ZAGREB, 4. veljače (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) u 2000. godini neće mijenjati tečajni režim a tečaj kune bit će razmjerno stabilan u odnosu na jedinstvenu europsku valutu - euro. HNB za cilj ima i održavanje niske stope
inflacije, pa bi cijene u ovoj godini mogle porasti za najviše 3,8 posto. Kazao je to guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb na 26. susretu predsjednika i članova uprava banaka i štedionica pod nazivom "Monetarna politika Hrvatske u 2000. godini", koji se u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) održava danas i sutra u Zagrebu.
ZAGREB, 4. veljače (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) u 2000.
godini neće mijenjati tečajni režim a tečaj kune bit će razmjerno
stabilan u odnosu na jedinstvenu europsku valutu - euro. HNB za cilj
ima i održavanje niske stope inflacije, pa bi cijene u ovoj godini
mogle porasti za najviše 3,8 posto. Kazao je to guverner Hrvatske
narodne banke (HNB) Marko Škreb na 26. susretu predsjednika i
članova uprava banaka i štedionica pod nazivom "Monetarna politika
Hrvatske u 2000. godini", koji se u organizaciji Hrvatskog
instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) održava danas i sutra u
Zagrebu. #L#
Ekonomska kretanja u Hrvatskoj uvelike ovise o okolini tj. o
svjetskim a posebice europskim kretanjima. Prema prognozama MMF-a,
svjetski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj bi godini mogao
zabilježiti 3,5 postotni rast. U zemljama u tranziciji predviđa se
nešto niži porast BDP od 2,8 posto. Osim toga, očekuje se i ubrzanje
rasta svjetske trgovine po razmjerno visokoj stopi od 6,2 posto, u
čemu Škreb vidi i dobru priliku za Hrvatsku koja bi u takvim stopama
rasta svjetskog gospodarstva mogla pronaći i svoju mogućnost za
rast.
Prema Škrebovim riječima, porast hrvatskog BDP-a ove bi godine
mogao iznositi do otprilike tri posto, dok je, po procjenama, lani
zabilježen pad BDP-a od oko 1,5 posto. Sektor koji će u 2000.
zasigurno uvelike utjecati na porast BDP-a je turizam, kazao je
Škreb. Naime, ove će godine izostati negativan učinak Kosovske
krize, koji je lani, posebice tom sektoru, nanio veliku štetu.
Škreb je kazao kako bi monetarni agregat M4, tj. najširi monetarni
agregat koji se sastoji od deviznih i kunskih depozita te novčane
mase u ovoj godini mogao iskazati rast viši od 9,4 posto. U bilanci
plaćanja u 2000. godini doći će do smanjenja deficita sa
procijenjenih 7,7 posto za 1999. godinu na otprilike sedam posto,
što Škreb ne smatra problemom jer se i u ovoj godini očekuju
priljevi na kapitalni račun.
U 2000. godini ne bi trebalo biti ni problema s naplatom vanjskog
duga Hrvatske koji je lani iznosio otprilike devet milijardi
američkih dolara, smatra Škreb.
Govoreći o bankama, Škreb je kazao kako će se u ovoj godini
nastaviti s konsolidacijom bankarskog sustava, te da HNB planira
izvršiti 40 kontrola u bankama. Lani je HNB izvršila 75 kontrola u
bankama te postavila osam privremenih upravitelja i tri
povjerenika. Trenutačno u Hrvatskoj ima 53 banke i 34 štedionice
što je 12 takvih institucija manje nego lani. Njihov će se broj, u
skladu sa svjetskim trendovima, i nadalje smanjivati.
Za ovu je godinu Škreb najavio i okončanje reforme platnog prometa,
u sklopu koje bi početkom travnja mogao profunkcionirati
Nacionalni klirinški sustav, a HNB namjerava u razgovorima s Vladom
RH predložiti i novi Zakon o HNB-u, kazao je njezin guverner.
(Hina) alt ln