BA-ICTY-BLAŠKIĆ-Politika-Kriminal/zakonodavstvo/pravosuđe ICTY: BLAŠKIĆ OSUĐEN NA 45 GODINA ZATVORA - 2 DEN HAAG 3. ožujka (Hina) - Haški je sud u petak osudio bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna generala Tihomria
Blaškića na kaznu zatvora od 45 godina.
DEN HAAG 3. ožujka (Hina) - Haški je sud u petak osudio bivšeg
zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna generala Tihomria
Blaškića na kaznu zatvora od 45 godina.#L#
Blaškić je proglašen krivim za sve zločine koji su mu stavljeni na
teret, osim za granatiranje Zenice 1993., odnosno za zločine protiv
čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i povrede Ženevskih
konvencija tijekom hrvatsko-muslimanskog rata u srednjoj Bosni od
svibnja 1992. do siječnja 1994.
"Zločine koje ste počinili generale Blaškiću izuzetno su teški. Ta
ratna djelovanja provođena bez obzira prema međunarodnom
humanitarnom pravu i iz mržnje prema drugome, ta porušena sela,
zapaljene i uništene kuće i štale, ljudi prisiljeni na napuštanje
svojih domova, izgubljeni i slomljeni životi - sve je to
neprihvatljivo", kazao je predsjednik sudskog vijeća francuski
sudac Claude Jorda, čitajući presudu.
"Generale Blaškiću, niste pokazivali nikakvo poštovanje prema tim
pravilima i to je nešto što znate. Stoga vas sudsko vijeće osuđuje
na kaznu zatvora od 45 godina", rekao je sadašnji predsjednik
Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše
Jugoslavije (ICTY).
Dok je Blaškić (39) mirno stojeći i bez promjene izraza lica
saslušao presudu, njegova supruga Ratka zarila je lice u ruke i
potom se srušila sa stolice u galeriji s koje su članovi obitelji,
diplomati i novinari pratili izricanje presude.
Ovo je najveća kazna koju je dosad izrekao haški sud.
Sudac Jorda kazao je da Blaškić ne smije sam snositi odgovornost za
zločine za koje je sudsko vijeće jasno pripisalo odgovornost i vrhu
Herceg-Bosne i njihovoj politici i aspiracijama prema pripajanju
hrvatskih teritorija u BiH Republici Hrvatskoj.
U Lašvanskoj dolini zločini su se u 1993. odvijali po obrascu čiji
je cilj bio osigurati nemoguće uvjete za ostanak muslimana i time
otvoriti vrata progonu odnosno etničkom čišćenju prostora Srednje
Bosne, smatra sudsko vijeće.
"16. travnja 1993. u 5.30 ujutro i zatim sljedećih dana Lašvanska
dolina postala je poprištem mnogih zločina - civili su ubijani ili
ranjavani, kuće zapaljene, minareti srušeni, džamije razorene,
žene i djeca odvojeni od muškaraca i ostavljeni s jedinim izborom -
da pobjegnu, žene silovane, muškarci zatočeni, zlostavljani i
korišteni za kopanje rovova. Svagdje ili gotovo svagdje isti je
scenarij ponavljan", kazao je Jorda.
Blaškić je, po ocjeni sudskog vijeća, kao zapovjednik odgovoran za
izdavanje naredbi za napade koji su rezultirali zločinima i za koje
je, stoga, odgovoran. Odgovoran je i zbog toga što nije učinio ništa
da ih spriječi, kao i zbog toga što nije učinio ništa na kažnjavanju
počinitelja.
Vijeće je također odbacilo tvrdnje obrane da je u Herceg-Bosni
postojala dvostruka linija zapovijedanja te da Blaškić nije
zapovijedao vojnom policijom i jedinicama za posebne namjene, za
koje je obrana tvrdila da su odgovorne za najteže zločine u Srednjoj
Bosni.
Odbačena je i teza obrane da u selu Ahmići, u kojem je u travnju
1993. pobijeno stotinu muslimanskih civila, nije bilo muslimanskih
vojnih snaga.
Sudsko vijeće presudilo je da se u Srednjoj Bosni odvijao
međunarodni sukob u koji je Hrvatska bila umiješana svojim vojnim
snagama i postojanjem opće kontrole vlasti Republike Hrvatske nad
snagama i vlastima bosanskih Hrvata.
"Republika Hrvatska nije se zadovoljila samo ulogom promatrača sa
strane, niti je samo nastojala štititi svoje granice. Umiješala se
u sukob huškajući bosanske Muslimane i Hrvate jedne na druge",
rekao je sudac Jorda.
Time je prvi puta presudom ICTY-ja potvrđena umiješanost Hrvatske i
stvoreni temelji za primjenu povrede ženevskih konvencija za koje
je potrebno dokazati međunarodni sukob.
"Snage RH bile su na mnogim područjima Bosne, uključivši Lašvansku
dolinu", rekao je Jorda, podsjećajući na nacionalističke i
teritorijalne ambicije bivšeg hrvatskog predsjednika Franje
Tuđmana prema BiH.
Iako je Zagreb slao pomoć za BiH, ona je presušila s vremenom dok se
ona za Herceg-Bosnu u vrijeme optužnice popela na milijun njemačkih
maraka dnevno.
Sudsko vijeće u presudi je ocijenilo i da postoje dokazi o zločinima
počinjenim protiv Hrvata koji se moraju procesuirati.
(Hina) ps nab