB, 29. veljače (Hina) - U prostorijama Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu, 3. ožujka održat će se jubilarna tribina - Tisućiti Književni petak. Ta popularna zagrebačka književna tribina koja je počela s radom prije četiri i pol desetljeća ugostila je oko 2500 književnika, znanstvenika, kritičara i umjetnika. #L# Nenad Rizvanović, voditelj Književnoga petka, izjavio je da je na tisućiti "petak" pozvan hrvatski ministar kulture Antun Vujić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Slavko Mihalić, predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić i predsjednik Hrvatskog centra PEN-a Slobodan P. Novak. Među uzvanicima pozvani su i svi dosadašnji živući voditelji tribine Marino Zurl, Vera Mudriš Škunca, Stanko Škunca, Neven Jurica, Vlaho Bogišić, Julijana Matanović i Lahorka Plejić, rekao je Rizvanović. Voditeljica zagrebačke Gradske knjižnice Ljiljana Sabljak smatra da je bit popularnosti i postojanosti Književnog petka u njegovoj "polemičnosti i otvorenosti" za književne teme. "Tribina je opstala jer je bila otvorena za sve struje, nikada se nije uzimala u obzir podobnost i držala je kvalitetnu distancu od jeftinoga dnevnog politiziranja", izjavila je, dodavši kako je Književni petak jedno vrijeme bio jedini prostor gdje se govorilo o književnosti. "Popularnost tribini osigurala je i postojanost publike. Na svakom Književnomu petku bilo je prosječno stotinu posjetitelja", napomenula je dodavši kako to nije bila ista nego različita publika ovisno o temi. Po riječima Ljiljane Sabljak, tribina nije samo obrađivala književne teme, nego je hrabro progovarala i o prešućivanim temama. Tako se 1990. prvi put javno govorilo o književnom djelu Mile Budaka, a godinu dana kasnije o temi Božića u povodu knjige Bonaventure Dude. Na Književnom petku nastupali su svi suvremeni hrvatski književnici. Neki po nekoliko puta, kao primjerice Ivanišević, Donat, Slamnig, Franičević, Hergešić, Gotovac. Od stranih pisaca na tribini su bili Sartre, Grass, Fienkelkraut, Eschenberger, Kiš, Callaghan, Kay i Menzel. Od hrvatskih pisaca jedino Krleža nikada nije nastupio na Književnom petku iako je više puta pozivan. Bio je samo kad je Sartre nastupio (1960.), ali u publici, sjeća se Ljiljana Sabljak. "Svojedobna zvijezda Književnoga petka bio je Igor Mandić, posebno kad je govorio o feminizmu. On je tada toliko bio raspalio publiku da su neki skakali kroz prozor, a on se morao sklanjati", rekla je Sabljak. Književni petak pokrenut je na internom knjižničarskom sastanku Radničke biblioteke "Božidar Adžija" iz čistoga knjižničarskog entuzijazma 1. studenoga 1955. Naziv tribini dao je njezin prvi voditelj Marino Zurl, a prvi je na tribini nastupio 4. studenoga hrvatski književnik Vladan Desnica. Tada je na tribini bilo 80 posjetitelja i trajala je od 19 do 22 sata. U prostorijama Gradske knjižnice u povodu jubilarne tribine otvorena je izložba na kojoj su izložene fotografije s dosadašnjih Književnih petaka, knjige koje su s posvetom darovali sudionici tribine te dnevne novine i časopisi koji su pisali o Književnom petku. (Hina) mc