HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED, BROJ 144 POSLOVNI PREGLEDbroj 14412. - 18. veljače 2000.SADRŽAJ:? NA DORADU ODLUKA O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ UPRAVI 2? VLADA IMENOVALA NOVE DUŽNOSNIKE U POJEDININIM
MINISTARSTVIMA 2? DRŽAVNA POTPORA OD 42 MILIJUNA KUNA DALMATINSKIM TURISTIČKIM TVRTKAMA 3? PROBLEM NEZAPOSLENOSTI NIJE RJEŠIV PREKO NOĆI 3? DOGOVOR O GRADNJI BRODOVA ZA HRVATSKE BRODARE NA DOMAĆIM NAVOZIMA 3? SURADNJA NOVOG RESORNOG MINISTARSTVA I HOK-A 4? DRŽAVNI ODVJETNIK NUIĆ: HERAKA SE TERETI ZA NOVO KAZNENO DJELO 4? KRAJEM VELJAČE MOGUĆE MANJE TEŠKOĆE U INFORMATIČKIM SUSTAVIMA 4? TVRTKE O PROGRAMU HRVATSKE VLADE 5? VLADA PREDLOŽILA STEČAJ TISKA 5? VLASNIK PAN-A NE ODUSTAJE OD DOKAPITALIZACIJE VJESNIKA 6? RADNICI "BADELA 1862" SPRIJEČILI OVRHU I NASTAVILI BLOKADU 6? UPRAVA "BADELA 1862": NEMA RAZLOGA ZA BLOKADU TVRTKE 6? AGROKOR ORGANIZATOR PROIZVODNJE ŽITARICA I ULJARICA U SLAVONIJI 6? ZA ANALIT PREDLOŽEN STEČAJNI POSTUPAK 7
POSLOVNI PREGLED
broj 144
12. - 18. veljače 2000.
SADRŽAJ:
? NA DORADU ODLUKA O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ UPRAVI 2
? VLADA IMENOVALA NOVE DUŽNOSNIKE U POJEDININIM MINISTARSTVIMA 2
? DRŽAVNA POTPORA OD 42 MILIJUNA KUNA DALMATINSKIM TURISTIČKIM
TVRTKAMA 3
? PROBLEM NEZAPOSLENOSTI NIJE RJEŠIV PREKO NOĆI 3
? DOGOVOR O GRADNJI BRODOVA ZA HRVATSKE BRODARE NA DOMAĆIM NAVOZIMA
3
? SURADNJA NOVOG RESORNOG MINISTARSTVA I HOK-A 4
? DRŽAVNI ODVJETNIK NUIĆ: HERAKA SE TERETI ZA NOVO KAZNENO DJELO 4
? KRAJEM VELJAČE MOGUĆE MANJE TEŠKOĆE U INFORMATIČKIM SUSTAVIMA 4
? TVRTKE O PROGRAMU HRVATSKE VLADE 5
? VLADA PREDLOŽILA STEČAJ TISKA 5
? VLASNIK PAN-A NE ODUSTAJE OD DOKAPITALIZACIJE VJESNIKA 6
? RADNICI "BADELA 1862" SPRIJEČILI OVRHU I NASTAVILI BLOKADU 6
? UPRAVA "BADELA 1862": NEMA RAZLOGA ZA BLOKADU TVRTKE 6
? AGROKOR ORGANIZATOR PROIZVODNJE ŽITARICA I ULJARICA U SLAVONIJI 6
? ZA ANALIT PREDLOŽEN STEČAJNI POSTUPAK 7
? "MONTAŽA ĐURE ĐAKOVIĆA" SUDJELUJE U IZGRADNJI TERMOELEKTRANE U
NJEMAČKOJ 7
? OSNIVA SE PODUZEĆE ZA IZGRADNJU BRZE CESTE SPLIT-ZAGREB 7
? HŽ OČEKUJE POVEĆANJE PRIJEVOZNOG UČINKA OD PET POSTO 7
? DVA NOVA ČLANA UPRAVE HT-A 8
? VIP-NETOVE USLUGE DOSTUPNE I U SAD-U 8
? U ZAGREBU PREDSTAVLJEN "WINDOWS 2000" 8
? ANDRONIK LUKŠIĆ MALIM DIONIČARIMA NUDI 850 KUNA ZA DIONICU PLAVE
LAGUNE 8
? OTVOREN TRGOVAČKO-POSLOVNI CENTAR KAPTOL U ZAGREBU 9
? BIVŠIM RADNICIMA DERBYJA DIO ZAOSTALIH PLAĆA 9
? USKORO KONAČNI KUPOPRODAJNI UGOVOR O PRODAJI VEĆINSKOG PAKETA
DIONICA ELANA 9
? HOMBACH: TRAŽIT ĆU POSEBNU POMOĆ ZA HRVATSKU 9
? MINISTAR PECEK S PREDSTAVNICMA UREDA SVJETSKE BANKE U HRVATSKOJ 9
? ŽUŽUL I LARSON O PRISTUPU HRVATSKE WTO-U 10
? HUP PODRŽAVA PRVE KORAKE VLADE 10
? CROATIADRVO: DRVNA INDUSTRIJA U TEŠKOJ KRIZI 10
? RIBARI INZISTIRAJU NA GORIVU BEZ POREZA 10
? ZA RAZVOJ VOĆARSTVA POTREBNO PODIĆI 39.750 HA NOVIH NASADA 11
? SINDIKATI OSUĐUJU FIŽULIĆEVU NAJAVU STEČAJEVA I POVEĆANJA BROJA
NEZAPOSLENIH 11
? SINDIKATI PODNOSE KAZNENU PRIJAVU PROTIV ŠKEGRE 12
? IDUĆEG TJEDNA 9. ZAGREBAČKI SAJAM SPORTA I NAUTIKE 12
? NA ZV-U ODRŽANI INTERTEKSTIL I MEĐUNARODNI TJEDAN KOŽE, ODJEĆE I
OBUĆE 12
? DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,5 MILIJARDI USD 13
? CIJENE PRI PROIZVOĐAČIMA U SIJEČNJU PORASLE 1,9 POSTO 13
? ZBOG POVRATA POREZA DRŽAVNI PRORAČUN U MINUSU OD 45 MILIJUNA KUNA
13
? IZJEDNAČEN BROJ ZAPOSLENIH S BROJEM UMIROVLJENIKA I NEZAPOSLENIH
14
? U SIJEČNJU OBJAVLJENO 26 STEČAJEVA 15
? KRAJEM 1999. GODINE NEPODMIRENI NALOZI 26,58 MILIJARDI KUNA 15
? RIJEČKA BANKA PO TROGODIŠNJIM OSTVARENJIMA VODEĆA U HRVATSKOJ 15
? UPRAVA SLAVONSKE BANKE O REORGANIZACIJI 16
? DOBIT RAIFFEISEBANK U 1999. POVEĆANA 17 POSTO, AKTIVA 50 POSTO 16
? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 17
? POSEBAN PRILOG: UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - veljača 18
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
NA DORADU ODLUKA O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ UPRAVI
Hrvatska Vlada u četvrtak nije donijela odluku kojom bi se do
daljnjega zabranio prijem službenika i namještenika u tijela
državne uprave i javne službe koje se financiraju iz državnog
proračuna, već ju je poslala na doradu užem kabinetu. Odlukom se
predviđala zabrana novog zapošljavanja u državnoj upravi i javnim
službama do donošenja uredbi i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu
kojima bi se iskazao i okvirni broj potrebnih zaposlenika. No, zbog
primjedbi posebice na odredbe vezane za zapošljavanje
preraspodjelom unutar tijela državne uprave te prevelike
restrikcije u pogledu novog zapošljavanja u javnim službama odluka
je poslana na doradu. Premijer Ivica Račan poručio je kako je zadaća
ministarstva i Vlade ne samo zaustaviti "stihiju" rasta broja
državnih službenika i namještenika nego je i smanjiti. Natečaje i
zapošljavanje u državoj upravi u vrijeme primopredaje valsti,
Račan je ocijenio skandaloznom pojavom s kojom se Vlada ne smije
pomiriti. Premijer ističe da je za kvalitetniji rad bitno otvoriti
procesa konkurencije. Nastavili bi kao do sada ako potrebe za
kvalitetnim ljudima, u odnosu na postojeće, vršimo primanjem novih
ljudi, a nikoga ne otpustimo, kazao je Račan. Prema važećim
zakonima, državni službenici i namještenici u slučaju otkaza
godinu dana imaju pravo na naknadu plaće. Ministra javnih radova
Radimira Čačića naročito smeta odredba po kojoj bi se nakon
donošenja uredbi o unutarnjem ustroju moglo zapošljavati
preraspodjelom službenika i namještenika koji bi se u drugim
službama iskazali kao višak. Zapošljavanje je limitirano okvirima
postojeće uprave, nema prostora novom zapošljavanju ni nakon
donošenja uredbi, zamjerio je Čačić. Uz potpore restrikciji
državne uprave, ministri su zamjerili na izjednačavanju te zabrane
sa zapošljavanjem u javnim službama. Trebali bi ostaviti mogućnost
da se uz racionalnost u javnim službama, a to su škole, sveučilišta,
znanstveni instituti, zdravstvo, zapošljavaju novi ljudi, kazao je
ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Zamjenik premijera Goran
Granić mišljenja je da bi čim prije trebalo donijeti uredbe o
unutarnjem ustrojstvu, procijeniti potrebne kadrove jer se sve to
odražava na državni proračun. Kako je istaknuto, ministarstva bi
trebala donijeti uredbe o unutarnjem ustroju do početka ožujka, a
zamijećeno je i da bi bilo dobro da Vlada ima stav o općoj
racionalizaciji državne uprave. Vladinom odlukom Hrvatska banka za
obnovu i razvoj (HBOR) imotskoj tvrtki Trimot, koja je u stečaju,
odobrit će 12,5 milijuna kuna. Toj tvrtki još je u travnju prošle
godine odobren sanacijski kredit u iznosu 16,8 milijuna kuna, od
čega je utrošeno 4,3 milijuna. Nad Trimotom je poslije otvoren
stečajni postupak uz odluku o nastavku poslovanja s ciljem
preustroja, a Vlada je ovoga četvrtka podržala stav Ministarstva
gospodarstva da ta tvrtka ima budućnost.
VLADA IMENOVALA NOVE DUŽNOSNIKE U POJEDININIM MINISTARSTVIMA
Na zatvorenoj sjednici, održanoj u petak 11. veljače, Vlada RH
utvrdila je konačne prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o plaćama sudaca i
drugih pravosudnih dužnosnika, priopćeno je iz vladina Ureda za
odnose s javnošću. Vlada je razriješila dosadašnje i imenovala nove
dužnosnike u pojedinim ministarstvima. Zamjenikom ministra
financija imenovan je Damir Kuštrak, zamjenikom ministra obrane
Zlatko Gareljić, zamjenicom ministra vanjskih poslova dr. Vesna
Cvjetković Kurelec, zamjenicom ministra gospodarstva mr. Neven
Mimica, zamjenikom ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata Josip Vdović, zamjenicom ministra kulture dr. Biserka
Cvjetičanin, zamjenikom ministra pomorstva, prometa i veza dr.
Pavao Komadina, zamjenikom ministra pravosuđa, uprave i lokalne
samouprave Marijan Ranko, zamjenikom ministra zaštite okoliša i
prostornog uređenja Roland Žuvanić, zamjenikom ministra rada i
socijalne skrbi Božo Žaja, zamjenikom ministrice turizma Veljko
Ostojić, zamjenikom ministra za javne radove, obnovu i
graditeljstvo Venko Čurlin, zamjenicom ministra za europske
integracije Mirjana Mladineo, zamjenikom ministra prosvjete i
športa Ivan Vavra. Razriješeni su dosadašnji pomoćnici ministra
unutarnjih poslova, a imenovani su Vladimir Faber, Franjo Turek,
Bojan Sobol i Dragutin Cestar. Razriješeni su dosadašnji, a
pomoćnicima ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo
imenovani su dr. Ljudevit Herceg, Ante Stojan, Lovre Pejković,
Željko Grzunov, Zoran Klarić i Stanko Kovač. Pomoćnicima ministra
znanosti i tehnologije imenovani su dr. Zvonimir Marić, prof.dr.
Davor Butković i prof.dr. Robert Manger. Isto tako, razriješeni su
dužnosti dosadašnji predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju i
njegova zamjenica, a novim predsjednikom Fonda imenovan je Hrvoje
Vojković, njegovim zamjenikom Krešimir Starčević. Predsjednikom
Upravnoga odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju imenovan je po
dužnosti Goranko Fižulić, ministar gospodarstva. Razriješeni su
dužnosti državnih tajnika Marin Sopta u Ministarstvu razvitka,
obnove i useljeništva, dr. Čedomir Dundović u Ministarstvu
pomorstva, prometa i veza te Dario Vukić u Ministarstvu turizma.
Tajnicom Ministarstva obrane imenovana je Višnja Tafra, tajnikom
Ministarstva znanosti i tehnologije Nedjeljko Đerek, a nanovo je
imenovana tajnicom Ministarstva za javne radove, obnovu i
graditeljstvo dr. Mira Lenardić. Na sjednici je usvojen i prijedlog
o sudjelovanju RH na 10. konferenciji UNCTAD-a u Bangkoku od 12. do
19. veljače ove godine.
DRŽAVNA POTPORA OD 42 MILIJUNA KUNA DALMATINSKIM TURISTIČKIM
TVRTKAMA
Sukladno trenutačnim mogućnostima Državnog proračuna,
Ministarstvo turizma utvrdilo je raspodjelu prvog dijela potpore
za povećanje konkurentnosti turističkih tvrtki u ovoj godini u
iznosu od 42 milijuna kuna. Ta će se sredstva usmjeriti turističkim
tvrtkama na području četiri dalmatinske županije kako pomoć za
podmirivanje najnužnijih potreba u razdoblju pripreme turističke
sezone, zbog izuzetno teške situacije u kojoj se nalaze,
izviješćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva turizma. Potpora će se
isplaćivati u mjenicama koje tvrtke mogu očekivati u roku od
desetak dana, koliko je potrebno za tehničku provedbu raspodjele.
Korisnici potpore bit će hoteli, hotelska i apartmanska naselja,
kampovi, marine te putničke agencije. Nakon toga, državne će
subvencije dobiti turistički objekti na ostalom dijelu Jadrana,
istaknula je još prošloga tjedna na konferenciji za novinare
ministrica turizma Pave Župan-Rusković. Govoreći o tome kako su
spomenuta sredstva prvotno bila namijenjena sponzoriranju nekih
drugih ugovora, Župan-Rusković je istaknula kako su nakon
razmatranja u Vladi i Ministarstvu turizma sredstva prebačena za
ono što je trenutačno prioritet, a to je uređivanje turističkih
objekata kako bi se što spremnije dočekali ovogodišnji turisti.
Kriterij za dobivanje novčane potpore ove je godine bio broj
zaposlenih u tvrtkama na dan 31. prosinca 1999. godine pomnožen s
4.000 kuna po zaposleniku, umjesto dosadašnjeg broja ostvarenih
noćenja. Ministrica Župan-Rusković je naglasila kako je turizam u
izuzetno teškoj situaciji, a kako je zatečeno ukupno financijsko
stanje u državi vrlo teško, ne mogu se očekivati znatnija sredstva
kojima bi se pomoglo u "ozdravljenju" turizma. Dugoročno gledano,
Ministarstvo turizma predlaže poduzimanje određenih mjera kojima
bi se u idućim godinama produžila turistička sezona. Po tome bi
turizam trebao dobiti status izvoznika, trebao bi se izraditi novi
sustav Hrvatske turističke zajednice (HTZ) kao i novi način
promoviranja hrvatskog turizma u inozemstvu. Po riječima Pave
Župan-Rusković, Ministarstvo turizma će se zalagati za
reprogramiranje kredita, te i za stečaj prezaduženih turističkih
tvrtaka, ali na način da tvrtka jedan dan ode u stečaj, a drugog dana
odmah počne raditi. To bi, doduše, značilo gubitak dijela
financijskih sredstava za neke banke, koje su jednim dijelom i same
krive zbog situacije u koju su dovedene turističke tvrtke. Po njoj,
to je jedini način za spas tvrtki i hotela jer je to u suprotnom
"agonija koja nema kraja". "Cilj je da hoteli prorade te da
zaposlenici dobivaju plaću", kazala je Župan-Rusković.
Odgovarajući na pitanje o dugoročnijoj prognozi razvitka hrvatskog
turizma, ministrica je naglasila kako u iduće dvije, tri godine ne
možemo očekivati neko znatnije povećanje broja turista iz
inozemstva jer prvo treba 'vratiti' turiste iz Velike Britanije,
Francuske i skandinavskih zemalja. Nakon toga, smatra Župan-
Rusković, trebalo bi krenuti u izgradnju infrastrukture kako bi se
turistička sezona produžila na osam ili deset mjeseci. Pave Župan-
Rusković je istaknula i kako Ministarstvo turizma zasad odustaje od
projekta vezanog uz izgradnju golf terena. Govoreći o
privatizaciji turističkih tvrtaka, Župan-Rusković je kazala kako
Vlada inzistira na što bržoj privatizaciji, ali takvoj u kojoj će se
znati da će kupac preuzeti otplatu dugova i zaposliti ljude. Isto
tako, naglasila je, u nekim privatiziranim turističkim tvrtkama
potrebno je izvršiti reviziju, a u nove tvrtkine nadzorne odbore
postaviti ljude iz struke.
PROBLEM NEZAPOSLENOSTI NIJE RJEŠIV PREKO NOĆI
Ministar gospodarstva Goranko Fižulić izjavio je u utorak kako se
Vlada bori za svako radno mjesto, ali je svjesna da će još neko
vrijeme broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje biti sve veći.
"Ne znam danas kazati dan kada će na Zavodu doći do pada broja
nezapslenih. Ako ne uspijemo to ostvariti do konca godine, ja ne
moram sjediti u ovoj fotelji nego netko drugi", kazao je Fižulić na
konferenciji za novinare. Najavom i niza mjera za rješenje problema
nezaposlenih Fižulić je odgovorio i na vrlo oštre kritike na koje je
naišla njegova nedavna izjava da bi se broj nezaposlenih
(kratkoročno) mogao povećati za 20.000 do 30.000 osoba. Fižulić je
istaknuo da se Vlada prema svima pokušava ponašati na isti način, da
se ne žele stvarati nove socijalne napetosti ili slučajevi. "Ali
tražimo razumijevanje i javnosti i sindikalnih središnjica da je
ova zamlja na rubu stečaja", kazao je upozoravajući na "više nego
mizerno i jadno" stanje državnih financija. Podsjetio je da je
predizborno obećanje pobjedničke koalicije o smanjenju
nezaposlenosti, ali i istaknuo da su nerealna očekivanja da se to
dogodi u kratkom roku, ili, kako je rekao, dva-tri dana nakon
uspostave nove vlasti. Vrijeme je potrebno i za niz mjera,
zakonskih inicijativa usmjerenih smanjenju nezaposlenosti, od
izmjena Zakona o stečaju, do prijedloga o poticanju inozemnih
investicija. Fižulića smeta što se u Hrvatskoj stečaj tumači kao
bauk, što ga svi doživljavaju kao likvidaciju i gubitak radnih
mjesta. Najavio je zakonske izmjene kojima bi se omogućilo da
tvrtke u predstečajnom postupku, znači putem kontrole vjerovnika,
zadrže svoju proizvodnju i supstancu i većinu radnih mjesta.
Povećanje broja radnih mjesta moguće je jedino povećanjem stranih
investicija za što je Fižulić najavio "radikalan i revolucionaran"
zakonski prijedlog. Očekuje da njime "Hrvatska postane najjača
zemlja po ulaganjima po glavi stanovnika u Europi". Fižulić je
istaknuo kako i dalje stoji iza svojih riječi da će se teško
zaustaviti val stečajeva tvrtki "koje su po plaću išle na Markov
trg", a država i proračun stajat će iza tvrtki koje mogu opstati.
"Ne možemo subvencionirati, pomagati isplatu plaća tvrtkama koje
za tri, šest ili više mjeseci ne mogu stati na svoje noge", kazao
je.
DOGOVOR O GRADNJI BRODOVA ZA HRVATSKE BRODARE NA DOMAĆIM NAVOZIMA
Ministri gospodarstva, te pomorstva, prometa i veza Goranko
Fižulić i Alojz Tušek dogovorili su u utorak s predstavnicima
brodarskih tvrtki i brodogradilišta da se uskoro pripremi pismo
namjere, a potom i ugovor o gradnji brodova za hrvatske brodare na
domaćim navozima. Ugovor u kojem bi se precizno utvrdili rokovi,
broj i vrste brodova i sredstva potrebna za tu namjenu mogao bi biti
potpisan za tri do četiri tjedna, izvijestili su Fižulić i Tušek na
konferenciji za novinare nakon razgovora s direktorima
brodogradilišta i brodara. Napomenuli su kako bi prije toga,
odnosno do konca ovog tjedna trebalo biti sastavljeno pismo namjere
Vlade, brodara i brodogradilišta, a njime bi se utvrdila obveza da
se u naredne četiri godine brodovi naručuju na domaćim navozima.
Vlada bi pritom bila garant, odnosno subvencionirala bi projekt,
rekao je Fižulić. Po njegovim riječima, subvencije države
brodogradilištima dosezale bi otprilike deset posto vrijednosti
broda. O gradnji brodova na predloženi način već je početkom ove
godine potpisan ugovor za dva broda, a prema najavama u ovoj bi se
godini to moglo odnositi na još šest, sedam brodova. Visina
sredstava za te namjene ovisit će o državnom proračunu za ovu
godinu. Po riječima ministra pomorstva, prometa i veza prijedlog je
da se za brodare osigura približno 150 milijuna kuna. Kada se
sagleda proračun u cjelini Vlada će odlučiti može li to zadržati ili
će se iznos smanjiti, kazao je Tušek. Prijedlog Ministarstva
gospodarstva je da se u proračunu nađe 330 milijuna kuna za
subvencije brodogradilištima, a u to su uključeni i drugi, ne samo
domaći naručitelji. No, Fižulića jako zabrinjava što ove godine
dolazi na naplatu 1,2 milijarde kuna dugova po izdanim jamstvima i
garancijama. "To je (ukupno) otprilike 3,5 posto proračuna i ne
znam da li je za to moguće naći sredstva", kazao je. Na sastanku su
sudjelovali i predstavnici desetak brodara te šest
brodogradilišta, a zadovoljstvo dogovorenim iskazali su
predsjednik Mare Nostruma Mate Botica i predsjednik uprave pulskog
Uljanika Karlo Radolović. U utorak se razgovaralo i s
predstavnicima Remontnog brodogradilišta Šibenik, koje je u
vlasništvu Vlade, a bilo je gotovo u cijelosti u funkciji
Ministarstva obrane. Predloženo je, kako je izvijestio Fižulić, da
Vlada to brodogradilište prenese u vlasništvo HFP-a, da se sve
potrebe Hrvatske vojske i policije za remontom obavljaju jedino u
tom brodogradilištu, a da se ostali slobodni kapaciteti nađu na
tržištu. Pritom bi bio potreban i program otpisa potraživanja
pojedinih fondova i Ministarstva financija, ali bi se sačuvalo
najmanje 350 do sadašnjih 400 radnih mjesta u tom brodogradilištu,
objasnio je.
SURADNJA NOVOG RESORNOG MINISTARSTVA I HOK-A
Hrvatsko obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo najzdraviji su
dio hrvatskog gospodarstva koje valja poticati i za čije uspješnije
poslovanje treba ukloniti sve zakonske prepreke, ocijenili su novi
ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek i
predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Stjepan Šafran. Oni su
u utorak u HOK-u razgovarali o problemima s kojima se trenutačno
suočavaju hrvatski obrtnici kao i o budućoj suradnji dviju
institucija na njihovom rješavanju. Ministar Pecek najavio je da će
novo Ministarstvo pažljivo razmotriti prijedloge HOK-a i ugraditi
ih u nove zakonske odredbe koje bi, po njegovim riječima, trebale
vrlo brzo doći pred Vladu i Sabor. Pecek smatra da u Hrvatskoj treba
prvenstveno definirati što je malo i srednje poduzetništvo te
utvrditi strategiju razvoja tog segmetna koji je, po njegovom
mišljenju, strateško pitanje daljnjeg razvoja hrvatskog
gospodarstva. Novo resorno ministarstvo i HOK surađivat će stoga na
izradi prijedloga izmjena Zakona o obrtu kao i drugih zakonskih
odredbi, a Pecek će, kako je najavio, uskoro obići sve županijske
Komore kako bi u suradnji s lokalnom samoupravom, utvrdili što i
kako treba promijeniti. Kao najvažnija pitanja za razvoj
obrtništva, predsjednik HOK-a istaknuo je potrebu promjene
poreznog sustava, posebice oslobađanje oporezivanja
reinvestirane dobiti. Istaknuo je zahtjev obrtnika da im se dozvoli
otkup poslovnih prostora po istom principu kao i otkup bivših
društvenih stanova. Traži se i subvencioniranje goriva za ribare i
poljoprivrednike te fleksibilnija primjena odredbi Zakona o
autorskom pravu, posebice u ugostiteljskim radnjama. Šafran ističe
kako se hrvatsko obrtništvo ne može razvijati bez suradnje s
velikim poslovnim subjektima, a nije ni dovoljno tehnološki
osposobljeno za izlazak na inozemno tržište što također treba
poticati. Pecek će se, kako je istaknuo, zalagati za sustavno
rješavanje pitanja hrvatskog poreznog sustava, nelikvidnosti i
nezaposlenosti kao i za poticanje izvoza te stranih ulaganja. Pecek
potpuno suvišnom drži odredbu Zakona o autorskom pravu, po kojoj
primjerice svaki obrtnik, slušajući radio-postaje, treba plaćati
naknadu za autorska prava glazbenicima. Pitanje subvencioniranja
goriva za ribare i poljoprivrednike, koji gorivo plaćaju i tri puta
skuplje nego njihove kolege u drugim europskim državama, bit će
razmotreno pri utvrđivanju državnog proračuna, rekao je Pecek.
Istaknuo je i da novo Ministarstvo načelno podržava obrtnički
prijedlog o otkupu poslovnih prostora, uz određene preduvjete, a s
zanimanjem je saslušan i prijedlog o osnivanju obrtničke banke. Na
novinarsko pitanje kako će novo Ministarstvo obrta, malog i
srednjeg poduzetništva biti ustrojeno, Pecek još nije mogao
odgovoriti, ali je napomenuo da je Uredba o djelokrugu rada
ministarstva već predana Vladi te da će Ministarstvo izraditi
prijedlog svog proračuna za tjedan dana.
DRŽAVNI ODVJETNIK NUIĆ: HERAKA SE TERETI ZA NOVO KAZNENO DJELO
Županijski državni odvjetnik u Puli Vlatko Nuić izvijestio je u
srijedu novinare da je Državno odvjetništvo dan ranije podnijelo
zahtjev za proširenjem istrage protiv Ivana Heraka i Đanija Bažona
za dva nova kaznena djela. Heraka se sumnjiči da je kao ministar
turizma Republike Hrvatske početkom 2000. godine u cilju
pribavljanja gotova novca protupravno prisvojio vrijednosni papir
u iznosu od 250.000 kuna čime je počinio kazneno djelo pronevjere iz
članka 345, stavak 1 i 3 Kaznenog zakona RH. Đanija Bažona sumnjiči
se da je kao direktor trgovačkog društva Labinkomerc iz Labina
sredinom 1999., prilikom isporuke robe trgovačkom društvu
Midinvestu iz Poreča, u vlasništvu Herakove supruge Danijele,
postupao nesavjesno čime je oštetio Labinkomerc za 335.140,90 kuna
počinivši kazneno djelo nesavjesnog gospodarskog poslovanja iz
članka 291 Kaznenog zakona. Kako je istaknuo Nuić, istražni sudac
Županijskog suda u Puli Svetislav Vujić ispitao je u utorak obojicu
okrivljenika. Oni su se branili šutnjom nakon čega je doneseno
rješenje o proširenju istrage. U nastavku konferencije za novinare
Nuić je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao kako je do sada
ispitano 17 svjedoka, a planira se saslušanje još osmero. Osvrćući
se na primjedbe novinara o tome da je iskaz Antuna Golika, pomoćnika
ministra turizma, izašao u javnost, Nuić je naglasio kako u tom
slučaju postoje četiri okrivljenika i četiri branitelja od kojih
svi imaju pravo na uvid u spis i njegov prijepis.
KRAJEM VELJAČE MOGUĆE MANJE TEŠKOĆE U INFORMATIČKIM SUSTAVIMA
Vladino Povjerenstvo za rješavanje problema 2000. obavještava
stručnu i širu javnost da je 2000. prijestupna godina te da se mogu
pojavljivati manje teškoće u obradbi datumskih podataka za dan 29.
veljače u informatičkim i drugim automatiziranim sustavima u
kojima 2000. nije upisana kao prijestupna godina. Zato
Povjerenstvo i nadalje koordinira informiranje te provedbene
postupke i motrenje informatičkih i drugih automatiziranih sustava
za sve važne i velike infrastrukturne sektore u Hrvatskoj. Po
ocjeni Povjerenstva u Hrvatskoj zadovoljava tehnološka kvaliteta
informatičke podrške u važnim sustavima državne uprave i
gospodarstva, u kojima je pravodobno uočeno da bi moglo biti
teškoća u djelovanju informatičkih i drugih automatiziranih
sustava na prijelazu u 2000. Hrvatska je Vlada u travnju 1998.
osnovala Povjerenstvo za rješavanje problema 2000., sa zadaćom da
stekne uvid u djelovanje informatičkih i drugih automatiziranih
sustava u Hrvatskoj te da koordiniranjem informacijskih aktivnosti
izradi cjelovitu prilagodbu Republike Hrvatske godini 2000.
Povjerenstvo je potkraj prosinca 1999. utvrdilo da prilagodba
godini 2000. informatičkih i drugih automatiziranih sustava u
važnim infrastrukturnim sustavima zadovoljava. U većini
gospodarskih sustava i javnih poduzeća stručne su skupine
neprekidno nadzirale rad informatičke i druge opreme. Da bi problem
2000. bio potpuno uklonjen, provedeno je koordinirano motrenje
svih važnih infrastrukturnih sustava u Hrvatskoj od 31. prosinca
1999. do 3. siječnja 2000. To je omogućilo neometan i uspješan rad
svih informatičkih sustava u energetici, prometu, financijama,
sigurnosti i zdravstvu.
2. TVRTKE
TVRTKE O PROGRAMU HRVATSKE VLADE
Program hrvatske Vlade koji je prošli tjedan predstavio premijer
Ivica Račan, kao strateški dokument za razdoblje 2000. do 2004.
godine, većina domaćih velikih tvrtki sagledava kao dobar temelj za
gospodarski oporavak i razvoj Hrvatske. No, isto tako drže da su
nagomilani problemi gospodarstva u Hrvatskoj kompleksne prirode te
nije realno očekivati rješenja "preko noći". Međusobna povezanost
problema gospodarskog sustava, po mišljenju poslovodstva
koprivničke prehrambene industrije Podravka, uvjetuje sustavan
pristup te neophodnu izradu strategije gospodarskog razvoja, što
je i naglašeno prilikom susreta zamjenika predsjednika Vlade sa
predstavnicama sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge
poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Grupa
Podravka, kao najveći proizvođač prehrambenih proizvoda s markom u
Hrvatskoj, od nove Vlade očekuje hitnu implementaciju mjera
usmjerenih stvaranju uvjeta za normalno poslovanje svih
gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Ponajprije, kažu u Podravci,
to se odnosi na rješavanje problema nelikvidnosti, poticanje
proizvodnje te uvođenje izvoznih stimulacija. Uprava Hrvatskih
željeznica (HŽ) program Vlade ocjenjuje pozitivno, držeći da bi
bilo dobro da je u programu poimence spomenut HŽ kao "najveći
gospodarski i prometni problem". U HŽ-u kažu kako su sigurni da će
nova Vlada ispunjavati obveze iz Projekta restrukturiranja i
modernizacije HŽ-a što ga je Hrvatski državni sabor ratificirao u
svome prošlom sazivu. Program Vlade i ono što je u njemu izloženo
zaslužuje sve pohvale, no nas koji se bavimo poslovanjem zanima i
nešto više od toga, odnosno konkretne brojke i točno određeni
potezi, mišljenja je vlasnika koncerna Agrokor Ivica Todorić. Po
njegovim riječima, globalno gledajući program je postavljen kako
bi poslovni ljudi to i željeli, no čekaju kakva će biti provedba
konkretnih projekata i planova. Gospodarski dio programa Vlade u
Končar-Elektroindustriji smatraju vrlo korektnim, no drže da
program svakako traži daljnju razradu konkretnih detaljnih mjera.
Budući da u Končaru Vladu drže najboljim sugovornikom za
sagledavanje budućnosti hrvatskog gospodarstva, u toj su se tvrtki
spremni aktivno uključiti u taj proces. Kako se Končar uglavnom
bavi proizvodnjom investicijske opreme i objekata, svoj doprinos
vide u otvaranju mogućnosti za ugovaranje novih investicijskih
projekata u zemlji i inozemstvu. Na taj način, kažu u Končaru, bili
bi u mogućnosti zadržati i poboljšati svoju današnju tržišnu
poziciju, povećati prihode i dugoročno osigurati zaposlenost ne
samo vlastitih proizvodnih kapaciteta i ljudskih resursa, već i
velikog broja objekata malog gospodarstva koji se oslanjaju na
sustav Končar. Tržišna orijentacija, integracija u EU, rješenja za
izlazak iz gospodarske i socijalne krize, postizanje dogovora sa
sindikatima i poslodavcima radi prihvatljive razine socijalnog
mira, uz ostale važne elemente programa svakako su potezi koje
gospodarstvo podržava jer su neophodni za gospodarski oporavak
Hrvatske, kažu u najvećem domaćem proizvođaču konditorskih
proizvoda, zagrebačkom Krašu. Otvorenost Vlade za prijedloge i
sugestije, posebice u izradi strategije razvoja, otvara prostor u
kojem će stručnjaci i gospodarstvenici moći davati svoje mišljenje
i prijedloge te ukazati na potrebu konkretnih promjena. U Krašu
drže kako se to posebno odnosi na području poreznog rasterećenja,
rješavanje nelikvidnosti, poticanja izvoza i zapošljavanja, kao i
drugih pitanja važnih za gospodarski i ukupni napredak Hrvatske.
VLADA PREDLOŽILA STEČAJ TISKA
Na prijedlog Vlade RH u Tisku, najvećem poduzeću za distribuciju
novina u Hrvatskoj, bit će pokrenut stečajni postupak, zaključak je
u utorak postignut konsenzusom na sastanku predstavnika Vlade,
Tiska, novinskih izdavača, sindikata i drugih zainteresiranih
strana. No, stečaj Tiska ne znači da će on prestati poslovati, nego
će njegovi radnici imati veću sigurnost, sigurno radno mjesto, a
izdavači sigurnu distribuciju novina, izjavio je potpredsjednik
Vlade za gospodarstvo Slavko Linić. "Dosta je igre oko Tiska koja
traje već više od godinu dana i dosta je ultimatuma banaka. Stoga je
Vlada, želeći prije svega zaštititi zaposlene u Tisku i izdavače,
predložila stečaj", kazao je Linić. Predsjednik Uprave Tiska Goran
Marić, novinski izdavači, sindikati i sve ostale zainteresirane
strane, koje su sudjelovale na sastanku, suglasile su se da je
prijedlog Vlade najbolje rješenje. "U ovakvom aranžmanu, kakav je
dogovoren s Linićem, mislim da će stečaj biti prvi pozitivan korak u
djelovanju Tiska i samih izdavača u posljednjih godinu dana",
izjavio je Ivo Pukanić, glasnogovornik koordinacije novinskih
izdavača. U srijedu je tako službeno počeo stečajni postupak nad
Tiskom, obzirom da je na Trgovačkom sudu u Zagrebu Uprava Tiska
zatražila pokretanje stečaja. Osim toga, u srijedu je Trgovačkom
sudu pristigao i prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad
Tiskom od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju
banaka (DAB), koja je vlasnik većine dionica najvećeg hrvatskog
distributera novina. Idućih će dana Sudsko vijeće nastaviti s
prikupljanjem dokumentacije, a potom će odlučiti da li su se stekli
uvjeti za pokretanje stečajnog postupka.
VLASNIK PAN-A NE ODUSTAJE OD DOKAPITALIZACIJE VJESNIKA
Vlasnik PAN Tvornice papira Zagreb Marinko Mikulić izjavio je
prošloga tjedna kako ne odustaje od namjeravane dokapitalizacije
Vjesnika te da vjeruje kako pritom neće biti velikih problema.
Odluka je na Skupštini dioničara Vjesnika, zakazanoj za 18. ožujka,
rekao je Mikulić novinarima. On tvrdi da je PAN "jednim dijelom već
dokapitalizirao Vjesnik, jer dugovanja nisu vraćena. Ali ih ni ne
treba vraćati u tom kontekstu. Sve će se znati nakon odluke
skupštine", rekao je Mikulić. Izvanredna skupština dioničara
Vjesnika, u kojem više od 60 posto dionica ima mirovinski fond,
trebala bi donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala
dokapitalizacijom. Izdavanjem nove emisije dionica od 98 milijuna
kuna, temeljni bi se kapital povećao sa 195,5 na 293,5 milijuna
kuna. S tim u vezi nedavno je i potpisan poslovni ugovor, kojim
isključivo pravo upisa nove emisije dionica dobiva PAN. "Želimo
biti samo strateški partneri u 'Vjesniku' i interes nam je samo u
proizvodnji papira. Nećemo se miješati u managerski i novinarski
rad već samo zastupati interese u proizvodnji papira", ističe
Mikulić napominjući da Vjesnik za strojeve duguje više od 30
milijuna kuna. Osnovni zadatak, nastavlja Mikulić, je
stabilizirati odnose u industriji papira i tiskarskoj djelatnosti,
kako bi se omogućio kvalitetan rad. "Stalo nam je i do Jutarnjeg
lista i svih drugih izdanja koja se tiskaju u tiskari Vjesnika",
kazao je. Osvrnuo se i na, kako je rekao, jake uvozne lobije papira
koji su "ometali PAN-ov rad" i njihovu "možebitnu povezanost sa
nakladnicima".
RADNICI "BADELA 1862" SPRIJEČILI OVRHU I NASTAVILI BLOKADU
Radnici "Badela 1862" spriječili su u četvrtak sudske izvršitelje
zagrebačkog Općinskog suda u izvršenju ovrhe Badelova pogona na
Žitnjaku i upravne zgrade u Vlaškoj ulici. Ovrhama je trebala biti
provedena sudska odluka kojom se Koordinaciji za obranu Badela
nalažu prekid blokade proizvodnje i rada uprave Badela.
Predsjednik Koordinacije za obranu Badela Ante Perković najavio je
mogućnost dogovora Koordinacije i Uprave u sljedeća dva dana. Ako
dogovora ne bude, ima najava da bi ovrhe ponovno bile pokušane u
subotu. Predsjednik Koordinacije za obranu Badela Ante Perković
ustvrdio je da Koorinaciji nije dostavljena sudska odluka o prekidu
blokade. Ovrha je odgođena i u zgradi uprave Badela 1862 u Vlaškoj.
Glasnogovornik Koordinacije za obranu Badela 1862 Danijel Buntak
rekao je da se sudski nalog odnosi samo na Antu Perkovića i
predsjednicu Zaposleničkog vijeća Jadranku Mudrovčić, a ne i na
ostale radnike koji se nalaze u Vlaškoj. Članovi Koorinacije za
obranu Badela 1862 od 8. prosinca blokiraju Badelovu proizvodnju, a
od 9. siječnja i rad uprave u Vlaškoj. Smatraju da su mali dioničari
Badela oštećeni u privatizaciji, a protive se i preseljenju dijela
proizvodnje u Čitluk, zbog čega bi se po njihovoj ocjeni ugasio dio
radnih mjesta u Zagrebu. Uprava Badela tvrdi da je u Čitluku
organizirana licencna proizvodnja koja bi Badelu donosila dobit i
nije opasnost za radna mesta u Zagrebu te poziva nezadovoljne
privatizacijom da zaštitu svojih interesa potraže na sudu.
UPRAVA "BADELA 1862": NEMA RAZLOGA ZA BLOKADU TVRTKE
Članovi Uprave "Badela 1862" ocijenili su u ponedjeljak na
konferenciji za novinare da su blokada prizvodnje i rada Uprave od
strane Koordinacije za obranu Badela potpuno neosnovane i
nezakonite. Koordninaciji nije namjera zaštititi interese
zaposlenika, nego vlasničke interese svojih čelnika, smatraju
članovi Uprave "Badela 1862". Oni su ocjenili kako je navođenje
preseljenja dijela proizvodnje u Čitluk, kao glavnog razloga
blokade Badela, potpuna izmišljotina Koordinacije za obranu
Badela. Po njima, Uprava "Badela 1862" je zbog raskida trgovinskog
sporazuma između Hrvatske i BiH organizirala licencnu proizvodnju
u poduzeću Badel Bobita (Čitluk), što je omogućilo zadržavanje
radnih mjesta u Zagrebu. Zarada po licencnom ugovoru jednaka je
redovnom Badelovom izvozu u BiH. Po njihovim je podacima, šteta
izazvana prekidom proizvodnje dosegnula 120 milijuna kuna pa
poduzeću prijeti propadanje. Ravnatelj Hrvatske udruge
poslodavaca Željko Ivančević, koji je također prisustvovao
konferenciji za novinare, smatra da čelnici Koordinacije za obranu
Badela manipuliraju radnicima radi vlastitih interesa. Podsjetio
je da se Sindikat poljoprivrede i prehrambene industrije
distancirao od Koordinacije te je pozvao Ministarstvo unutarnjih
poslova i Ministarstvo pravosuđa da izvrše nalog zagrebačkog
Općinskog suda i prekinu blodadu proizvodnje i rada Uprave "Badela
1862".
AGROKOR ORGANIZATOR PROIZVODNJE ŽITARICA I ULJARICA U SLAVONIJI
Koncern Agrokor, odnosno njegove članice - Agrokor trgovina,
Sojara Zadar i tvornica ulja Zvijezda - ove će se godine intenzivno
uključiti u organizaciju proizvodnje žitarica i uljarica na ukupno
130.000 hektara, najavio je u četvrtak direktor Agrokor trgovine
Ante Ledić na susretu s organizatorima proizvodnje žitarica i
uljarica u istočnoj Slavoniji u Vinkovcima. Od ukupno 130.000
hektara površina, 60.000 se odnosi na žitarice i to 35.000 ha na
kukuruz, 25.000 ha na pšenicu, dok se ostatak odnosi na uljarice.
Cilj poslovodstva Agrokora je da u naredne dvije do tri godine
zauzme trećinu hrvatskog tržišta žitarica, dok će Zvijezda
istodobno, uz zadržavanje vodeće pozicije na tržištu uljarica,
raditi na daljnjem povećanju postojećih tržišnih udjela. Na taj će
način Koncern postati najveći organizator poljoprivredne
proizvodnje u Hrvatskoj, kazao je Ledić. Predstavljajući planove
Agrokora, Ledić je naglasio kako je poslovodstvo Koncerna uvjereno
da se u Hrvatskoj što prije trebaju nominirati organizatori
poljoprivredne proizvodnje jer je upravo to način na koji se može
osigurati stabilnost domaće proizvodnje. Kao svoj doprinos takvoj
inicijativi Agrokor se kao organizator proizvodnje osim na 70.000
ha uljarica (40.000 ha soja, 20.000 ha suncokret te 10.000 ha uljana
repica), preko svoje članice Agrokor trgovine ove godine
pojavljuje i kao organizator proizvodnje žitarica na 60.000
hektara.
ZA ANALIT PREDLOŽEN STEČAJNI POSTUPAK
Nadzorni odbor osječkog Analita d.d. trebao je u utorak na sjednici
imenovati novog predsjednika Uprave, ali se jedini kandidat koji se
javio na natječaj, mr. Stjepan Mitrović, predomislio. Kako je
izjavio, Nadzorni je odbor jednoglasno predložio stečajni postupak
kao jedini izlaz za tvrtku od 225 radnika koja je "opterećena
dugovima i svim ostalim teškoćama". Od pet članova Nadzornog odbora
četiri su podnijela ostavku: jedan predstavnik Hrvatskog fonda za
privatizaciju i tri većinskog vlasnika Mirovinskog fonda. Radnici
osječkog Analita u utorak 12. dan štrajkaju i, kako su izvijestili
predstavnici sindikata i štrajkaškog odbora, za sada ne odustaju od
štrajka. O stečajnom postupku ovih dana treba odlučiti Skupština
dioničara, rekao je Predrag Stojčić, predsjednik Nadzornog odbora
u ostavci. Na vijest da im neće biti isplaćena plaća, bez obzira na
obećanja Nadzornog odbora od prošloga petka, radnici su burno
reagirali, zahtijevajući da policija istraži tko je "opljačkao i
uništio jednu od vodećih tvrtki u proizvodnji plastične opreme i
ambalaže". Po riječima predstavnika Štrajkaškog odbora,
"nestajali su strojevi i ostalo, a da se prošlih godina nitko nije
osvrtao na upozorenje radnika". Kad su stupili u štrajk 3. veljače,
radnici su zabranili ulazak predsjedniku Uprave Josipu Krajnoviću,
koji je uoči toga podnio ostavku. Po njegovu mišljenju štrajk nije
bio "zakonito organiziran" i zbog toga je, kako je izjavio,
organizatore tužio Županijskomu sudu u Osijeku. Krajnović je bio
nazočan u utorak održanom sastanku Nadzornog odbora. "Pustili smo
ga ne bismo li našli izlaz, ali ako ne odustane od tužbe, opet ćemo
mu zabraniti ulazak", rekli su radnici.
"MONTAŽA ĐURE ĐAKOVIĆA" SUDJELUJE U IZGRADNJI TERMOELEKTRANE U
NJEMAČKOJ
U Montaži d. d. slavonskobrodskog holdinga "Đuro Đaković" u utorak
je s njemačkom tvrtkom "Rwe Energie" ugovoren posao od 14 milijuna
DEM Taj će posao Montažine pogone u Njemačkoj djelomično zaposliti
u sljedeće dvije godine, a riječ je o sudjelovanju u gradnji najveće
na svijetu termoelektrane na mokri ugljen Niederaubem, nedaleko od
Oberhausena, kapaciteta 1.000 megavata. Po riječima direktora
Odjela za termoelektrane dr. Wilhelma Wicka u oštroj konkurenciji
petnaestak najpoznatijih europskih tvrtaka koje su se natjecale za
projektiranje, dobavu opreme i gradnju termoelektrane, ponuda
Montaže bila je najpovoljnija. Na to su se Nijemci odlučili nakon
dobro obavljena posla Brođana na termoelektrani Plomin II. To,
ističu u holdinug, otvara mogućnost "Đuri Đakoviću" da uđe na
probirljivo njemačko tržište. Termoelektrana Niederaubem, koju će
graditi još nekoliko vodećih europskih tvrtki, stajat će gotovo tri
milijarde DEM, a gradnja će trajati otprilike četiri godine.
Brođani bi mogli dobiti još neke poslove na toj termoelektrani pa bi
ukupno ugovoren posao mogao dosegnuti vrijednost od otprilike 18,5
milijuna DEM.
OSNIVA SE PODUZEĆE ZA IZGRADNJU BRZE CESTE SPLIT-ZAGREB
U Splitu je u ponedjeljak potpisan društveni ugovor o osnivanju
poduzeća za izgradnju brze ceste Split-Zagreb. Poduzeće osnivaju
gradovi Split i Dubrovnik, čiji su gradonačelnici Ivan Škarić i
Vido Bogdanović, potpisujući ugovor o osnivanju, izjavili da je on
vrhunac jednogodišnjih priprema za izgradnju brze ceste. Pozvali
su sve dalmatinske jedinice lokalne samouprave od, kako su rekli,
Maslenice do Prevlake, da se uključe u to društvo s ograničenom
odgovornošću. Poduzeće za izgradnju brze ceste ove će godine
nabaviti sve projekte i dokumentaciju te stručno utvrditi
optimalne smjerove za svaku dionicu. Uz to, po riječima idejnog
nositelja projekta Jakše Miličića, poduzećem za izgradnju brze
ceste nakon njegove registracije na Trgovačkom sudu, stvoren je
pravni legitimitet za potporu Zagreba brzoj cesti, odnosno osnova
da Vlada donese odluku o pretvaranju tog poduzeća u Poduzeće Vlade
RH i dade mu pravo na koncesiju. Brza cesta Split-Zagreb, u dužini
od 331 km, što je 50 km manje od autoceste, stajat će upola manje od
autoceste, ustvrdili su Škarić, Bogdanović i Miličić, dodavši da će
prioritete u izgradnji pojedinih dionica određivati intenzitet
prometa, a ne politika. Potpuno nova cesta s četirima trakama
trebala bi se graditi na dionici Karlovac-Plitvice, a
utemeljitelji Poduzeća za brzu cestu vjeruju kako će Vlada
prihvatiti da se 300 milijuna USD, koliko je Bechtel osigurao još
prije dvije godine, istina za druge namjene, prebaci na izgradnju
te dionice s tim da Bechtel izvede sve radove na njoj. Kako su rekli,
ako Vlada to odobri, izgradnja dionice brze ceste - Karlovac-
Plitvice može početi ove godine. Kako predviđaju potpisnici, na
dionici Gračac-Knin, uz postojeće, gradit će se nove trake kao i na
dionici Knin-Perković- Dugopolje. Od Dugopolja prema Opuzenu ostat
će dio stare ceste uz dogradnju novih traka, a od Opuzena prema
Dubrovniku gradit će se nova cesta. Splitski gradonačelnik Škarić
dodao je također da će Zadrani na brzu cestu biti priključeni novom
cestom što će se izgraditi na dionici Udbina-Sveti Rok. To će biti
potpuno nova trasa, a na njoj je tunel već napravljen, rekao je
Škarić. Poduzeće za izgradnju brze ceste Split-Zagreb, odnosno
Dubrovnik-Zagreb, i znanstvena studija o izgradnji te ceste, koja
se upravo završava, bit će u travnju predstavljeni u Zagrebu.
HŽ OČEKUJE POVEĆANJE PRIJEVOZNOG UČINKA OD PET POSTO
Hrvatske željeznice (HŽ) u ovoj godini namjeravaju povećanjem
opsega prijevoza i smanjivanjem poslovnih troškova započeti sa
otklanjanjem teškoća s kojima se suočavaju. Kako su izvijestili iz
HŽ-a, u ovoj godini se predviđa povećanje prijevoznog učinka u
teretnom prijevozu za 5,1 posto. Te prognoze temelje se na ponovno
započetom prijevozu na Desetom paneuropskom prometnom koridoru
(čija je hrvatska dionica pruga od Savskog Marofa do Tovarnika).
Riječ je o prijevozu drva i željeza iz Rumunjske u Italiju, na
znatnijem povećanju prometa u luci Ploče, na ugovorenom tranzitnom
prijevozu žitarica iz Mađarske te na nastavku i povećanju prijevoza
iz BiH. Za ovu je godinu planirano i povećanje prijevoza iz luka u
Splitu, Šibeniku i Zadru, a računa se i na povećanje unutarnjeg
prijevoza na temelju općeg rasta gospodarskih aktivnosti,
istaknuli su u HŽ-u. Putnički prijevoz HŽ-a trebao bi biti na razini
prošlogodišnjeg, ali uz pokretanje manjeg broja vlakova. U okviru
smanjivanja troškova i u ovoj godini je predviđeno smanjenje broja
zaposlenih za 1.645 radnika. Pritom se očekuje da će iz HŽ-a 145
radnika otići u redovitoj fluktuaciji a 1.500 radnika kao
tehnološki višak uz primjenu poticajnih mjera. Za financiranje
socijalnog programa predviđen je 121 milijun kuna, i to 52 milijuna
kuna iz zajma dobivenog od Svjetske banke i 69 milijuna kuna iz
državnog proračuna RH. Inače, lani je broj zaposlenika u HŽ-u
smanjen za 1.220 radnika, a planom HŽ-ova restrukturiranja
predviđeno je da bi do 2003. godine broj zaposlenika u HŽ-u trebao
biti 16.000. Kako su istaknuli u HŽ-u, povećanjem opsega rada i
smanjivanjem broja zaposlenih dosegnut će se radna proizvodnost od
180.000 reduciranih tonskih kilometara po zaposleniku, a poslovnu
2000. godinu HŽ bi trebale završiti sa dobiti od otprilike 42,5
milijuna kuna.
DVA NOVA ČLANA UPRAVE HT-A
Nadzorni odbor Hrvatskih telekomunikacija (HT) na svojoj je
sjednici u srijedu imenovao dva nova člana Uprave koji će na novu
dužnost stupiti od 1. ožujka. Novoimenovani je član uprave Peter
Janeck zadužen za fiksne mreže, a Ingo Richter za financije. U HT-u
ističu da je imenovanje novih članova Uprave nastavak daljnjeg
kadrovskog osnaženja Uprave i managementa u skladu s ambicioznim
planovima tvrtke. Dosadašnji članovi Uprave, Hubert Hartl i Peter
Kutz razriješeni su dužnosti na vlastiti zahtjev, a i dalje će
ostati na visokim dužnostima u HT-u. Tijekom sjednice Nadzorni
odbor je također izrazio punu podršku radu Uprave i njenog
predsjednika, ističe se u priopćenju HT-a.
VIP-NETOVE USLUGE DOSTUPNE I U SAD-U
Korisnici usluga prvog hrvatskog privatnog telekomunikacijskog
operatora VIP-neta mogu od kraja siječnja sa svojim sim karticama
telefonirati i u SAD-u. Kako su izvijestili iz VIP-neta, tvrtka je
ostvarila komercijalni roaming s dva tamošnja GSM operatora -
kompanijama Voicestream i Omnipoint, a uskoro bi roaming trabala
uspostaviti i s kanadskim Microcellom. Zbog specifičnosti
standarda na kojem rade svi sjevernoamerički GSM operatori (GSM
1900) pretplatnici mreže VIP-net u SAD-u trebaju mobilni telefon
koji podržava rad na frekvenciji 1900 MHz. Stoga je VIP-net za
korištenje ove mogućnosti uveo uslugu besplatnog iznajmljivanja
GSM uređaja koji podržavaju američki standard. Uz predočenje
putovnice s važećom vizom za SAD, važeće kreditne kartice, avionske
karte te potpisivanje ugovora o vraćanju uređaja na povratku u
Hrvatsku, VIP-netovi korisnici besplatno će dobiti mobilni telefon
na kojem mogu koristiti svoju karticu i pri čemu zadržavaju
postojeći telefonski broj kao i sve podatke na kartici. U VIP-netu
napominju da se odgovarajući mobilni uređaj može unajmiti i u SAD-
u, ali uz plaćanje.
U ZAGREBU PREDSTAVLJEN "WINDOWS 2000"
Računalni program "Windows 2000 Professional" u četvrtak je na
konferenciji za novinare predstavila tvrtka Microsoft Hrvatska,
koja je time objavila i dostupnost tog svog proizvoda za hrvatsko
tržište. Istodobno, u 18 sati, po hrvatskom vremenu, promocija tog
operacijskog sustava, održavala se u više od 60 zemalja svijeta, a
uz "Windows 2000 Professional" predstavljeni su još i računalni
programi "Windows 2000 Server" te "Windows 2000 Advanced Server".
Korporacija Microsoft, vodeći svjetski proizvođač softvera za
osobna i poslovna računala, uložila je više od milijardu USD u
izradu tog novog operacijskog sustava koji se radio tri godine.
Više od 5.000 djelatnika sudjelovalo je u izradi "Windowsa 2000", a
otprilike 162 milijuna USD utrošeno je u završna testiranja tog
programa, istaknuto je iz Microsofta. Softver je lokaliziran na 25
svjetskih jezika, a podržava rad s jezičnim postavkama još 134
jezika uključujući i hrvatski. Operacijski sustav "Windows 2000",
prije svega namijenjen je za poslovno računalstvo te slijedi
prijašnje "Windowse NT 4", dok će program pod nazivom "Windows
Millenium Edition" naslijediti trenutačno općeprisutni
microsoftov softver "Windows 98".
ANDRONIK LUKŠIĆ MALIM DIONIČARIMA NUDI 850 KUNA ZA DIONICU PLAVE
LAGUNE
Tvrtka hrvatskog poslovnog čovjeka iz iseljeništva Andronika
Lukšića, Sutivan Investment Anstalt iz Liechtensteina, koja je
nedavno kupila 16,34 posto dionica (89.260 dionica) porečke Plave
lagune od Privredne banke Zagreb (PBZ), objavila je u medijima
ponudu za otkup dionica Plave lagune od malih dioničara. Za jednu
dionicu nude 850 kuna, što je 42,5 posto nominalnog iznosa dionice.
U javnoj se ponudi navodi kako je uvjet otkupa da je dioničar
prijavljen za sudjelovanje na Glavnoj skupštini društva, koja će se
održati 18. veljače, te da je spreman kupca, tj. Sutivan Investment
Anstalt, opunomoćiti za sudjelovanje na Glavnoj skupštini. U
slučaju da je prodavatelj već opunomućio nekoga za sudjelovanje na
Skupštini, dužan je povući punomoć i opunomoćiti Sutivan
Investment Anstalt, koji će kupiti te dionice. Za Lukšićevu tvrtku,
kupoprodaje će obavljati brokerska kuća Fima vrijednosnice d.o.o.
iz Varaždina. Dionički kapital Plave lagune čini 546.318 dionica, a
ovoga se tjedna na Zagrebačkoj burzi njima trgovalo po cijeni u
rasponu od 550 do 900 kuna za dionicu, dok su na Varaždinskom
tržištu vrijednosnica prodavane po cijeni od 850 kuna. Mali
dioničari, po podacima iz dioničke knjige, vlasnici su 68 posto
dionica Plave lagune, tvrtka Andronika Lukšića posjeduje 16,34
posto dok je preostalih 16-ak posto još uvijek u vlasništvu PBZ-a
odnosno Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih
uloga. Manji postotak dionica drži i brokerska kuća Auctor, koja je
nedavno pozvala male dioničare da njima daju punomoć za zastupanja
na skupštini, kako Lukšićeva tvrtka, tvrde, na Skupštini ne bi
"tiho i sumnjivo" i "s manjinskim udjelom preuzeti društvo". To
potkrepljuju podatkom da je predložena izmjena članova Nadzornog
odbora, u kojem bi četiri od sedam članova imao Lukšić sa zada
manjinskim udjelom u kapitalu Plave lagune. Iz PBZ-a je pak
prošloga tjedna priopćeno kako je Grupacija Lukšić ocijenjena kao
dugoročan, stabilan i respektabilan investitor, koji je svoj
dugoročan interes prema ulaganjima u hrvatski turizam potvrdio
kupnjom dionica dubrovačkih tvrtki Atlas d.d. i Hotela Argentina
d.d. Te su transakcije potvrdile, istaknuli su u PBZ-u, kako
Lukšićeva grupacija ne izigrava interese malih dioničara niti
zaposlenika, a ni samih društava.
OTVOREN TRGOVAČKO-POSLOVNI CENTAR KAPTOL U ZAGREBU
Novi trgovačko-poslovni Centar Kaptol vrijedan ukupno 70 milijuna
DEM, u ponedjeljak je otvoren u Zagrebu. Centar se prostire na
40.000 četvornih metara, ima sedam nivoa, a u jedinstvenu cjelinu
spaja niz različitih sadržaja - trgovačko-poslovni kompleks,
restorane, mjenjačnice, besplatnu dječju igraonicu i prvo
multiplex kino u Hrvatskoj, s tri dvorane i gotovo 800 sjedala koje
bi se trebalo otvoriti u drugoj polovici ožujka. Do sada je
komercijalizirano 80 posto prostora novog Centra koji su zakupile
domaće i svjetske tvrtke kao i diplomatska predstavništva, a od
ponedjeljak je za posjetitelje otvoreno 50 posto
komercijaliziranog prostora.
BIVŠIM RADNICIMA DERBYJA DIO ZAOSTALIH PLAĆA
Stotinjak bivših radnika križevačke tvornice obuće "Derby" primilo
je u utorak po otprilike 4.000 kuna na ime zaostalih plaća. To je
jedna petina novca koji su bivši radnici, ponajviše žene
potraživali od bivše vlasnice Marijane Olujić, a ukupno su iznosila
približno 2,5 milijuna kuna. Prije dvije godine upravo su bivši
zaposlenici Derbya podnijeli kolektivni otkaz i potom pri
bjelovarskom Trgovačkom sudu pokrenuli stečajni postupak.
Tvornica je potkraj prošle godine prodana za otprilike dva milijuna
kuna, iz čega je osim dijela radničkih potraživanja namirena i
Štedinvest banka iz Zagreba s 289.000 kuna te Zagrebačka banka s
983.000 kuna od 1,5 milijuna koliko je potraživala. Ukupna su
potraživanja vjerovnika iznosila približno 15 milijuna kuna pa
mnogi nisu dobili niti kune, a među njima ni Fond mirovinskog
osiguranja niti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Tvornicu
obuće Derby sa strojevima i opremom kupila je križevačka privatna
tvrtka Poljocentar, poduzetnika Vladimira Maksića, za skladište i
prodajni prostor poljoprivredne opreme. Bivši zaposlenici jedne od
najstarijih križevačkih tvornica ostali su bez zaposlenja, mnogi i
poslije dvadeset i više godina staža.
USKORO KONAČNI KUPOPRODAJNI UGOVOR O PRODAJI VEĆINSKOG PAKETA
DIONICA ELANA
Konačni kupoprodajni ugovor, kojim bi se većinski vlasnički paket
tvrtke "Elan" koji u njemu ima Privredna banka Zagreb (PBZ) prodao
Slovenskoj razvojnoj kompaniji (SRD), mogao bi biti potpisan u roku
tjedan dana, a pregovori koji su doveli do potpisivanje pisma
namjere o ponovnom preuzimanju Elana u slovenske ruke trajali su
tri tjedna, rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak
ministar za rad i socijalnu politiku Tone Rop. On je naglasio da je
sa slovenskog stajališta plan da se Elan sanira i restrukturira
relativno riskantan, ali da je Slovenija spremna na taj rizik kako
bi spasila Elanovu u svijetu renomiranu robnu marku i 750 radnih
mjesta u tvornici u Begunjama. Po Ropovim su riječima, prihvaćanjem
PBZ-ove ponude i potpisivanjem pisma o namjeri da se kupoprodajni
ugovor zaključi, stvoreni temelji za preuzimanje Elana u cjelini i
bez hipoteka čime bi SRD preuzeo sva upravljačka prava u tvrtkinim
pogonima u Sloveniji i Austriji te poduzećima i distribucijskoj
mreži u inozemstvu. Među ostalim bi SRD-u tako pripao i Elan
Commerce u Zagrebu. Rop je naglasio da je SRD spreman za vlasništvo
nad Elanom preuzeti obveze prema Elanovim dobavljačima od 105
milijuna DEM, ali uz diskont od 70 do 80 posto. Inače, 70 posto
potraživanja dobavljača prema Elanu su njegove obveze prema
bankama, od toga je 50,8 milijuna DEM potraživanje PBZ-a.
3. MEĐUNARODNA SURADNJA
HOMBACH: TRAŽIT ĆU POSEBNU POMOĆ ZA HRVATSKU
Hrvatska je jasno pokazala želju za socijalnim i gospodarskim
reformama kao i svoje europsko usmjerenje te ću za nju zatražiti
posebnu pomoć na konferenciji o financiranju zemalja Istočne
Europe koja se treba održati krajem ožujka u Bruxellesu, rekao je u
subotu u Bukureštu posebni koordinator Pakta o stabilnosti Bodo
Hombach. On je govorio na trećem sastanku šefova država i vlada
zemalja jugoistočne Europe na kojem sudjeluju i Hrvatska i BiH u
statusu promatrača. "Na konferenciji o financiranju želim
zatražiti posebnu razinu pomoći za Hrvatsku. Glasači u Hrvatskoj
jasno su pokazali želju za socijalnim i gospodarskim reformama kao
i europsku perspektivu", rekao je Hombach. Odgovarajući na kritike
o premaloj učinkovitosti Pakta o stabilnosti te o prekasnom
održavanju donatorske konferencije u ožujku, Hombach je rekao da je
"malo ljudi spremno priznati" rezultate Pakta bez obzira na sve što
je do sada postignuto. Pritom je prije svega naglasio uključivanje
međunarodnih financijskih institucija po prvi puta u jedan
institucionalizirani proces pomoći zemljama jugoistočne Europe.
Konferencija o financiranju zemalja jugoistočne Europe ne održava
se prekasno, zaključio je posebni koordinator Pakta, dodajući da će
se odmah nakon konferencije projekti početi realizirati.
MINISTAR PECEK S PREDSTAVNICMA UREDA SVJETSKE BANKE U HRVATSKOJ
Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek
razgovarao je u srijedu s predstavnicima Ureda Svjetske banke u
Hrvatskoj o pripremama i statusu nekih projekata. Kako je priopćeno
iz Kabineta ministra Peceka, razgovaralo se o statusu projekata
razvitka privatnog sektora, odnosno projekata institucionalne
podrške razvoju maloga gospodarstva, poduzetničkih centara i
poduzetničkih inkubatora, koji se rade u suradnji s jedinicama
lokalne uprave i samouprave. U okviru pilot projekta u završnoj su
fazi pripreme projekti za poduzetničke centre u 14 gradova u devet
županija. Taj bi se pilot projekt realizirao kroz posebnu vrst
zajma manjeg obujma pod nazivom LIL (Learning and Innovation Loan).
U razgovoru s predstavnicima Svjetske banke Vladimirom
Skenderovićem, koordinatorom projekata, te ekonomistom Zdravkom
Kuzmićem, dosadašnja je suradnja sa Svjetskom bankom ocijenjena
uspješnom. Dogovoreno je da se suradnja nastavi te da se navedeni
projekti uskoro predstave javnosti, navodi se u priopćenju.
ŽUŽUL I LARSON O PRISTUPU HRVATSKE WTO-U
Sjedinjene države će i dalje pružati aktivnu potporu pristupu
Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), obećao je u
srijedu u razgovoru s veleposlanikom Miomirom Žužulom pomoćnik
američke državne tajnice za gospodarska pitanja Alan Larson. Žužul
je Larsonu kazao da je za Hrvatsku punopravno članstvo u WTO-u jedan
od temeljnih ciljeva. Posebno se razgovaralo o tome kako riješiti
pitanje audio-vizualnih usluga koje se pokazalo kao posljednja
zapreka pristupu Hrvatske. Potkraj prošle godine Francuska je
izrazila protivljenje ugovoru po kojem se na Hrvatsku ne bi
primijenila tzv. baltička formula zajamčene količine audio-
vizualnih sadržaja. Dr. Žužul je zahvalio Larsonu na dosadašnjoj
američkoj potpori i izrazio nadu da ona neće izostati ni ubuduće, na
što je pomoćnik državne tajnice odvratio kako je interes SAD da se
proces pristupa Hrvatske WTO-u što prije uspješno završi. Bilo je
riječi i o bilateralnim gospodarskim odnosima koje obilježavaju
uspješni poslovi s velikim američkim tvrtkama Bechtelom i Enronom.
Larson je izrazio uvjerenje da će nova hrvatska vlada u cijelosti
poštivati preuzete ugovorne obveze što je, smatra, preduvjet za
dolazak drugih američkih tvrtki i investitora.
4. AKTIVNOSTI UDRUGA
HUP PODRŽAVA PRVE KORAKE VLADE
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u potpunosti podržava prve
poteze Vlade Ivice Račana. U Vladinom programu u odnosu na
predizborna obećanja vidi se dosljednost. Bez obzira na
uobičajenih sto dana, to treba pohvaliti i ohrabriti, istaknuo je u
srijedu predsjednik Predsjedništva HUP-a Branko Roglić na
konferenciji za novinare. Prvi su potezi Vlade iznimno dobri, a kao
primjere za tu ocjenu Roglić je naveo procesuiranje nekih
kriminalnih slučajeva koji su dugo stajali u ladicama te najave da
se gubitaši neće sanirati. Stanje s gubitašima puno je "grublje"
nego je Vlada očekivala, a i Roglić poručuje kako gubitaše nema
smisla sanirati. Treba provesti stečaj i vidjeti što s ljudima koji
su radili u takvim poduzećima, usmjeriti ih u proizvodnju gdje su
hrvatske komparativne prednosti, kazao je. Vladin koncept rješenja
za "Tisak" koji predviđa stečaj, Roglić je ocijenio "jako duhovitim
rješenjem", novim načinom pristupa rješenju problema kojega
pozdravlja. "Vidi se da ljudi razmišljaju na drugačiji način",
rekao je. Vezano za najavu socijalnog pakta, Roglić je podsjetio da
je HUP višekratno razmatrao potrebu konsenzusa socijalnih partnera
o rješavanju najvažnijih gospodarskih i socijalnih pitanja.
Načelan stav HUP-a je da socijalni pakt mora uključivati najmanje
dva elementa - u okviru opće štednje nužno je na duži rok ograničiti
rast bruto plaća, odnosno kontinuirano smanjivati udjel cijene
rada u cijeni proizvoda, te na duži rok (pet godina) osigurati
socijalni mir kao preduvjet otvaranja stabilnih uvjeta za razvoj.
Sva tri partnera - Vlada, poslodavci i sindikati - trebali bi
dogovoriti da će zajednički rješavati i sva druga pitanja, posebno
jasnu strategiju razvoja. "Vlada treba u najskorije vrijeme izići u
javnost s jasnom strategijom razvoja", poručio je Roglić. Glavni
ravnatelj HUP-a Željko Ivančević najavio je da će se 7. ožujka
održati Dan poduzetnika, na kojemu se očekuje otprilike 500
predstavnika granskih i regionalnih udruga poslodavaca. Očekuje se
i sudjelovanje premijera i ministara iz gospodarskih resora.
Središnja tema bit će Vladin program, odnosno zatražit će se
detaljnija objašnjenja vezana za mjere koje se namjeravaju
poduzeti i njihovu dinamiku, posebice za neke izrazite probleme kao
što je primjerice nelikvidnost. HUP je prije desetak dana uputio
pismo 21 nacionalnoj udruzi poslodavaca kako bi i tim putem
potpomogao intenziviranje suradnje Hrvatske s drugim državama.
CROATIADRVO: DRVNA INDUSTRIJA U TEŠKOJ KRIZI
Drvno-prerađivačka industrija u Hrvatskoj u izuzetno teškoj je
krizi. Suočena je sa vrlo niskom zaposlenosti i iskorištenjem
kapaciteta, koji ne prelaze 40 do 45 posto. Izvoz se odvija u skladu
s mogućnostima i uvjetima proizvodnje jer su oprema i strojevi
tehnološki zastarjeli, ulaganja su izostala, a gubici su
katastrofalni. Ne osigura se li se žurno za nabavu sirovina i
energenata 600 milijuna kuna, ta bi grana mogla doživjeti kolaps,
ocjenili su predstavnici Gospodarsko-interesnog udruženja
Croatiadrvo na nedavnoj konferenciji za novinare. U hrvatskoj
industrijskoj preradi drva uočljivi su samo negativni trendovi i
ekonomski pokazatelji, pa je potrebna brza i efikasna financijska
pomoć tj. osiguranje povoljnih kredita za obrtna sredstva,
ocjenjuju u Croatiadrvu. Izvoz drvne industrije u 1998. godini
iznosio je 328 milijuna USD, dok je uvoz dosegnuo 315 milijuna USD,
što znači da je "domaća proizvodnja gotovo likvidirana". U
Croatiadrvu ističu da se predloženi programi za oporavak
industrijske prerade drva uklapaju u smjernice novog programa
Vlade RH, a o tome su već razgovarali s ministrom gospodarstva. Na
konferenciji je bilo riječi i o problemima u proizvodnji celuloze,
papira i kartona, koja je u drugim zemljama vrlo značajna grana, a u
Hrvatskoj "na margini". Ta je proizvodnja ponajviše uništena
nekontroliranim uvozom, koji je lani iznosio 240 milijuna USD, dok
je istodobno izvoz bio 71,5 milijuna USD. Broj zaposlenih u deset
godina smanjen je za više od 3.500, na 6.261. Strategija razvoja
papirne industrije u Hrvatskoj, koju je izradilo Croatiadrvo,
polazi od nužnosti promjene carinskih uvjeta kako bi se zaštitila
domaća proizvodnja, koja je po kvaliteti i po cijeni konkurentnija
od uvoznih. Nadaju se da će nova Vlada imati sluha za takve
probleme. Prema podacima Croatiadrva, Hrvatska je u četiri godine
za uvoz papira potrošila više od 935 milijuna USD, što je potpuno
nepotrebno jer jedina aktivna tvornica papira u nas PAN - Tvornica
papira Zagreb, može zadovoljiti većinu potreba potrošača papira
kako kvalitetom tako i cijenom.
RIBARI INZISTIRAJU NA GORIVU BEZ POREZA
Obrtnici ribari traže konačno upućivanje u proceduru zakonskoga
prijedloga kojim bi se omogućilo korištenje goriva za gospodarski
ribolov po cijeni bez poreza. Zaključeno je to među ostalim na
sjednici Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske
obrtničke komore (HOK). Ceh smatra kako je nemoguće udovoljiti
Pravilniku o očevidniku i dostavi podataka o gospodarskom ribolovu
na moru, koji je stupio na snagu 1. veljače 2000. s obzirom na obvezu
svakodnevnog upisa količina ulovljene ribe. Ceh je također
raspravljao i o mogućnostima organiziranog prometa ribom,
osnivanjem veletržnica ribe i drugih morskih organizama.
Predstavnici Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo te
Ministarstva gospodarstva posjetili su veletržnice ribe u
sjevernoj Italiji kako bi se, koristeći njihova pozitivna
iskustva, pripremimo što kvalitetniji prijedlog propisa kojima bi
se uredio promet ribom na veliko o Hrvatskoj. Na sjednici Ceha, kako
je priopćeno iz HOK-a, raspravljano je i o pravu na beneficirani
staž i za ribare obrtnike budući se to pravo priznaje samo
zaposlenicima. Utvrđeni su prijedlozi za unaprjeđenje stanja u
morskom ribarstvu, koji će se dostaviti resornom ministarstvu.
Ribari traže i početak pregovora o uvođenju gospodarskog pojasa na
moru, čijim bi proglašenjem hrvatski ribari dobili 23.000
četvornih metara novog ribolovnog mora, izvijestili su iz HOK-a.
ZA RAZVOJ VOĆARSTVA POTREBNO PODIĆI 39.750 HA NOVIH NASADA
U idućih nekoliko godina u Hrvatskoj je potrebno podignuti 39.750
hektara intenzivnih voćnjaka - to je sastavni dio Strategije
hrvatskog voćarstva, koju su izradili stručnjaci bivšeg Instituta
za voćarstvo. Sadnja novih voćnjaka predviđa se uz očekivan domaći
porast potrošnje voća, razvoj turizma, buduće potrebe preradbene
industrije i mogućnosti izvoza voća na zapadnoeuropsko tržište,
rečeno je ovoga tjedna na Saboru Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).
Ako se taj projekt ostvari, od svih novozasađenih voćnjaka, uz
pretpostavku da jedna obitelj ima dva hektara voćnjaka, u Hrvatskoj
bi od te proizvodnje moglo živjeti 19.875 obitelji, odnosno gotovo
80.000 stanovnika, istaknuto je tijekom Sabora. Hrvatska ima sve
preduvjete za provedbu strategije, no tu je potrebna pomoć Vlade
kojoj će strategija biti što prije dostavljena. Voćari predlažu da
se ponajprije osnuje državni zavod za voćarstvo, koji bi usmjeravao
i zastupao voćare. Drže da je potrebno osnovati državne matične i
pokusne nasade, uvoditi nove sorte, pronaći povoljne zajmove, što
prije dodijeliti poticaje i subvencionirati izgradnju hladnjača.
Jedan je od zahtjeva da se u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva
odmah imenuje pomoćnik ministra za voćarstvo. Od 1988. u hrvatskom
voćarstvu pada proizvodnja svih vrsta voća zbog biološke starosti
velikog broja nasada, naglasili su voćari. Na žalost, to naročito
dolazi do izražaja u početku Domovinskog rata u kojem je uništeno 31
posto a privatizacijom i biološkom starošću još 42 posto nasada. Po
procjeni Hrvatske voćarske zajednice od 1990. do 1996. na uvoz voća
u Hrvatsku potrošeno je 846,37 milijuna DEM, a do kraja prošle
godine čak 1,3 milijarde DEM. Umjesto ulaganja u domaću
proizvodnju, za što postoje preduvjeti, Hrvatska je prevelikim
uvozom voća subvencionirala bogate farmere, ionako dobro zaštićene
u zemljama Europske unije, kao što su Italija, Austrija, Španjolska
i dr., naglašeno je tijekom Sabora. Po strategiji razvoja voćarstva
potrebno je, primjerice, podignuti nove nasade jabuka na 3450 ha,
krušaka na 2606 ha, dunja 920 ha, šljiva 2990 ha, mandarina 3066 ha i
dr.
5. SINDIKATI
SINDIKATI OSUĐUJU FIŽULIĆEVU NAJAVU STEČAJEVA I POVEĆANJA BROJA
NEZAPOSLENIH
Izjave ministra gospodarstva Goranka Fižulića - da se zbog
stečajeva može očekivati porast broja nezaposlenih za 20.000 do
30.000, unose nemir među hrvatsko radništvo i ne pridonose ozračju
socijalnog partnerstva, opća je ocjena čelnika četiriju
sindikalnih središnjica koje okupljaju industrijske radnike.
Sindikalci se nadaju da Fižulićeve izjave ne predstavljaju stav
Vlade premijera Račana. "Fižulićeva izjava o povećanju broja
nezaposlenih i otvaranju stečajeva nekorektna je prema socijalnim
partnerima", ocijenio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata
(HUS) Zdenko Mučnjak. Po njemu, Fižulić je pogriješio najavljujući
te radikalne mjere prije nego je zajedno sa sindikatima i udrugama
poslodavaca napravio temeljitu analizu stanja u gospodarstvu.
Mučnjak smatra da jednostrane izjave poput Fižulićeve vode
nemirima i socijalnom konfliktu, što HUS ne želi. Predsjednik
Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst Fižulićeve najave
ocjenjuje nespretnima. "One kod radništva izazivaju strah i
paniku, te raspiruju plamen na fitilju socijalne bombe", kaže
Kunst. Podsjetio je da je koalicija SDP-HSLS povjerenje građana
dobila upravio na najavama prestanka klasičnih stečajeva i rada bez
plaće. "Ako do stečajeva već treba doći, oni se ne smiju voditi po
dosadašnjem modelu: radnike otpusti, imovinu rasprodaj", ističe
Kunst. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever
pita se je li skuplje otvarati nova radna mjesta, ili pokušati
očuvati i unaprijediti postojeća? Upozorava da su problematična
poduzeća uglavnom u vlasništvu države, koja bi se prema njihovoj
budućnosti i budućnosti njenih zaposlenika trebala odnositi s više
takta. "Pitanje je također je li Fižulićeva izjava njegov osobni
stav ili stav Vlade. Ako je ovo drugo, onda je to put ka socijalnom
nemiru", kaže Sever. Davor Jurić, predsjednik Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske, također postavlja pitanje u čije ime i na
temelju čijeg gospodarskog programa govori ministar gospodarstva.
"Progovara li to skriveni liberalni menadžer, ili je riječ o
nesporazumu na relaciji Račan - Fižulić", pita Jurić. SSSH, piše
Jurić, najenergičnije odbacuje Fižulićevu izjavu o povećanju broja
nezaposlenih i otvaranju stečajeva i smatra je podvalom hrvatskim
radnicima i biračkom tijelu. "Nakon ove izjave stječe se dojam da je
Fižulić na hrvatsku gospodarsku scenu došao iz neke druge priče",
piše Jurić, podsjećajući da koalicija stranaka kojoj Fižulić
pripada nije obećavala nova otpuštanja i stečajeve, nego ubrzano
novo zapošljavanje, gospodarski rast i oporavak. SSSH zahtijeva da
Goranko Fižulić objasni na temelju čega je došao do brojke od 30.000
radnika koji bi ostali bez posla i na koji će način riješiti status
tolikog broja novonezaposlenih. Jurić upozorava Vladu da će SSSH
realizaciju Fižulićeve najave smatrati jednostranim raskidom
Ugovora za pravednu Hrvatsku od strane koalicije SDP-HSLS (SSSH je
taj sporazum prije izbora sklopio sa dvije stranačke koalicije koje
su formirale Vladu). Također, ističu da je SSSH, u slučaju
ostvarenja Fižulićevih najava, spreman organizirati sve oblike
sindikalne borbe radi onemogućavanje takvih poteza Vlade ili
pojednih ministarstava.
SINDIKATI PODNOSE KAZNENU PRIJAVU PROTIV ŠKEGRE
Koordinacija sindikata u Tisku odlučila je podnijeti kaznenu
prijavu protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Borislava Škegre zbog
zlouporabe položaja i ovlasti, izjavili su u utorak predstavnici
Sindikata trgovine Hrvatske (STH) na konferenciji za novinstvo.
Naime, Koordinacija sindikata smatra da se oko Tiska vode
zakulisane igre, što, po njima, dokazuje dokument prema kojemu je
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
(DAB) od Privredne banke Zagreb (PBZ) 17. prosinca prošle godine
kupila 43,16 posto dionica Tiska. Sindikati pitaju kako je DAB
mogao kupiti dionice Tiska od Privredne banke i kako je bivša Vlada
23. prosinca, dakle šest dana nakon te transakcije, mogla donijeti
odluku, u okviru programa sanacije Tiska, da PBZ i ostale banke
prenesu svoje dionice Tiska DAB-u. Pitaju također, kako je, nakon
toga, DAB mogla dati te dionice na upravljanje Privrednoj banci. Iz
toga proizlazi da su tadašnji potpredsjednik Vlade Škegro, koji je
bio zadužen za rješavanje problema Tiska, i Marijan Šunjić,
direktor DAB-a, protiv kojeg su sindikati također najavili kaznenu
prijavu, zlouporabili svoje ovlasti. S obzirom da je u to vrijeme
privatizacija Privredne banke bila u punom jeku, u STH-u smatraju
da je to iskorišteno u tom poslu te da je pritom Tisku počinjena
šteta. Po mišljenju sindikalaca, u zakulisanim igrama oko Tiska
jednu od glavih uloga ima i Privredna banka Zagreb. Ona je, kažu,
davala rizična jamstva i to za druge, odnosno treće firme. Naveli su
pritom da je PBZ od 1996. do 1998. godine za Dionu i Globus grupu
dala jamstva u iznosu od 107 milijuna kuna.
6. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI
IDUĆEG TJEDNA 9. ZAGREBAČKI SAJAM SPORTA I NAUTIKE
Deveti zagrebački sajam sporta i nautike, na kojem će biti
predstavljeni suvremeni trendovi u sportu i nautici, održat će se
od 23. do 27. veljače ove godine na Zagrebačkom velesajmu. Na
izložbenoj površini od 10.000 četvornih metara svoje će proizvode
predstaviti 246 izlagača iz 15 zemalja svijeta, najavljeno je u
četvrtak na konferenciji za novinare. Iako ovogodišnji Zagrebački
sajam sporta i nautike ne bilježi trend dosadašnjeg porasta broja
izlagača i izložbene površine, svojom će kvalitetnom ponudom,
posebice u programu nautike, ali i stručno popratnim
manifestacijama, zasigurno nadmašiti sve dosadašnje, procjenjuje
poslovodstvo ZV-a. Stručno-popratni program, kako je rečeno,
pobudit će interes sportskih djelatnika, stručnjaka i svih
ljubitelja sporta i nautike. U već tradicionalnoj suradnji
Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), zagrebačkog Fakulteta za
fizičku kulturu i Zagrebačkog sportskog saveza, na ovogodišnjem će
se sajmu organizirati znanstveno-stručni skup "Slobodno vrijeme i
igra". Taj je skup namijenjen sportskim trenerima, sportskim
poduzetnicima, turističkim djelatnicima i dr. Zagrebački sajam
sporta i nautike posjetit će i generalni sekretar
svjetske udruge nautičke industrije iz Londona (ICOMIA) Tim
Donkin. Njegov je posjet usmjeren na poticanje udruživanja
Hrvatske grupacije nautičke proizvodnje u svjetsku udrugu nautičke
industrije, što bi moglo omogućiti nove poslovne i promotivne
mogućnosti cijele hrvatske nautičke ponude. Sajam će posjetiti i
Val Thornborough iz Međunarodnog udruženja organizatora sajmova
nautike iz Velike Britanije, rečeno je na ZV-u.
NA ZV-U ODRŽANI INTERTEKSTIL I MEĐUNARODNI TJEDAN KOŽE, ODJEĆE I
OBUĆE
Međunarodni sajam tekstila i prateće industrije - Intertekstil te
Međunarodni tjedan kože, obuće i odjeće, održani su prošloga tjedna
u sklopu Dana mode i ljepote 9. veljače na Zagrebačkom velesajmu
(ZV). Intertekstil 2000. i ove je godine predstavio suvremena
tehničko-tehnološka dostignuća i nova modna kretanja, a na domaćem
je tržištu omogućio nove poslovne dogovore, posebice kad je riječ o
uvozu strojeva i opreme. U četiri dana, koliko je trajao Sajam, na
7.000 četvornih metara izložbenog prostora najnovije tekstilne
proizvode, odjevne predmete, strojeve, opremu, pribor i sirovine
predstavilo je 195 izlagača iz zemlje i inozemstva. Na Međunarodnom
tjednu kože, obuće i odjeće na 5.700 četvornih metara predstavila
su se 152 izlagača iz Hrvatske i inozemstva. U protekla četiri dana,
u sklopu obaju sajmova, održan je gospodarski forum na kojem su
gospodarstvenici tekstilne i kožno-prerađivačke industrije
razgovarali s predstavnicima hrvatske Vlade o stanju i perspektivi
tih dviju grana, a održane su i mnoge prezentacije, modne revije i
druge popratne manifestacije. Najboljim su izlagačima
Intertekstila i Međunarodnog tjedna kože, obuće i odjeće
dodijeljene nagrade i priznanja. Na sajmu Intertekstil nagrade su
dodijeljene u pet kategorija. Tako je nagradu Kristalni svijet za
žensku kolekciju dobila Modea-Tvornica rublja iz Garešnice, dok je
za mušku kolekciju ta nagrada pripala zagrebačkoj tvrtki Kamensko.
U kategoriji ženske trikotaže nagradu je dobila slovenska
tekstilna industrija Beti iz Metlike, u kategoriji rublja i metraža
nagrade Kristalni svijet odnijela je čakovečka tvrtka MTČ. U sklopu
Intertekstila dodijeljena su i priznanja izlagačima za uspješnost
nastupa i dizajna i to u četiri kategorije. Posebno priznanje za
visoku razinu ukupnog nastupa i kristalnu skulpturu dobila je Modea
iz Garešnice, a po pet tvrtki nagrađeno je posebnim priznanjem za
visoku razinu ukupnog nastupa, te pohvalu za ukupni nastup na toj
sajamskoj priredbi. Uz to, posebna nagrada za dizajn dodijeljena je
Tekstilnom kombinatu iz Zagreba. U sklopu Međunarodnog tjedna
kože, obuće i odjeće nagrade su podijeljene u šest kategorija.
Nagradu Zlatna muška cipela dobila je karlovačka tvrtka KIO za
kožnu mušku gležnjaču, Zlatnom ženskom cipelom nagrađena je tvrtka
Borovo-kožna obuća za žensku natikaču. Istodobno, nagradu Zlatna
dječja cipela dobila je tvrtka Ivančica iz Ivanca, Zlatna sportska
cipela pripala je tvrtki Bambi iz Varaždina, Zlatna torbica
proizvodno-trgovačkom obrtu Galko iz Ludbrega, dok je nagradu
Zlatna koža dobila bosansko-hercegovačka tvrtka Kvalitet iz
Bugojna. Na Međunarodnom sajmu kože, obuće i odjeće podijeljena su
i posebna priznanja za uspješnost nastupa i dizajn, a posebno
priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa i kristalnu skulpturu
dobila je Ivančica - Tvornica obuće iz Ivancaa. Pet tvrtki
nagrađeno je priznanjem za visoku razinu nastupa, a pohvale za
nastup dobile su tri obućarske i kožarske tvrtke. Zagrebačka tvrtka
Napa nagrađena je priznanjem za najvišu razinu oblikovanja i
najbolje ideje.
7. STATISTIKA
DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,5 MILIJARDI USD
Hrvatska je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 4,28
milijardi USD, što je 5,8 posto manje nego godinu prije. Istodobno
je uvezeno roba u vrijednosti 7,78 milijardi USD ili 7,2 posto manje
nego u 1998., objavio je Državni zavod za statistiku. Iako je
deficit u robnoj razmjeni ponešto smanjen (8,9 posto u odnosu na
godinu prije) iznosi vrlo visokih 3,5 milijardi USD, a pokrivenost
uvoza izvozom tek je 55 posto. Na te je zabrinjavajuće podatke, jer
bi Hrvatska kao mala otvorena zemlja svoj rast morala temeljiti na
izvozu, u svom programu upozorila i Vlada Ivice Račana. Stoga Vlada
svojom važnijom zadaćom u idućem četverogodišnjem razdoblju
označava potrebu potpore izvozu, najavljuje izvoznu strategiju kao
temeljni pokretač gospodarskog rasta i uspostavljanja međunarodno
konkurentnog gospodarstva, te stvaranje privlačnog "ulagačkog
proizvoda". Podaci pak o prošlogodišnjoj robnoj razmjeni
upozoravaju na pad redovnog izvoza (s 53,2 na 50 posto), a povećanju
izvoza roba nakon oplemenjivanja, odnosno dorade. Tako je redovni
izvoz, u vrijednosti 2,1 milijarde USD, 11,4 posto manji nego u
1998. Roba koje su u Hrvatskoj dorađene izvezeno je u vrijednosti
1,8 milijardi, što je 4,2 posto više nego godinu ranije, a udio tih
roba u ukupnom se izvozu popeo na gotovo 43 posto. Statistički
podaci govore i o smanjenju uvoza i izvoza intermedijarnih
proizvoda (bez energije). Uvoz tih proizvoda u 1999. je iznosio 2,4
milijarde, što je 9,9 posto manje nego 1998., dok je izvoz s
vrijednošću 1,4 milijarde USD manji 3,8 posto. Niži je i 10,6 posto
i izvoz kapitalnih proizvoda, a u 1999. izvezeno ih je u vrijednosti
nešto većoj od milijardu USD. Hrvatski se izvoz ponajviše zasniva
na izvozu proizvoda prerađivačke industrije, kojih je u prošloj
godini izvezeno u vrijednosti 4,16 milijardi USD, tj. 5,8 posto
manje nego 1998. No, pritom neke značajne izvozne djelatnosti
bilježe znatno veći pad, kao npr. proizvodnja hrane i pića za 22,1
posto, odjeće, dorada i bojanje krzna za 10,5 posto, ili kemikalija
i kemijskih proizvoda za 5,1 posto. Kod djelatnosti je najveća
vrijednost izvoza, više od 720 milijuna USD, zabilježena u
proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, što bi se ponajviše
odnosilo na brodogradnju, ali je i to 7,9 posto manje nego 1998.
Porast vrijednosti izvoza zabilježen je pak u djelatnostima koje se
bave doradnim poslovima, kao što su npr. tekstilna industrija (14
posto) te potom preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta
osim namještaja (5,5 posto). Glavni su vanjskotrgovinski partneri
Hrvatske zemlje Europske unije na koje se odnosi gotovo polovina
hrvatskog izvoza te više od 56 posto uvoza. No, saldo robne razmjene
s tim zemljama vrlo je negativan, a taj deficit čini 65,7 posto
ukupnog deficita. U zemlje EU-a, naime, prošle je godine izvezeno
roba u vrijednosti 2,1 milijardu USD (3,4 posto manje nego 1998.), a
uvoz je dosegnuo 4,4 milijarde USD (11,8 posto manje nego 1998.).
Pritom je kod izvoza najznačajniji partner Italija, u koju je u
prošloj godini izvezeno roba u vrijednosti 772 milijuna USD, dok je
uvoz dosegnuo 1,2 milijarde, što je 3,7 posto, odnosno 17,7 posto
manje nego 1998. Značajniji pad robne razmjene zabilježen je i s
Njemačkom u koju je izvoz iznosio 673 milijuna, a uvoz 1,4 milijarde
USD, što je u odnosu na 1998. pad za 12,2, odnosno 10,9 posto. Od
značajnijih partnera rast izvoza bilježi se u susjednu Austriju,
sedam posto na 264,6 milijuna USD, te Francusku, 1,4 posto na 103,7
milijuna USD. Pad izvoza, 3,7 posto, registriran je u zemlje CEFTE.
Jedina zemlja te srednjoeuropske integracije u koju je hrvatski
izvoz povećan i to 4,9 posto je susjedna Slovenija i u nju je
izvezeno roba u vrijednosti 453 milijuna USD. U razmjeni pak sa
Hrvatskoj značajnom BiH bilježi se nešto veći pad, i to izvoza 16,3
posto (u 1999. iznosio je 547 milijuna), a uvoza 24,9 posto (117
milijuna USD). Kod sagledavanja podataka o robnoj razmjeni s
inozemstvom u USD, treba imati u vidu i podatak da je prosječan
tečaj te valute u odnosu na kunu prošle u usporedbi s godinom ranije
porastao 12,1 posto.
CIJENE PRI PROIZVOĐAČIMA U SIJEČNJU PORASLE 1,9 POSTO
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju su
bile 1,9 posto veće nego u prosincu, dok su u odnosu na siječanj
prošle godine zabilježile rast od 7,6 posto, objavio je Državni
zavod za statistiku. Na siječanjski rast cijena proizvođača
industrijskih proizvoda najviše su utjecale cijene energije s
povećanjem od 8,1 posto u odnosu na mjesec prije. Istodobno su
ostale glavne industrijske grupacije zabilježile znatno niži
porast cijena, pa su tako cijene intermedijalnih proizvoda porasle
za 0,8 posto, kapitalnih proizvoda za 0,7 posto, trajnih proizvoda
za široku potrošnju 0,4 posto, dok su cijene netrajnih proizvoda za
široku potrošnju ostale na prosinačkoj razini. Porast cijena pri
proizvođačima u siječnju u odnosu na prosinac bilježi 16 odjeljaka
industrijske proizvodnje. Najviše su porasle cijene u proizvodnji
naftnih derivata, za čak 18,6 posto. Pad cijena u siječnju je u
odnosu na prosinac ostvaren samo u proizvodnji kemikalija i
kemijskih proizvoda (za 0,8 posto) te u vađenju ostalih ruda i
kamena (za 0,7 posto). Kod djelatnosti koje bilježe najveći porast
proizvođačkih cijena u siječnju u odnosu na prosinac zabilježen je
najveći porast i u odnosu na siječanj prošle godine. Tako su cijene
u vađenju sirove nafte i zemnog plina u tom razdoblju porasle za
127,4 posto, dok su proizvođačke cijene u proizvodnji naftnih
derivata porasle za 23,8 posto.
ZBOG POVRATA POREZA DRŽAVNI PRORAČUN U MINUSU OD 45 MILIJUNA KUNA
Država je poreznim obveznicima za 1998. vratila više novca nego je
poslala naloga za uplatu. Nakon obrađenih prijava obveznika poreza
na dohodak, razlika uplate i povrata za državu, i proračun je prvi
put od 1994. negativna odnosno zabilježen je manjak od 45 milijuna
kuna. Ukupno su podnesene 660.203 prijave, a Porezna uprava (PU)
"vratila" je ukupno 472,3 milijuna kuna za 493.342 obveznika, dok
je istodobno zatražila dodatnu uplatu 427,1 milijuna kuna od
139.300 poreznih obveznika. Od ukupnog se iznosa povrata poreza od
472,3 milijuna kuna, obrtnicima vraća nešto više od 113 milijuna
kuna. Više od 31.400 poreznih obveznika je u kategoriji povrata i
uplate iznosa manjih od deset kuna, dok je za njih 27.561 stanje
iznosa nula. Obrada prijava, ističu u Odjelu za za porezne
evidencije i poreznu statistiku u Središnjem uredu Porezne uprave,
završila je do kraja prosinca 1999. Ukupno je za 1998. podneseno
19,75 posto više prijava nego godinu prije, a u odnosu na prvu
godinu primjene takvog poreznog modela, 1994, broj prijava povećan
je 136,58 posto. Za 1998. je tako prijavljen godišnji dohodak u
iznosu od 22,02 milijarde kuna, a porezna osnovica, nakon umanjenja
za osobne odbitke i prenesene gubitke, iznosila je 14,27 milijardi
kuna. Ukupna godišnja porezna obveza (porez i prirez), temeljem
obrađenih 660.203 prijave, bila je 3,85 milijardi kuna, a uplaćeno
je 40-ak milijuna kuna više, 3,898 milijardi kuna. Gledano po
županijama, najveći broj prijava odnosi se na područje koje
obuhvaćaju porezne uprave Zagreba, 178.960, slijede Split sa
72.083, Rijeka 57.744 i Osijek 47.056. Najmanje je obveznika poreza
na dohodak, po podacima Porezne uprave, u Gospiću, 6.604. Podaci PU
otkrivaju i da je tek u pet poreznih uprava - Zagrebu, Rijeci,
Splitu, Pazinu i Čakovcu, broj naloga za uplatu bio veći od povrata.
Tako je razlika poreza za uplatu bila 294,2 milijuna kuna, a za
povrat 257,7 milijuna kuna. Ukupno u svih ostalih 15 poreznih
uprava porezni obveznici 'bolje' su prošle ne go državni proračun.
Za uplatu su stigli nalozi u ukupnom iznosu od 132,9 milijuna kuna,
a istodoban povrat iznosio je 214,7 milijuna kuna. Dohodak od
nesamostalnog rada prijavilo je za 1998. ukupno 518.106 poreznih
obveznika, od čega se najviše, 474.788 prijava, odnosi na plaće,
48.653 mirovine, dok je 10.288 prijava za dohodak ostvaren od
povremenog nesamostalnog rada. Zanimljivo je da poreznici nemaju
ni jednu prijavu za porez na dohodak ostvaren od poljoprivrede i
šumarstva. Ukupni prijavljeni godišnji dohodak od nesamostalnog
rada iznosio je 17,9 milijardi kuna, dok je ukupna godišnja obveza
poreza i prireza za 1998. iznosila nešto više od tri milijarde kuna.
Poreznu prijavu za dohodak ostvaren od obrta i slobodnih zanimanja
prijavilo je 99.438 obveznika, koji su ostavarili ukupne primitke
od 20,5 milijardi kuna. Ukupan godišnji dohodak, odnosno porezna
osnovica, nakon umanjenja za osobne odbitke i prenesene gubitke,
iznosila je 2,57 milijardi kuna, a godišnja obveza poreza i prireza
iznosila je 727 milijuna kuna. Na listi 20 poreznih obveznika s
najvećim dohodkom od obrta i slobodnih zanimanja, po godišnjim
prijavama za 1998., uvjerljivo prednjače dvojica zagrebačkih
javnih bilježnika (pravni poslovi), s ostvarenim dohotkom većim od
dva milijuna kuna - 2,24 i 2,05 milijuna kuna. Devet od 20 najvećih
ostvarili su dohodak veći od milijun kuna. Tako je na trećem mjestu
velikogorički elektroinstalater s dohotkom od 1,87 milijuna kuna,
slijedi građevinar iz Požege s 1,79 milijuna kuna, obrtnik iz Omiša
koji se bavi završnim radovima u graditeljstvu s 1,59 milijuna
kuna. Šesto i sedmo mjesto zauzimaju dva obrtnika iz Zagreba, jedan
iz djelatnosti medicinske prakse, koji je ostvario 1,23 milijuna
kuna te proizvođač ostalih proizvoda od plastike koji je prijavio
1,178 milijuna kuna dohodka. Više od milijun kuna u 1998. prijavili
su i dubrovački građevinar, 1.17 milijuna kuna, te
slavonskobrodski obrtnik koji se bavi ostalim poslovnim
djelatnostima (nešto više od milijun kuna). Od desetog do
dvadesetog mjesta nalaze se četiri zagrebačka, tri riječka, dva
splitska te po jedan osječki i imotski obveznik koji su ostvarili od
891.000 do 973.000 kuna dohotka u 1998.
IZJEDNAČEN BROJ ZAPOSLENIH S BROJEM UMIROVLJENIKA I NEZAPOSLENIH
Zaposlenost je u Hrvatskoj u prošloj godini zabilježila daljnje
smanjenje, a uz gotovo stalan porast, stopa nezaposlenosti
dostigla je 20,8 posto. Takva i slična kretanja na području
zapošljavanja proteklih godina dovela su do toga da se broj
zaposlenih u Hrvatskoj izjednačio sa zbrojem umirovljenika i
nezaposlenih. U prosincu je u Hrvatskoj, po podacima Državnog
zavoda za statistiku, bilo 1.304.540 ukupno zaposlenih. Istodobno,
broj nezaposlenih krajem prošle godine dostigao je 341.730. Po
podacima iz studenoga, u Hrvatskoj je bilo 953.493 korisnika
mirovina (starosnih, invalidskih i obiteljskih), a HZMO isplaćuje
i više od 34.000 mirovina korisnicima iz republike bivše SFRJ i
korisnicima u inozemstvu. Prosinački broj od 1.304.540 ukupno
zaposlenih u Hrvatskoj manji je 0,7 posto nego u mjesecu prije. Od
toga je u pravnim osobama bilo zaposleno 1.015.628 osoba ili 0,8
posto manje nego u studenome. U čitavoj je 1999. godini zaposlenost
u pravnim osobama (trgovačka društva, poduzeća, ustanove, fondovi,
udruge, organizacije i njihovi dijelovi) smanjena 3,7 posto u
odnosu na godinu prije. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama
u prošlogodišnjem je prosincu evidentirano 198.650, što je 0,4
posto manje nego u mjesecu prije, kada je zabilježeno osjetnije
smanjenje od 3,2 posto. Aktivnih osiguranika - individualnih
poljoprivrednika u prosincu je bilo 90.262, ili 1,3 posto manje
nego u studenome, kada ih je pak bilo 3,8 posto manje nego u
listopadu. Broj nezaposlenih potkraj prosinca (341.730) bio je pak
1,7 posto veći nego u mjesecu prije, a 12,9 posto veći nego u istom
mjesecu 1998. Karakteristično je da podatci o kretanju broja
zaposlenih po pojedinim djelatnostima (po NKD-u) u pravnim osobama
u prošloj godini pokazuju da je gotovo jedina djelatnost u kojoj je
zabilježeno neko osjetnije povećanje zaposlenosti - javna uprava i
obrana; obvezno socijalno osiguranje, s rastom od dva posto u
odnosu na godinu prije. Po privremenim podacima statistike u javnoj
upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju u prosincu je bilo
zaposleno 122.369 osoba (u podatak su uključeni zaposleni u
policiji i obrani). Povećanje od 0,6 posto bilježi se u opskrbi
električnom energijom, plinom i vodom, gdje je u prosincu bilo
27.189 zaposlenih, te od 0,4 posto u obrazovanju koje zapošljava,
po privremenim podacima u prosincu, 79.766 djelatnika. Istodobno,
najveći pad broja zaposlenih u prošloj godini, za 9,8 posto,
iskazuje se u djelatnosti hotela i restorana, gdje je u
prošlogodišnjem prosincu bilo 34.780 radnika. Posebno je
nepovoljna činjenica da je 5,6 posto u odnosu na godinu prije
smanjeni i broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, što samo
govori nastavku tendencije sve manjeg udjela prerađivačke
industrije u ukupnom hrvatskom gospodarstvu. U prerađivačkoj je
industriji u prosincu bilo 253.530 zaposlenih. S druge pak strane,
zabilježeno je i osjetnije smanjenje zaposlenosti, šest posto, u
djelatnosti koje su poslednjih godina doživjele ekspanziju -
trgovina na veliko i malo, uključujući popravak motornih vozila te
predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo. U tim je djelatnostima, po
privremenim podacima iz prosinca, zaposleno ukupno nešto više od
143.000 osoba. Građevinarstvo je također djelatnost s manjim
brojem radnika, pad od 4,1 posto u odnosu na 1998. pa je karajem
prošlogodišnjeg prosinca u hrvatsko građevinarstvu bilo zaposleno
67.538 radnika. Samnjenje zaposlenosti bilježi se i u poslovanju
nekretninama (4,5 posto), poljoprivredi i šumarstvu (3,2 posto),
prijevozu, skladištenju i vezama (4,7 posto), zdravstvenoj zaštiti
i socijalnoj skrbi (2,8 posto) i dr.
U SIJEČNJU OBJAVLJENO 26 STEČAJEVA
Tijekom siječnja u Hrvatskoj je početak stečajnog postupka
objavljen za ukupno 26 trgovačkih društava. Po objavama u Narodnim
novinama, istodobno je objavljeno i 11 zaključenja stečaja, dvije
obustave stečaja te dva postupka zaključenja likvidacije, objavila
je zagrebačka tvrtka Bonline. Prema djelatnostima, najviše je
stečajeva - njih šest, objavljeno u tvrtkama koje se bave
trgovačkom djelatnošću - zagrebačkoj tvrtki "Jabuka-trg" d.o.o., u
tvrtki za trgovinu drvom Merkur d.d. iz Karlovca, u dvije
dubrovačke tvrtke Osredkar trade d.o.o. i Veneraj J&B d.o.o., te u
tvrtkama Spikepoint iz Osijeka i Metalka trgovina iz Zagreba.
Ukupno pet tvrtki iz metalne industrije objavilo je stečaj tijekom
prošlog mjeseca i to dvije tvrtke iz Koprivnice - Rapid d.d. i
"Rapid-pumpe i uređaji" d.o.o., zatim proizvođač alatnih strojeva
"Elmech" d.o.o. iz Krapinskih toplica, tvrtka Termomehanika d.o.o.
iz Sesveta, te Jadranmetal - tvornica metalnog namještaja iz
Kistanja. Od poljoprivrednih su pak tvrtki, stečaj u prvom mjesecu
ove godine objavile Tvornica šećera Virovitica d.d., zatim
poljodjelska trgovačka zadruga "Farmer Ibs Sistem" iz Osijeka te
đakovački proizvođač piva - tvrtka "Kelly Commerc" d.o.o. Prema
objavama u Narodnim novinama, u siječnju je stečaj objavljen za
Promdei banku d.d. iz Zagreba, obućarsku tvrtku "Obuća" d.d. iz
Osijeka, tiskara "Ljudevit Gaj" d.d. iz Krapine, tekstilna tvrtka
Tipo iz Oroslavlja, te drvoprerađivač "Međimurje stolarija" iz
Čakovca i ugostiteljska tvrtka Kotarac d.d. iz Benkovca. Stečaj su
još objavile dvije građevinarske i dvije brodograđevne industrije
(Brodoremont Split dd Vranjic i Brodoservis doo Šibenik) te dvije
tvrtke koje se bave ostalim djelatnostima.
KRAJEM 1999. GODINE NEPODMIRENI NALOZI 26,58 MILIJARDI KUNA
Na kraju prošle godine u Zavodu za platni promet bilo je
evidentirano 26,58 milijardi kuna nepodmirenih dospjelih naloga za
plaćanje. U odnosu na studeni prošle godine to je povećanje iznosa
nepodmirenih naloga od 5,2 posto ili 1,32 milijarde kuna, dok je u
odnosu na kraj 1998. to porast od čak 12,1 milijardu kuna ili 84,2
posto. Iz ZAP-a ističu da su podaci o nepodmirenim nalozima tijekom
prošle godine iz mjeseca u mjesec, uz rijetke iznimke, upućivali na
pogoršanje nelikvidnosti. Krajem godine blokirano je bilo 30.278
pravnih osoba. To je neznatno manje (0,3 posto) nego u studenome,
ali i 14,2 posto više nego krajem 1998. Tijekom 1999. godine, naime,
u zonu insolventnosti odnosno blokade ušlo je, u odnosu na kraj
1998. godine, dodatnih 3.776 tvrtki. Podatak o smanjenju broja
zaposlenih koji rade u insolventnim tvrtkama (164.976 krajem
1999.) u odnosu i na studeni prošle te na kraj 1998. godine,
smatraju u ZAP-u, potvrđuje da se insolventnost širi osobito u
skupini manjih tvrtki. Prema vrstama plaćanja i nadalje je najviše,
odnosno više od polovice blokada (16,3 milijarde kuna) nastalo s
osnove akceptnih naloga. Taj je broj gotovo udvostručen u odnosu na
1998., ali je smanjen broj tvrtki kod kojih su akceptni nalozi
doveli do blokade (sa 14.759 krajem 1998. na 13.346 krajem prošle
godine). Više od dvije trećine pravnih osoba, odnosno njih 22.421 u
blokadi je po osnovi sudskih i drugih rješenja. Iznos nepodmirenih
obveza po tom osnovu dosegnuo je osam milijardi kuna, što je 19,2
posto više nego u studenome, a skoro dvostruko više nego krajem
1998. Po ocjenama ZAP-a, to bi moglo upućivati na veću učinkovitost
sudstva u rješavanju sporova vezanih uz naplatu potraživanja.
Stalno se povećava i broj tvrtki insolventnih zbog neplaćanja
poreza i doprinosa. Takvih je tvrtki više od 16.000, a u blokadi je
naloga za plaćanje 3,1 milijarde kuna poreza i 1,1 milijarda kuna
doprinosa iz i na plaće. Podaci o vremenskom trajanju blokade
pokazuju da je 65,1 posto ili 19.709 insolventnih pravnih osoba s
računima blokiranim više od godinu dana, a samo 2.669 ili 8,8 posto
u blokadi je do 30 dana. Prema vlasničkoj strukturi najviše je, 81,4
posto insolventnih tvrtki u potpuno privatnom vlasništvu, a na njih
se odnosi 53,1 posto iznosa nepodmirenih naloga. Najviše iznose
nepodmirenih naloga i dalje ima djelatnost trgovine (kod trgovine
na veliko i na malo ukupni je iznos nepodmirenih naloga 10,4
milijarde kuna), potom u građevinarstvu (2,55 milijardi),
proizvodnji hrane i pića (1,96 milijardi) te poljoprivredi (1,64
milijardi). U ZAP-u ističu da svoje obveze sve teže podmiruju i
fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Njih 29.458
na kraju je prošle godine imalo 2,1 milijarde kuna evidentiranih
nepodmirenih naloga.
8. BANKARSTVO I FINANCIJE
RIJEČKA BANKA PO TROGODIŠNJIM OSTVARENJIMA VODEĆA U HRVATSKOJ
Riječka je banka po realnim i mjerljivim pokazateljima i
ostvarenjima u protekle tri godine vodeća banka u Hrvatskoj,
ustvrdio je na ovotjednoj konferenciji za novinare predsjednik
Uprave banke Ivan Štokić. Rekao je to predstavljajući nerevidirano
poslovno izvješće za 1999., po kojem je banka ostvarila dobit od 105
milijuna kuna. Potencijal Riječke banke na kraju 1999. godine je,
po tim podacima, dosegao razinu od 6,15 milijardi kuna i u odnosu na
raniju godinu povećan je 12 posto. Ukupni vlasnički kapital Banke,
također po nerevidiranim podacima, iznosio je 551 milijun kuna, što
je 20 posto više nego 1998. godine. Riječka banka je u 1999. godini
pravnim osobama plasirala 955 milijuna kuna, a stanovništvu je
odobreno kredita u visini od 939 milijuna kuna. Tvrdnju o vodećoj
banci, Štokić potkrepljuje rezultatima i ostvarenjem likvidnosti,
najdubljim zahvatima u restrukturiranju i racionalizaciji
poslovanja, uvođenju ISO standarda, dosezima u informatizaciji i
kartičnom poslovanju te činjenicom da je Banka u cijelosti ukinula
institut stare devizne štednje. Potvrda tih rezultata stiže i od
stranih investitora koji su zainteresirani za privatizaciju
Riječke banke. Država će, nastavio je Štokić, prodajom banke, bez
obzira koju ponudu prihvati, ostvariti značajnu dobit u odnosu
prema troškovima sanacijskog postupka. Predsjednik Uprave
značajnim ocjenjuje odluka da je u koncepciju privatizacije Banke
uključena i visoka razina dokapitalizacije te da strani investitor
stječe 51 posto vlasništva nad Bankom. Privatizacija Riječke banke
trebala bi se realizirati već na prvoj sjednici nove uprave DAB-a,
prihvaćanjem jedne od dviju primljenih ponuda, najavio je Štokić.
Govoreći o poslovanju Riječke banke u 1999. godini Štokić je rekao
da je prinos na aktivu 1,81 posto i prinos na kapital 20,78 posto te
da je koeficijent efikasnosti 53 posto. U 1999. godini osjetno je
ojačan depozitni sustav i kvaliteta kreditnog portfelja Banke,
osigurana disperzija rizika i dostatna visina rezervi za
osiguranje od rizičnih plasmana, što je banci, uz stalnu dobru
likvidnost, jamčilo sigurno i stabilno poslovanje. Predsjednik
uprave Riječke banke izvijestio je kako će Banka, na temelju svojih
poslovnih rezultata, sniziti kamatne stope na kredite pravnim
osobama te će najpovoljnija kamatna stopa, za najkvalitetnije
komitente, biti na godišnjoj razini od 13 posto. Tim potezom želimo
poduprijeti napore Vlade na sanaciji gospodarstva i pokušati
usmjeriti hrvatsko bankarsko tržište prema konačnom cilju - niskoj
cijeni novca. Konsolidira li se tržište ići ćemo i na daljnja
sniženja kamata, najavio je Štokić. Istodobno je odlučeno da se
krediti za stanovništvo učine prihvatljivijim, a proširena je
njihova ponuda. Štokić je govorio i o stečajevima koje je Riječka
banka potaknula zbog dugovanja nekoliko tvrtki, a oni su, ustvrdio
je, ne rezultat politiziranja, kalkuliranja ili taktiziranja, već
su isključivo usmjereni zaštiti interesa Banke. U kontinuitetu
upozoravamo sve nadležne na neefikasnost pravosudnog sustava glede
zaštite vjerovnika, držeći da je to jedan od najvećih problema
hrvatske ekonomije, i pokrenut ćemo provođenje stegovnih mjera
prema dužnosnicima sudbenih tijela koji su odgovorni za
odugovlačenje stečajnih postupaka, neizvršenje ovrha nad
pokretninama i nekretninama i druge probleme u pravosuđu, istaknuo
je Štokić. Govoreći o stečaju Tiska, Štokić napominje kako ga
Riječka banka podupire, no, kazao je, ako se "našu banku proglašava
prvom koja je blokirala Tisak zašto onda nisu najprije nama
isplaćena rezervirana potraživanja. Ova banka stečajem Tiska, bude
li se provodio zakonito, ne može ostvariti gubitak, posebice zato
jer je naš kapital plasiran u tu tvrtku zaštićen kvalitetnom
hipotekom", zaključio je Štokić. Najavio je da će Riječka banka
uskoro dati prijedloge za pokretanje stečajnog postupka i u
riječkom Brodomaterijalu i crikveničkoj hotelskoj tvrtki Jadran.
UPRAVA SLAVONSKE BANKE O REORGANIZACIJI
Uprava Slavonske banke dd Osijek potkraj prošloga tjedna
razgovarala je predstavnicima svoga strateškoga ulagača
austrijske Hypobanke o cjelovitoj novoj organizaciji banke koja bi
stupila na snagu od 1. travnja. "Pokušavamo preustrojiti Slavonsku
banku po uzoru na Hypobanku, koristeći njihova znanja, iskustva i
standarde te implementirati njihove postupke, ustroj i poslovnu
politiku u našu banku kako bi se poboljšala učinkovitost
poslovanja", izjavio je predsjednik uprave Slavonske banke Ivan
Mihaljević. Mihaljević je pojasnio kako se reogranizacija neće
značajnije odraziti na mrežu podružnica i poslovnica, ali će se još
razmotriti hoće li se u njima obavljati svi dosadašnji poslovi i na
koji će način ubuduće funkcionirati. Po njegovim riječima u cilju
racionalizacije poslovanja dogovoren je odlazak u prijevremenu
mirovinu za pedesetak djelatnika, uz odgovarajuću otpremninu, a
banka će "nastojati proširiti djelokrug aktivnosti te uvesti nove
poslove i tako pronaći način da osposobi jedan realan višak
djelatnika". "Za one djelatnike za koje to ne bude moguće ponudit
ćemo socijalni program u kojem će im se predložiti sporazumni
raskid radnoga odnosa, uz otpremninu, ali to će biti predmet
daljnjih razgovora", rekao je Mihaljević. U sklopu najavljenih
promjena dužnosti je razriješen dosadašnji direktor Odjela za
poslove s pučanstvom Filip Vuković i bit će raspoređen na drugo
radno mjesto. Banka je prihvatila zahtjev direktora vinkovačke
poslovnice Vlade Spajića za raskidom ugovora o radu, a direktorica
Odjela za poslove s pravnim osobama Barica Škrtić odlazi u
prijevremenu mirovinu od 1. travnja. "Pred naše izvršne direktore
postavljamo nove zahtjeve, potpuno drugačije od dosadašnjih, jer
se banka modernizira i tržišno okreće. Oni koji realno, zbog svojih
znanja i sposobnosti ne mogu udovoljiti tim uvjetima, bit će
razriješeni", rekao je Mihaljević dodavši da će se o tome još
razgovarati do kraja ožujka.
DOBIT RAIFFEISEBANK U 1999. POVEĆANA 17 POSTO, AKTIVA 50 POSTO
Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), poslovnu je 1999. godinu
završila uspješno, povećavši aktivu čak 50 posto u odnosu na godinu
ranije, tj. na tri milijarde kuna. Dobit nakon oporezivanja
povećana je 17,2 posto i iznosila je 59,3 milijuna kuna, dok su
ukupni prihodi iznosili 256,76 milijuna kuna, što je povećanje od
27,6 posto. RBA je prva financijska institucija u Hrvatskoj koja je
objavila rezultate i revidirana financijska izvješća o lanjskom
poslovanju. Zadovoljan ostvarenim poslovnim rezultatima,
predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović, napomenuo je kako je posebno
značajno potvrđivanje kontinuiteta uspješnih poslovnih rezultata
RBA. Sve to, kazao je, rezultat je visokih standarda vođenja
poslovanja i naznaka prednosti koju Raiffeisen Grupa očekuje u
"viziji" nadolazećeg integriranja u ekonomske i monetarne europske
saveze. Položaj banke na hrvatskom financijskom tržištu je ojačan i
pruža mogućnost širenja poslovanja na više od dostignutog učešća u
bankarskom sektoru Republike Hrvatske koje, mjereno pokazateljem
visine ukupne aktive iznosi tri posto, istaknuo je Adrović. Kao
najvažnije postignuće u prošloj godini, poslovodstvo banke izdvaja
povećanje aktive za 50 posto, održavanje stope rentabilnosti
poslovanja od 18 posto povrata na prosječni kapital, što je među
najvišim stopama u hrvatskom bankarstvu te visoku razinu
likvidnosti. O sigurnosti i povjerenju klijenata, istodobno,
najbolje svjedoči podatak o godišnjem rastu štednje građana od 69
posto, koja je krajem prošle godine iznosila 647 milijuna kuna,
istaknuli su u RBA. Uz stabilan rast portfelja, poboljšana je i
struktura plasmana i disperziran rizik na široku bazu klijenata, a
RBA zauzima i najznačajnije mjesto u financijskom praćenju
internacionalnih tvrtki koje svoje poslovanje šire na hrvatsko
tržište. Ukupni plasmani RBA povećani su za 53 posto. Banka je
zadržala i vodeći položaj u potrošačkom kreditiranju kupnje
automobila, na koje od ukupno stanovništvu isplaćenih 27.159
kredita, koji su krajem 1999. iznosili 787 milijuna kuna, 64 posto
otpada na potrošačke kredite za kupnju automobila. Prioritet u
poslovanju banke bilo je i širenje poslovne mreže pa su tako
otvorene podružnice u Puli, Varaždinu i Čakovcu, poslovnica u
Samoboru te Raiffeisen Centar u Zagrebu, u sklopu kojeg djeluje i
prvi hrvatski "drive-in banking" (obavljanje transakcija iz
automobila). Klijentima je na raspolaganju i 70 bankomata kao i RBA
direkt Telefonsko bankarstvo, uveden je RBA direkt GSM servis, dok
je u pripremi elektronska razmjena podataka s poduzećima. Također
su započeta i značajna ulaganja u tehnološki razvoj kako bi se
povećala i poboljšala ponuda banke. Planovi RBA za ovu godinu
predviđaju daljnje širenje podružnica i to po četiri godišnje,
širenje poslovne mreže preuzimanjem jedne od postojećih banaka
srednje veličine te povećanje ponude novih sofisticiranih
financijskih produkata i usluga. Značajan plan na razini Grupe
zauzima i osnivanje mirovinskog fonda sa realnim očekivanjima
prisutnosti u društvu i u tom segmentu poslovanja. Raiffeisen Grupu
u Hrvatskoj čine Banka, Raiffeisen stambena štedionica, Raiffeisen
leasing i Raiffeisen vrijednosnice. Ponudu upotpunjava i Austria
osiguranje, koje djeluje zasebno na tržištu, ali u koordinaciji s
članicama Grupe.
9. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 14. - 17. veljače 2000.
Br. Dionice Zaključna
cijena (HRK) Postotna
promjena Promet
(HRK) Postotna
promjena
1. Varaždinska banka 200 73,91 7.822.907 9.089,91
2. Riječka banka 111 44,16 3.992.349 1.901,02
3. Plava laguna 893 60,61 3.249.247 22.376,81
4. Zagrebačka banka O 1.200 0,00 2.102.200 -79,29
5. Podravka 130 14,04 1.763.512 229,83
6. Zagrebačka banka E 490 4,26 378.280 -28,29
7. Pliva 571 -2,39 334.823 -96,38
8. Našice cement 480 - 96.000 -
9. Viktor Lenac 80 - 89.098 -
10. Kraš 108 -0,92 80.426
146,96
UKUPAN PROMET 22.777.080 7,90
Vrijednost indeksa CROBEX 853 0,83
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 14. -
17. veljače 2000.
Br. Dionice Zaključna
cijena (HRK) Postotna
promjena Promet
(HRK) Postotna
Promjena
1. Strojar 300 - 338.400 -
2. Ericsson Nikola Tesla 230 -2,13 268.910 -42,36
3. Elka 60 - 227.460 -
4. PIF Expandia 15 0,00 215.750 85,95
5. PIF Velebit 10,50 5,00 165.706 185,39
6. PIF Dom 15,03 -3,03 164.871 -15,60
7. PIF Pleter 7,10 -10,13 69.373 73,51
8. PIF Središnji nacionalni 10,51 0,96 64.559 -5,83
9. PIF Slavonski 7,50 4,17 46.895 -25,39
10. Plava laguna 830 - 33.400 -
UKUPAN PROMET 1.623.982 -75,71
Vrijednost indeksa VIN 369 3,94
PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 10. - 17. veljače 2000.
Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet
(kn) (kn) kamata (kn)
10.02. 25.400.000 5.400.000 12,08% 401.402.000
11.02. 24.100.000 9.100.000 12,58% 420.630.000
14.02. 12.000.000 8.500.000 12,50% 394.814.000
15.02. 26.000.000 15.000.000 12,70% 321.264.000
16.02. 28.000.000 26.000.000 12,01% 256.264.000
17.02. 30.000.000 28.000.000 14,05% -
Dnevni prosjek 24.250.000 15.333.000 12,65% 358.874.800
AUKCIJA TERZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA
Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna
stopa
15.02. HNB (repo aukcija) 17. veljače 285.836.588,31 12,50%
16.02. Ministarstvo financija 42 dana 233.100.000 11,00%
16.02. HNB 35 dana 198.000.000 10,50%
16.02. HNB 91 dan 63.000.000 11,55%
16.02. HNB 182 dana 10.000.000 12,50%
Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan
16.02. - 961.200.000 kn
Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 16.02. -
1.374.200.000 kn
10. POSEBAN PRILOG
UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - veljača
a) Kratkoročni krediti pravnim osobama
BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god.
Alpe Jadran banka:
- za likv. (zaš. kl. - prag 2%) Ovi uvjeti ovise o pravnoj osobi koja
Ovi uvjeti ovise o 18,00
- za likvidnost (val. klauz.) traži kredit, kojoj rizičnoj skupini
komitentu, zatraž. iznosu, 15,00
- uz kolateral pripada i koji instrument osiguranja roku vraćanja,
instrum. do 12,00
- okvirni po ŽR (overdraft) je ponuđen. osiguranja te rizicima.
20,00
Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru
Bjelovarska banka - - 12,00-15,00
Brodsko Posavska banka - - 12,00-22,00
Centar banka - - 12,00-20,00
Cibalae banka - - 17,00
Convest banka - - 14,00-19,00
Credo banka 300.000 DEM - 15,00-24,00
Croatia banka:
- prvoklasnim klijentima do 50% pros. salda na ŽR banke 15,00-
20,00
- ostalim klijentima - - prema odluci
Čakovečka banka - - 16,50-22,50
Dalmatinska banka:
- za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50
- za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50
- za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50
- za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj
odluci
Dubrovačka banka:
- za obrtna sredstva -90 dana ovisno o - 16,00
- za pr turis.sez. - 180 dana instrumentu - 18,00
- za slične namj. - 360 dana tvrtke i - 20,00
- za ostale namjene - 90 dana instrumentima - 18,00
- za ostale namj. - 180 dana osiguranja - 20,00
- za ostale namj. - 360 dana - 22,00
Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00-
prema dogovoru
Hypo Alpe-Adria-Bank ovisno o bonitetu stranke - 11,00-16,00
Istarska kred. banka Umag:
- u kunama - - 16,00
- u devizama - - 15,00
Jadranska banka:
- za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-18,80
- za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,90
- za kategoriju rizičnosti C te o - 23,90
- za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,90
- za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,5 % (mjesečna stopa)
Kaptol banka 500.000 DEM 5,00-10,00% 15,00-21,00
Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 18,00-22,00
Kreditna banka Zagreb - - 15,00-24,00
Međimurska banka:
- za obrtna sredstva visina mjesečne realizacije - 18,00-22,00
Nava banka nema ograničenja - 15,00-22,00
Partner banka - - 12,00-20,00
Podravska banka:
- za finan. izvoznih poslova - - 18,00-24,00
- za obrtna sredstva - - 18,00-24,00
- za kupnju poljodjel. opreme - - 13,00
- za tekuću likvidnost - - 18,00-24,00
Požeška banka:
-krediti za likvidnost - - 20,00
- krediti s valutnom klauz. - - 13,00
Raiffeisenbank Austria prema dogovoru
Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti do 20% 16,00-18,00
Riječka banka ovisno o procjeni potreba i bonitetu - 18,00-22,00
Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta
15-24 (ovisno o vrsti)
Slavonska banka:
- za obrtna sredstva - - 16,00-20,00
Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 16,00-18,00
Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-22,00
Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 14,00
Volksbank - - 10,00-16,00
Zagrebačka banka: - -
- kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 14,00
- devizni (DEM) - - 11,50
ZABA-Pomorska banka St:
- krediti u kunama/val. klauz. - - 15,00-18,00
b) Dugoročni krediti pravnim osobama
BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god.
Alpe Jadran banka: ovisi o pravnoj osobi ovisi o iznosu, roku...
14,00
Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru
Bjelovarska banka:
- za obrtna sredstva (do 3 g.) - 20,00-33,00% 12,00-15,00
- za investicije (do 5 g.) - 20,00-33,00% 12,00-15,00
Brodsko Posavska banka prema odluci
Centar banka - - 12,00-15,00
Cibalae banka prema dogovoru
Convest banka - - 10,00-14,00
Credo banka 1.800.000 DEM - 5,00-10,00
Dalmatinska banka:
- za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50
- za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50
- za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50
- za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj
odluci
Dubrovačka banka ovisno o bonitetu i inst. osiguranja 14,00-24,00
Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00-
prema dogovoru
Hypo Alpe-Adria-Bank od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00-
16,00
Istarska kred. banka Umag:
- u kunama - - 14,00
- u devizama - - 13,00
Jadranska banka:
- za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-18,80
- za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,90
- za kategoriju rizičnosti C te o - 23,90
- za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,90
- za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,5 % (mjesečna stopa)
Kaptol banka 500.000 DEM 10,00-20,00% 14,00
Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14,00-18,00
Kreditna banka Zagreb - - 10,00-18,00
Međimurska banka:
- za razne namjene - 15,00-25,00% 14,00 (val. klauzula)
- za kupnju automobila 30.000 DEM 20,00% 14,00 (val. klauzula)
- krediti iz sredstava EBRD 1.000.000 DEM - 12,00
Nava banka prema posebnom ugovoru ovisno o namjeni
Partner banka: prema programu
Podravska banka:
- kupnja i uređ. gospod. obj. - 18,00
- kupnja poljop. zamljišta - 13,00
- podizanje dugog. nasada - najmanje 13,00
- kupnja osnovnog stada - 10% 13,00
- kupnja i uređ. posl. prostora - 18,00
- trajna obrtna sredstva - 18,00
Požeška banka:
-krediti za osnovna sredstva - - 20,00
- krediti za obrtna sredstva - - 20,00
- krediti s valutnom klauz. - - 13,00
Raiffeisenbank Austria prema dogovoru
Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti 10,00% -30,00% 12,00-
14,00
Riječka banka ovisno o ocjeni zahtjeva i bonitetu 18,00-22,00
Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta
10-20 (ovisno o vrsti)
Slavonska banka:
- za investicije (sred. poduz.) 3.000.000 - 10,00-12,00
- za investicije (veliki poduz) 50.000.000 - 9,00
Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 10,00-16,00
Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-15,00
Varaždinska banka ovisno o kriteriju rangiranja komit. 10,00-
30,00% 12,00-14,00
Volksbank - 30,00% 9,00-15,00
Zagrebačka banka: - -
- kunski uz val. klauz. (DEM) - - 15,50-16,00
- devizni (DEM) - - 14,00-14,50
ZABA-Pomorska banka St:
- krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 13,00-16,00
-devizni krediti sposobnosšću korisnika - 14,00