FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

POSLOVNI PREGLED, BROJ 144

HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED, BROJ 144 POSLOVNI PREGLEDbroj 14412. - 18. veljače 2000.SADRŽAJ:? NA DORADU ODLUKA O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ UPRAVI 2? VLADA IMENOVALA NOVE DUŽNOSNIKE U POJEDININIM MINISTARSTVIMA 2? DRŽAVNA POTPORA OD 42 MILIJUNA KUNA DALMATINSKIM TURISTIČKIM TVRTKAMA 3? PROBLEM NEZAPOSLENOSTI NIJE RJEŠIV PREKO NOĆI 3? DOGOVOR O GRADNJI BRODOVA ZA HRVATSKE BRODARE NA DOMAĆIM NAVOZIMA 3? SURADNJA NOVOG RESORNOG MINISTARSTVA I HOK-A 4? DRŽAVNI ODVJETNIK NUIĆ: HERAKA SE TERETI ZA NOVO KAZNENO DJELO 4? KRAJEM VELJAČE MOGUĆE MANJE TEŠKOĆE U INFORMATIČKIM SUSTAVIMA 4? TVRTKE O PROGRAMU HRVATSKE VLADE 5? VLADA PREDLOŽILA STEČAJ TISKA 5? VLASNIK PAN-A NE ODUSTAJE OD DOKAPITALIZACIJE VJESNIKA 6? RADNICI "BADELA 1862" SPRIJEČILI OVRHU I NASTAVILI BLOKADU 6? UPRAVA "BADELA 1862": NEMA RAZLOGA ZA BLOKADU TVRTKE 6? AGROKOR ORGANIZATOR PROIZVODNJE ŽITARICA I ULJARICA U SLAVONIJI 6? ZA ANALIT PREDLOŽEN STEČAJNI POSTUPAK 7
POSLOVNI PREGLED broj 144 12. - 18. veljače 2000. SADRŽAJ: ? NA DORADU ODLUKA O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ UPRAVI 2 ? VLADA IMENOVALA NOVE DUŽNOSNIKE U POJEDININIM MINISTARSTVIMA 2 ? DRŽAVNA POTPORA OD 42 MILIJUNA KUNA DALMATINSKIM TURISTIČKIM TVRTKAMA 3 ? PROBLEM NEZAPOSLENOSTI NIJE RJEŠIV PREKO NOĆI 3 ? DOGOVOR O GRADNJI BRODOVA ZA HRVATSKE BRODARE NA DOMAĆIM NAVOZIMA 3 ? SURADNJA NOVOG RESORNOG MINISTARSTVA I HOK-A 4 ? DRŽAVNI ODVJETNIK NUIĆ: HERAKA SE TERETI ZA NOVO KAZNENO DJELO 4 ? KRAJEM VELJAČE MOGUĆE MANJE TEŠKOĆE U INFORMATIČKIM SUSTAVIMA 4 ? TVRTKE O PROGRAMU HRVATSKE VLADE 5 ? VLADA PREDLOŽILA STEČAJ TISKA 5 ? VLASNIK PAN-A NE ODUSTAJE OD DOKAPITALIZACIJE VJESNIKA 6 ? RADNICI "BADELA 1862" SPRIJEČILI OVRHU I NASTAVILI BLOKADU 6 ? UPRAVA "BADELA 1862": NEMA RAZLOGA ZA BLOKADU TVRTKE 6 ? AGROKOR ORGANIZATOR PROIZVODNJE ŽITARICA I ULJARICA U SLAVONIJI 6 ? ZA ANALIT PREDLOŽEN STEČAJNI POSTUPAK 7 ? "MONTAŽA ĐURE ĐAKOVIĆA" SUDJELUJE U IZGRADNJI TERMOELEKTRANE U NJEMAČKOJ 7 ? OSNIVA SE PODUZEĆE ZA IZGRADNJU BRZE CESTE SPLIT-ZAGREB 7 ? HŽ OČEKUJE POVEĆANJE PRIJEVOZNOG UČINKA OD PET POSTO 7 ? DVA NOVA ČLANA UPRAVE HT-A 8 ? VIP-NETOVE USLUGE DOSTUPNE I U SAD-U 8 ? U ZAGREBU PREDSTAVLJEN "WINDOWS 2000" 8 ? ANDRONIK LUKŠIĆ MALIM DIONIČARIMA NUDI 850 KUNA ZA DIONICU PLAVE LAGUNE 8 ? OTVOREN TRGOVAČKO-POSLOVNI CENTAR KAPTOL U ZAGREBU 9 ? BIVŠIM RADNICIMA DERBYJA DIO ZAOSTALIH PLAĆA 9 ? USKORO KONAČNI KUPOPRODAJNI UGOVOR O PRODAJI VEĆINSKOG PAKETA DIONICA ELANA 9 ? HOMBACH: TRAŽIT ĆU POSEBNU POMOĆ ZA HRVATSKU 9 ? MINISTAR PECEK S PREDSTAVNICMA UREDA SVJETSKE BANKE U HRVATSKOJ 9 ? ŽUŽUL I LARSON O PRISTUPU HRVATSKE WTO-U 10 ? HUP PODRŽAVA PRVE KORAKE VLADE 10 ? CROATIADRVO: DRVNA INDUSTRIJA U TEŠKOJ KRIZI 10 ? RIBARI INZISTIRAJU NA GORIVU BEZ POREZA 10 ? ZA RAZVOJ VOĆARSTVA POTREBNO PODIĆI 39.750 HA NOVIH NASADA 11 ? SINDIKATI OSUĐUJU FIŽULIĆEVU NAJAVU STEČAJEVA I POVEĆANJA BROJA NEZAPOSLENIH 11 ? SINDIKATI PODNOSE KAZNENU PRIJAVU PROTIV ŠKEGRE 12 ? IDUĆEG TJEDNA 9. ZAGREBAČKI SAJAM SPORTA I NAUTIKE 12 ? NA ZV-U ODRŽANI INTERTEKSTIL I MEĐUNARODNI TJEDAN KOŽE, ODJEĆE I OBUĆE 12 ? DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,5 MILIJARDI USD 13 ? CIJENE PRI PROIZVOĐAČIMA U SIJEČNJU PORASLE 1,9 POSTO 13 ? ZBOG POVRATA POREZA DRŽAVNI PRORAČUN U MINUSU OD 45 MILIJUNA KUNA 13 ? IZJEDNAČEN BROJ ZAPOSLENIH S BROJEM UMIROVLJENIKA I NEZAPOSLENIH 14 ? U SIJEČNJU OBJAVLJENO 26 STEČAJEVA 15 ? KRAJEM 1999. GODINE NEPODMIRENI NALOZI 26,58 MILIJARDI KUNA 15 ? RIJEČKA BANKA PO TROGODIŠNJIM OSTVARENJIMA VODEĆA U HRVATSKOJ 15 ? UPRAVA SLAVONSKE BANKE O REORGANIZACIJI 16 ? DOBIT RAIFFEISEBANK U 1999. POVEĆANA 17 POSTO, AKTIVA 50 POSTO 16 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 17 ? POSEBAN PRILOG: UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - veljača 18 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA NA DORADU ODLUKA O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ UPRAVI Hrvatska Vlada u četvrtak nije donijela odluku kojom bi se do daljnjega zabranio prijem službenika i namještenika u tijela državne uprave i javne službe koje se financiraju iz državnog proračuna, već ju je poslala na doradu užem kabinetu. Odlukom se predviđala zabrana novog zapošljavanja u državnoj upravi i javnim službama do donošenja uredbi i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu kojima bi se iskazao i okvirni broj potrebnih zaposlenika. No, zbog primjedbi posebice na odredbe vezane za zapošljavanje preraspodjelom unutar tijela državne uprave te prevelike restrikcije u pogledu novog zapošljavanja u javnim službama odluka je poslana na doradu. Premijer Ivica Račan poručio je kako je zadaća ministarstva i Vlade ne samo zaustaviti "stihiju" rasta broja državnih službenika i namještenika nego je i smanjiti. Natečaje i zapošljavanje u državoj upravi u vrijeme primopredaje valsti, Račan je ocijenio skandaloznom pojavom s kojom se Vlada ne smije pomiriti. Premijer ističe da je za kvalitetniji rad bitno otvoriti procesa konkurencije. Nastavili bi kao do sada ako potrebe za kvalitetnim ljudima, u odnosu na postojeće, vršimo primanjem novih ljudi, a nikoga ne otpustimo, kazao je Račan. Prema važećim zakonima, državni službenici i namještenici u slučaju otkaza godinu dana imaju pravo na naknadu plaće. Ministra javnih radova Radimira Čačića naročito smeta odredba po kojoj bi se nakon donošenja uredbi o unutarnjem ustroju moglo zapošljavati preraspodjelom službenika i namještenika koji bi se u drugim službama iskazali kao višak. Zapošljavanje je limitirano okvirima postojeće uprave, nema prostora novom zapošljavanju ni nakon donošenja uredbi, zamjerio je Čačić. Uz potpore restrikciji državne uprave, ministri su zamjerili na izjednačavanju te zabrane sa zapošljavanjem u javnim službama. Trebali bi ostaviti mogućnost da se uz racionalnost u javnim službama, a to su škole, sveučilišta, znanstveni instituti, zdravstvo, zapošljavaju novi ljudi, kazao je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Zamjenik premijera Goran Granić mišljenja je da bi čim prije trebalo donijeti uredbe o unutarnjem ustrojstvu, procijeniti potrebne kadrove jer se sve to odražava na državni proračun. Kako je istaknuto, ministarstva bi trebala donijeti uredbe o unutarnjem ustroju do početka ožujka, a zamijećeno je i da bi bilo dobro da Vlada ima stav o općoj racionalizaciji državne uprave. Vladinom odlukom Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) imotskoj tvrtki Trimot, koja je u stečaju, odobrit će 12,5 milijuna kuna. Toj tvrtki još je u travnju prošle godine odobren sanacijski kredit u iznosu 16,8 milijuna kuna, od čega je utrošeno 4,3 milijuna. Nad Trimotom je poslije otvoren stečajni postupak uz odluku o nastavku poslovanja s ciljem preustroja, a Vlada je ovoga četvrtka podržala stav Ministarstva gospodarstva da ta tvrtka ima budućnost. VLADA IMENOVALA NOVE DUŽNOSNIKE U POJEDININIM MINISTARSTVIMA Na zatvorenoj sjednici, održanoj u petak 11. veljače, Vlada RH utvrdila je konačne prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Vlada je razriješila dosadašnje i imenovala nove dužnosnike u pojedinim ministarstvima. Zamjenikom ministra financija imenovan je Damir Kuštrak, zamjenikom ministra obrane Zlatko Gareljić, zamjenicom ministra vanjskih poslova dr. Vesna Cvjetković Kurelec, zamjenicom ministra gospodarstva mr. Neven Mimica, zamjenikom ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Josip Vdović, zamjenicom ministra kulture dr. Biserka Cvjetičanin, zamjenikom ministra pomorstva, prometa i veza dr. Pavao Komadina, zamjenikom ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Marijan Ranko, zamjenikom ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Roland Žuvanić, zamjenikom ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja, zamjenikom ministrice turizma Veljko Ostojić, zamjenikom ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Venko Čurlin, zamjenicom ministra za europske integracije Mirjana Mladineo, zamjenikom ministra prosvjete i športa Ivan Vavra. Razriješeni su dosadašnji pomoćnici ministra unutarnjih poslova, a imenovani su Vladimir Faber, Franjo Turek, Bojan Sobol i Dragutin Cestar. Razriješeni su dosadašnji, a pomoćnicima ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo imenovani su dr. Ljudevit Herceg, Ante Stojan, Lovre Pejković, Željko Grzunov, Zoran Klarić i Stanko Kovač. Pomoćnicima ministra znanosti i tehnologije imenovani su dr. Zvonimir Marić, prof.dr. Davor Butković i prof.dr. Robert Manger. Isto tako, razriješeni su dužnosti dosadašnji predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegova zamjenica, a novim predsjednikom Fonda imenovan je Hrvoje Vojković, njegovim zamjenikom Krešimir Starčević. Predsjednikom Upravnoga odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju imenovan je po dužnosti Goranko Fižulić, ministar gospodarstva. Razriješeni su dužnosti državnih tajnika Marin Sopta u Ministarstvu razvitka, obnove i useljeništva, dr. Čedomir Dundović u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza te Dario Vukić u Ministarstvu turizma. Tajnicom Ministarstva obrane imenovana je Višnja Tafra, tajnikom Ministarstva znanosti i tehnologije Nedjeljko Đerek, a nanovo je imenovana tajnicom Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo dr. Mira Lenardić. Na sjednici je usvojen i prijedlog o sudjelovanju RH na 10. konferenciji UNCTAD-a u Bangkoku od 12. do 19. veljače ove godine. DRŽAVNA POTPORA OD 42 MILIJUNA KUNA DALMATINSKIM TURISTIČKIM TVRTKAMA Sukladno trenutačnim mogućnostima Državnog proračuna, Ministarstvo turizma utvrdilo je raspodjelu prvog dijela potpore za povećanje konkurentnosti turističkih tvrtki u ovoj godini u iznosu od 42 milijuna kuna. Ta će se sredstva usmjeriti turističkim tvrtkama na području četiri dalmatinske županije kako pomoć za podmirivanje najnužnijih potreba u razdoblju pripreme turističke sezone, zbog izuzetno teške situacije u kojoj se nalaze, izviješćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva turizma. Potpora će se isplaćivati u mjenicama koje tvrtke mogu očekivati u roku od desetak dana, koliko je potrebno za tehničku provedbu raspodjele. Korisnici potpore bit će hoteli, hotelska i apartmanska naselja, kampovi, marine te putničke agencije. Nakon toga, državne će subvencije dobiti turistički objekti na ostalom dijelu Jadrana, istaknula je još prošloga tjedna na konferenciji za novinare ministrica turizma Pave Župan-Rusković. Govoreći o tome kako su spomenuta sredstva prvotno bila namijenjena sponzoriranju nekih drugih ugovora, Župan-Rusković je istaknula kako su nakon razmatranja u Vladi i Ministarstvu turizma sredstva prebačena za ono što je trenutačno prioritet, a to je uređivanje turističkih objekata kako bi se što spremnije dočekali ovogodišnji turisti. Kriterij za dobivanje novčane potpore ove je godine bio broj zaposlenih u tvrtkama na dan 31. prosinca 1999. godine pomnožen s 4.000 kuna po zaposleniku, umjesto dosadašnjeg broja ostvarenih noćenja. Ministrica Župan-Rusković je naglasila kako je turizam u izuzetno teškoj situaciji, a kako je zatečeno ukupno financijsko stanje u državi vrlo teško, ne mogu se očekivati znatnija sredstva kojima bi se pomoglo u "ozdravljenju" turizma. Dugoročno gledano, Ministarstvo turizma predlaže poduzimanje određenih mjera kojima bi se u idućim godinama produžila turistička sezona. Po tome bi turizam trebao dobiti status izvoznika, trebao bi se izraditi novi sustav Hrvatske turističke zajednice (HTZ) kao i novi način promoviranja hrvatskog turizma u inozemstvu. Po riječima Pave Župan-Rusković, Ministarstvo turizma će se zalagati za reprogramiranje kredita, te i za stečaj prezaduženih turističkih tvrtaka, ali na način da tvrtka jedan dan ode u stečaj, a drugog dana odmah počne raditi. To bi, doduše, značilo gubitak dijela financijskih sredstava za neke banke, koje su jednim dijelom i same krive zbog situacije u koju su dovedene turističke tvrtke. Po njoj, to je jedini način za spas tvrtki i hotela jer je to u suprotnom "agonija koja nema kraja". "Cilj je da hoteli prorade te da zaposlenici dobivaju plaću", kazala je Župan-Rusković. Odgovarajući na pitanje o dugoročnijoj prognozi razvitka hrvatskog turizma, ministrica je naglasila kako u iduće dvije, tri godine ne možemo očekivati neko znatnije povećanje broja turista iz inozemstva jer prvo treba 'vratiti' turiste iz Velike Britanije, Francuske i skandinavskih zemalja. Nakon toga, smatra Župan- Rusković, trebalo bi krenuti u izgradnju infrastrukture kako bi se turistička sezona produžila na osam ili deset mjeseci. Pave Župan- Rusković je istaknula i kako Ministarstvo turizma zasad odustaje od projekta vezanog uz izgradnju golf terena. Govoreći o privatizaciji turističkih tvrtaka, Župan-Rusković je kazala kako Vlada inzistira na što bržoj privatizaciji, ali takvoj u kojoj će se znati da će kupac preuzeti otplatu dugova i zaposliti ljude. Isto tako, naglasila je, u nekim privatiziranim turističkim tvrtkama potrebno je izvršiti reviziju, a u nove tvrtkine nadzorne odbore postaviti ljude iz struke. PROBLEM NEZAPOSLENOSTI NIJE RJEŠIV PREKO NOĆI Ministar gospodarstva Goranko Fižulić izjavio je u utorak kako se Vlada bori za svako radno mjesto, ali je svjesna da će još neko vrijeme broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje biti sve veći. "Ne znam danas kazati dan kada će na Zavodu doći do pada broja nezapslenih. Ako ne uspijemo to ostvariti do konca godine, ja ne moram sjediti u ovoj fotelji nego netko drugi", kazao je Fižulić na konferenciji za novinare. Najavom i niza mjera za rješenje problema nezaposlenih Fižulić je odgovorio i na vrlo oštre kritike na koje je naišla njegova nedavna izjava da bi se broj nezaposlenih (kratkoročno) mogao povećati za 20.000 do 30.000 osoba. Fižulić je istaknuo da se Vlada prema svima pokušava ponašati na isti način, da se ne žele stvarati nove socijalne napetosti ili slučajevi. "Ali tražimo razumijevanje i javnosti i sindikalnih središnjica da je ova zamlja na rubu stečaja", kazao je upozoravajući na "više nego mizerno i jadno" stanje državnih financija. Podsjetio je da je predizborno obećanje pobjedničke koalicije o smanjenju nezaposlenosti, ali i istaknuo da su nerealna očekivanja da se to dogodi u kratkom roku, ili, kako je rekao, dva-tri dana nakon uspostave nove vlasti. Vrijeme je potrebno i za niz mjera, zakonskih inicijativa usmjerenih smanjenju nezaposlenosti, od izmjena Zakona o stečaju, do prijedloga o poticanju inozemnih investicija. Fižulića smeta što se u Hrvatskoj stečaj tumači kao bauk, što ga svi doživljavaju kao likvidaciju i gubitak radnih mjesta. Najavio je zakonske izmjene kojima bi se omogućilo da tvrtke u predstečajnom postupku, znači putem kontrole vjerovnika, zadrže svoju proizvodnju i supstancu i većinu radnih mjesta. Povećanje broja radnih mjesta moguće je jedino povećanjem stranih investicija za što je Fižulić najavio "radikalan i revolucionaran" zakonski prijedlog. Očekuje da njime "Hrvatska postane najjača zemlja po ulaganjima po glavi stanovnika u Europi". Fižulić je istaknuo kako i dalje stoji iza svojih riječi da će se teško zaustaviti val stečajeva tvrtki "koje su po plaću išle na Markov trg", a država i proračun stajat će iza tvrtki koje mogu opstati. "Ne možemo subvencionirati, pomagati isplatu plaća tvrtkama koje za tri, šest ili više mjeseci ne mogu stati na svoje noge", kazao je. DOGOVOR O GRADNJI BRODOVA ZA HRVATSKE BRODARE NA DOMAĆIM NAVOZIMA Ministri gospodarstva, te pomorstva, prometa i veza Goranko Fižulić i Alojz Tušek dogovorili su u utorak s predstavnicima brodarskih tvrtki i brodogradilišta da se uskoro pripremi pismo namjere, a potom i ugovor o gradnji brodova za hrvatske brodare na domaćim navozima. Ugovor u kojem bi se precizno utvrdili rokovi, broj i vrste brodova i sredstva potrebna za tu namjenu mogao bi biti potpisan za tri do četiri tjedna, izvijestili su Fižulić i Tušek na konferenciji za novinare nakon razgovora s direktorima brodogradilišta i brodara. Napomenuli su kako bi prije toga, odnosno do konca ovog tjedna trebalo biti sastavljeno pismo namjere Vlade, brodara i brodogradilišta, a njime bi se utvrdila obveza da se u naredne četiri godine brodovi naručuju na domaćim navozima. Vlada bi pritom bila garant, odnosno subvencionirala bi projekt, rekao je Fižulić. Po njegovim riječima, subvencije države brodogradilištima dosezale bi otprilike deset posto vrijednosti broda. O gradnji brodova na predloženi način već je početkom ove godine potpisan ugovor za dva broda, a prema najavama u ovoj bi se godini to moglo odnositi na još šest, sedam brodova. Visina sredstava za te namjene ovisit će o državnom proračunu za ovu godinu. Po riječima ministra pomorstva, prometa i veza prijedlog je da se za brodare osigura približno 150 milijuna kuna. Kada se sagleda proračun u cjelini Vlada će odlučiti može li to zadržati ili će se iznos smanjiti, kazao je Tušek. Prijedlog Ministarstva gospodarstva je da se u proračunu nađe 330 milijuna kuna za subvencije brodogradilištima, a u to su uključeni i drugi, ne samo domaći naručitelji. No, Fižulića jako zabrinjava što ove godine dolazi na naplatu 1,2 milijarde kuna dugova po izdanim jamstvima i garancijama. "To je (ukupno) otprilike 3,5 posto proračuna i ne znam da li je za to moguće naći sredstva", kazao je. Na sastanku su sudjelovali i predstavnici desetak brodara te šest brodogradilišta, a zadovoljstvo dogovorenim iskazali su predsjednik Mare Nostruma Mate Botica i predsjednik uprave pulskog Uljanika Karlo Radolović. U utorak se razgovaralo i s predstavnicima Remontnog brodogradilišta Šibenik, koje je u vlasništvu Vlade, a bilo je gotovo u cijelosti u funkciji Ministarstva obrane. Predloženo je, kako je izvijestio Fižulić, da Vlada to brodogradilište prenese u vlasništvo HFP-a, da se sve potrebe Hrvatske vojske i policije za remontom obavljaju jedino u tom brodogradilištu, a da se ostali slobodni kapaciteti nađu na tržištu. Pritom bi bio potreban i program otpisa potraživanja pojedinih fondova i Ministarstva financija, ali bi se sačuvalo najmanje 350 do sadašnjih 400 radnih mjesta u tom brodogradilištu, objasnio je. SURADNJA NOVOG RESORNOG MINISTARSTVA I HOK-A Hrvatsko obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo najzdraviji su dio hrvatskog gospodarstva koje valja poticati i za čije uspješnije poslovanje treba ukloniti sve zakonske prepreke, ocijenili su novi ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek i predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Stjepan Šafran. Oni su u utorak u HOK-u razgovarali o problemima s kojima se trenutačno suočavaju hrvatski obrtnici kao i o budućoj suradnji dviju institucija na njihovom rješavanju. Ministar Pecek najavio je da će novo Ministarstvo pažljivo razmotriti prijedloge HOK-a i ugraditi ih u nove zakonske odredbe koje bi, po njegovim riječima, trebale vrlo brzo doći pred Vladu i Sabor. Pecek smatra da u Hrvatskoj treba prvenstveno definirati što je malo i srednje poduzetništvo te utvrditi strategiju razvoja tog segmetna koji je, po njegovom mišljenju, strateško pitanje daljnjeg razvoja hrvatskog gospodarstva. Novo resorno ministarstvo i HOK surađivat će stoga na izradi prijedloga izmjena Zakona o obrtu kao i drugih zakonskih odredbi, a Pecek će, kako je najavio, uskoro obići sve županijske Komore kako bi u suradnji s lokalnom samoupravom, utvrdili što i kako treba promijeniti. Kao najvažnija pitanja za razvoj obrtništva, predsjednik HOK-a istaknuo je potrebu promjene poreznog sustava, posebice oslobađanje oporezivanja reinvestirane dobiti. Istaknuo je zahtjev obrtnika da im se dozvoli otkup poslovnih prostora po istom principu kao i otkup bivših društvenih stanova. Traži se i subvencioniranje goriva za ribare i poljoprivrednike te fleksibilnija primjena odredbi Zakona o autorskom pravu, posebice u ugostiteljskim radnjama. Šafran ističe kako se hrvatsko obrtništvo ne može razvijati bez suradnje s velikim poslovnim subjektima, a nije ni dovoljno tehnološki osposobljeno za izlazak na inozemno tržište što također treba poticati. Pecek će se, kako je istaknuo, zalagati za sustavno rješavanje pitanja hrvatskog poreznog sustava, nelikvidnosti i nezaposlenosti kao i za poticanje izvoza te stranih ulaganja. Pecek potpuno suvišnom drži odredbu Zakona o autorskom pravu, po kojoj primjerice svaki obrtnik, slušajući radio-postaje, treba plaćati naknadu za autorska prava glazbenicima. Pitanje subvencioniranja goriva za ribare i poljoprivrednike, koji gorivo plaćaju i tri puta skuplje nego njihove kolege u drugim europskim državama, bit će razmotreno pri utvrđivanju državnog proračuna, rekao je Pecek. Istaknuo je i da novo Ministarstvo načelno podržava obrtnički prijedlog o otkupu poslovnih prostora, uz određene preduvjete, a s zanimanjem je saslušan i prijedlog o osnivanju obrtničke banke. Na novinarsko pitanje kako će novo Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva biti ustrojeno, Pecek još nije mogao odgovoriti, ali je napomenuo da je Uredba o djelokrugu rada ministarstva već predana Vladi te da će Ministarstvo izraditi prijedlog svog proračuna za tjedan dana. DRŽAVNI ODVJETNIK NUIĆ: HERAKA SE TERETI ZA NOVO KAZNENO DJELO Županijski državni odvjetnik u Puli Vlatko Nuić izvijestio je u srijedu novinare da je Državno odvjetništvo dan ranije podnijelo zahtjev za proširenjem istrage protiv Ivana Heraka i Đanija Bažona za dva nova kaznena djela. Heraka se sumnjiči da je kao ministar turizma Republike Hrvatske početkom 2000. godine u cilju pribavljanja gotova novca protupravno prisvojio vrijednosni papir u iznosu od 250.000 kuna čime je počinio kazneno djelo pronevjere iz članka 345, stavak 1 i 3 Kaznenog zakona RH. Đanija Bažona sumnjiči se da je kao direktor trgovačkog društva Labinkomerc iz Labina sredinom 1999., prilikom isporuke robe trgovačkom društvu Midinvestu iz Poreča, u vlasništvu Herakove supruge Danijele, postupao nesavjesno čime je oštetio Labinkomerc za 335.140,90 kuna počinivši kazneno djelo nesavjesnog gospodarskog poslovanja iz članka 291 Kaznenog zakona. Kako je istaknuo Nuić, istražni sudac Županijskog suda u Puli Svetislav Vujić ispitao je u utorak obojicu okrivljenika. Oni su se branili šutnjom nakon čega je doneseno rješenje o proširenju istrage. U nastavku konferencije za novinare Nuić je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao kako je do sada ispitano 17 svjedoka, a planira se saslušanje još osmero. Osvrćući se na primjedbe novinara o tome da je iskaz Antuna Golika, pomoćnika ministra turizma, izašao u javnost, Nuić je naglasio kako u tom slučaju postoje četiri okrivljenika i četiri branitelja od kojih svi imaju pravo na uvid u spis i njegov prijepis. KRAJEM VELJAČE MOGUĆE MANJE TEŠKOĆE U INFORMATIČKIM SUSTAVIMA Vladino Povjerenstvo za rješavanje problema 2000. obavještava stručnu i širu javnost da je 2000. prijestupna godina te da se mogu pojavljivati manje teškoće u obradbi datumskih podataka za dan 29. veljače u informatičkim i drugim automatiziranim sustavima u kojima 2000. nije upisana kao prijestupna godina. Zato Povjerenstvo i nadalje koordinira informiranje te provedbene postupke i motrenje informatičkih i drugih automatiziranih sustava za sve važne i velike infrastrukturne sektore u Hrvatskoj. Po ocjeni Povjerenstva u Hrvatskoj zadovoljava tehnološka kvaliteta informatičke podrške u važnim sustavima državne uprave i gospodarstva, u kojima je pravodobno uočeno da bi moglo biti teškoća u djelovanju informatičkih i drugih automatiziranih sustava na prijelazu u 2000. Hrvatska je Vlada u travnju 1998. osnovala Povjerenstvo za rješavanje problema 2000., sa zadaćom da stekne uvid u djelovanje informatičkih i drugih automatiziranih sustava u Hrvatskoj te da koordiniranjem informacijskih aktivnosti izradi cjelovitu prilagodbu Republike Hrvatske godini 2000. Povjerenstvo je potkraj prosinca 1999. utvrdilo da prilagodba godini 2000. informatičkih i drugih automatiziranih sustava u važnim infrastrukturnim sustavima zadovoljava. U većini gospodarskih sustava i javnih poduzeća stručne su skupine neprekidno nadzirale rad informatičke i druge opreme. Da bi problem 2000. bio potpuno uklonjen, provedeno je koordinirano motrenje svih važnih infrastrukturnih sustava u Hrvatskoj od 31. prosinca 1999. do 3. siječnja 2000. To je omogućilo neometan i uspješan rad svih informatičkih sustava u energetici, prometu, financijama, sigurnosti i zdravstvu. 2. TVRTKE TVRTKE O PROGRAMU HRVATSKE VLADE Program hrvatske Vlade koji je prošli tjedan predstavio premijer Ivica Račan, kao strateški dokument za razdoblje 2000. do 2004. godine, većina domaćih velikih tvrtki sagledava kao dobar temelj za gospodarski oporavak i razvoj Hrvatske. No, isto tako drže da su nagomilani problemi gospodarstva u Hrvatskoj kompleksne prirode te nije realno očekivati rješenja "preko noći". Međusobna povezanost problema gospodarskog sustava, po mišljenju poslovodstva koprivničke prehrambene industrije Podravka, uvjetuje sustavan pristup te neophodnu izradu strategije gospodarskog razvoja, što je i naglašeno prilikom susreta zamjenika predsjednika Vlade sa predstavnicama sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Grupa Podravka, kao najveći proizvođač prehrambenih proizvoda s markom u Hrvatskoj, od nove Vlade očekuje hitnu implementaciju mjera usmjerenih stvaranju uvjeta za normalno poslovanje svih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Ponajprije, kažu u Podravci, to se odnosi na rješavanje problema nelikvidnosti, poticanje proizvodnje te uvođenje izvoznih stimulacija. Uprava Hrvatskih željeznica (HŽ) program Vlade ocjenjuje pozitivno, držeći da bi bilo dobro da je u programu poimence spomenut HŽ kao "najveći gospodarski i prometni problem". U HŽ-u kažu kako su sigurni da će nova Vlada ispunjavati obveze iz Projekta restrukturiranja i modernizacije HŽ-a što ga je Hrvatski državni sabor ratificirao u svome prošlom sazivu. Program Vlade i ono što je u njemu izloženo zaslužuje sve pohvale, no nas koji se bavimo poslovanjem zanima i nešto više od toga, odnosno konkretne brojke i točno određeni potezi, mišljenja je vlasnika koncerna Agrokor Ivica Todorić. Po njegovim riječima, globalno gledajući program je postavljen kako bi poslovni ljudi to i željeli, no čekaju kakva će biti provedba konkretnih projekata i planova. Gospodarski dio programa Vlade u Končar-Elektroindustriji smatraju vrlo korektnim, no drže da program svakako traži daljnju razradu konkretnih detaljnih mjera. Budući da u Končaru Vladu drže najboljim sugovornikom za sagledavanje budućnosti hrvatskog gospodarstva, u toj su se tvrtki spremni aktivno uključiti u taj proces. Kako se Končar uglavnom bavi proizvodnjom investicijske opreme i objekata, svoj doprinos vide u otvaranju mogućnosti za ugovaranje novih investicijskih projekata u zemlji i inozemstvu. Na taj način, kažu u Končaru, bili bi u mogućnosti zadržati i poboljšati svoju današnju tržišnu poziciju, povećati prihode i dugoročno osigurati zaposlenost ne samo vlastitih proizvodnih kapaciteta i ljudskih resursa, već i velikog broja objekata malog gospodarstva koji se oslanjaju na sustav Končar. Tržišna orijentacija, integracija u EU, rješenja za izlazak iz gospodarske i socijalne krize, postizanje dogovora sa sindikatima i poslodavcima radi prihvatljive razine socijalnog mira, uz ostale važne elemente programa svakako su potezi koje gospodarstvo podržava jer su neophodni za gospodarski oporavak Hrvatske, kažu u najvećem domaćem proizvođaču konditorskih proizvoda, zagrebačkom Krašu. Otvorenost Vlade za prijedloge i sugestije, posebice u izradi strategije razvoja, otvara prostor u kojem će stručnjaci i gospodarstvenici moći davati svoje mišljenje i prijedloge te ukazati na potrebu konkretnih promjena. U Krašu drže kako se to posebno odnosi na području poreznog rasterećenja, rješavanje nelikvidnosti, poticanja izvoza i zapošljavanja, kao i drugih pitanja važnih za gospodarski i ukupni napredak Hrvatske. VLADA PREDLOŽILA STEČAJ TISKA Na prijedlog Vlade RH u Tisku, najvećem poduzeću za distribuciju novina u Hrvatskoj, bit će pokrenut stečajni postupak, zaključak je u utorak postignut konsenzusom na sastanku predstavnika Vlade, Tiska, novinskih izdavača, sindikata i drugih zainteresiranih strana. No, stečaj Tiska ne znači da će on prestati poslovati, nego će njegovi radnici imati veću sigurnost, sigurno radno mjesto, a izdavači sigurnu distribuciju novina, izjavio je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Slavko Linić. "Dosta je igre oko Tiska koja traje već više od godinu dana i dosta je ultimatuma banaka. Stoga je Vlada, želeći prije svega zaštititi zaposlene u Tisku i izdavače, predložila stečaj", kazao je Linić. Predsjednik Uprave Tiska Goran Marić, novinski izdavači, sindikati i sve ostale zainteresirane strane, koje su sudjelovale na sastanku, suglasile su se da je prijedlog Vlade najbolje rješenje. "U ovakvom aranžmanu, kakav je dogovoren s Linićem, mislim da će stečaj biti prvi pozitivan korak u djelovanju Tiska i samih izdavača u posljednjih godinu dana", izjavio je Ivo Pukanić, glasnogovornik koordinacije novinskih izdavača. U srijedu je tako službeno počeo stečajni postupak nad Tiskom, obzirom da je na Trgovačkom sudu u Zagrebu Uprava Tiska zatražila pokretanje stečaja. Osim toga, u srijedu je Trgovačkom sudu pristigao i prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad Tiskom od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja je vlasnik većine dionica najvećeg hrvatskog distributera novina. Idućih će dana Sudsko vijeće nastaviti s prikupljanjem dokumentacije, a potom će odlučiti da li su se stekli uvjeti za pokretanje stečajnog postupka. VLASNIK PAN-A NE ODUSTAJE OD DOKAPITALIZACIJE VJESNIKA Vlasnik PAN Tvornice papira Zagreb Marinko Mikulić izjavio je prošloga tjedna kako ne odustaje od namjeravane dokapitalizacije Vjesnika te da vjeruje kako pritom neće biti velikih problema. Odluka je na Skupštini dioničara Vjesnika, zakazanoj za 18. ožujka, rekao je Mikulić novinarima. On tvrdi da je PAN "jednim dijelom već dokapitalizirao Vjesnik, jer dugovanja nisu vraćena. Ali ih ni ne treba vraćati u tom kontekstu. Sve će se znati nakon odluke skupštine", rekao je Mikulić. Izvanredna skupština dioničara Vjesnika, u kojem više od 60 posto dionica ima mirovinski fond, trebala bi donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala dokapitalizacijom. Izdavanjem nove emisije dionica od 98 milijuna kuna, temeljni bi se kapital povećao sa 195,5 na 293,5 milijuna kuna. S tim u vezi nedavno je i potpisan poslovni ugovor, kojim isključivo pravo upisa nove emisije dionica dobiva PAN. "Želimo biti samo strateški partneri u 'Vjesniku' i interes nam je samo u proizvodnji papira. Nećemo se miješati u managerski i novinarski rad već samo zastupati interese u proizvodnji papira", ističe Mikulić napominjući da Vjesnik za strojeve duguje više od 30 milijuna kuna. Osnovni zadatak, nastavlja Mikulić, je stabilizirati odnose u industriji papira i tiskarskoj djelatnosti, kako bi se omogućio kvalitetan rad. "Stalo nam je i do Jutarnjeg lista i svih drugih izdanja koja se tiskaju u tiskari Vjesnika", kazao je. Osvrnuo se i na, kako je rekao, jake uvozne lobije papira koji su "ometali PAN-ov rad" i njihovu "možebitnu povezanost sa nakladnicima". RADNICI "BADELA 1862" SPRIJEČILI OVRHU I NASTAVILI BLOKADU Radnici "Badela 1862" spriječili su u četvrtak sudske izvršitelje zagrebačkog Općinskog suda u izvršenju ovrhe Badelova pogona na Žitnjaku i upravne zgrade u Vlaškoj ulici. Ovrhama je trebala biti provedena sudska odluka kojom se Koordinaciji za obranu Badela nalažu prekid blokade proizvodnje i rada uprave Badela. Predsjednik Koordinacije za obranu Badela Ante Perković najavio je mogućnost dogovora Koordinacije i Uprave u sljedeća dva dana. Ako dogovora ne bude, ima najava da bi ovrhe ponovno bile pokušane u subotu. Predsjednik Koordinacije za obranu Badela Ante Perković ustvrdio je da Koorinaciji nije dostavljena sudska odluka o prekidu blokade. Ovrha je odgođena i u zgradi uprave Badela 1862 u Vlaškoj. Glasnogovornik Koordinacije za obranu Badela 1862 Danijel Buntak rekao je da se sudski nalog odnosi samo na Antu Perkovića i predsjednicu Zaposleničkog vijeća Jadranku Mudrovčić, a ne i na ostale radnike koji se nalaze u Vlaškoj. Članovi Koorinacije za obranu Badela 1862 od 8. prosinca blokiraju Badelovu proizvodnju, a od 9. siječnja i rad uprave u Vlaškoj. Smatraju da su mali dioničari Badela oštećeni u privatizaciji, a protive se i preseljenju dijela proizvodnje u Čitluk, zbog čega bi se po njihovoj ocjeni ugasio dio radnih mjesta u Zagrebu. Uprava Badela tvrdi da je u Čitluku organizirana licencna proizvodnja koja bi Badelu donosila dobit i nije opasnost za radna mesta u Zagrebu te poziva nezadovoljne privatizacijom da zaštitu svojih interesa potraže na sudu. UPRAVA "BADELA 1862": NEMA RAZLOGA ZA BLOKADU TVRTKE Članovi Uprave "Badela 1862" ocijenili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare da su blokada prizvodnje i rada Uprave od strane Koordinacije za obranu Badela potpuno neosnovane i nezakonite. Koordninaciji nije namjera zaštititi interese zaposlenika, nego vlasničke interese svojih čelnika, smatraju članovi Uprave "Badela 1862". Oni su ocjenili kako je navođenje preseljenja dijela proizvodnje u Čitluk, kao glavnog razloga blokade Badela, potpuna izmišljotina Koordinacije za obranu Badela. Po njima, Uprava "Badela 1862" je zbog raskida trgovinskog sporazuma između Hrvatske i BiH organizirala licencnu proizvodnju u poduzeću Badel Bobita (Čitluk), što je omogućilo zadržavanje radnih mjesta u Zagrebu. Zarada po licencnom ugovoru jednaka je redovnom Badelovom izvozu u BiH. Po njihovim je podacima, šteta izazvana prekidom proizvodnje dosegnula 120 milijuna kuna pa poduzeću prijeti propadanje. Ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević, koji je također prisustvovao konferenciji za novinare, smatra da čelnici Koordinacije za obranu Badela manipuliraju radnicima radi vlastitih interesa. Podsjetio je da se Sindikat poljoprivrede i prehrambene industrije distancirao od Koordinacije te je pozvao Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo pravosuđa da izvrše nalog zagrebačkog Općinskog suda i prekinu blodadu proizvodnje i rada Uprave "Badela 1862". AGROKOR ORGANIZATOR PROIZVODNJE ŽITARICA I ULJARICA U SLAVONIJI Koncern Agrokor, odnosno njegove članice - Agrokor trgovina, Sojara Zadar i tvornica ulja Zvijezda - ove će se godine intenzivno uključiti u organizaciju proizvodnje žitarica i uljarica na ukupno 130.000 hektara, najavio je u četvrtak direktor Agrokor trgovine Ante Ledić na susretu s organizatorima proizvodnje žitarica i uljarica u istočnoj Slavoniji u Vinkovcima. Od ukupno 130.000 hektara površina, 60.000 se odnosi na žitarice i to 35.000 ha na kukuruz, 25.000 ha na pšenicu, dok se ostatak odnosi na uljarice. Cilj poslovodstva Agrokora je da u naredne dvije do tri godine zauzme trećinu hrvatskog tržišta žitarica, dok će Zvijezda istodobno, uz zadržavanje vodeće pozicije na tržištu uljarica, raditi na daljnjem povećanju postojećih tržišnih udjela. Na taj će način Koncern postati najveći organizator poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, kazao je Ledić. Predstavljajući planove Agrokora, Ledić je naglasio kako je poslovodstvo Koncerna uvjereno da se u Hrvatskoj što prije trebaju nominirati organizatori poljoprivredne proizvodnje jer je upravo to način na koji se može osigurati stabilnost domaće proizvodnje. Kao svoj doprinos takvoj inicijativi Agrokor se kao organizator proizvodnje osim na 70.000 ha uljarica (40.000 ha soja, 20.000 ha suncokret te 10.000 ha uljana repica), preko svoje članice Agrokor trgovine ove godine pojavljuje i kao organizator proizvodnje žitarica na 60.000 hektara. ZA ANALIT PREDLOŽEN STEČAJNI POSTUPAK Nadzorni odbor osječkog Analita d.d. trebao je u utorak na sjednici imenovati novog predsjednika Uprave, ali se jedini kandidat koji se javio na natječaj, mr. Stjepan Mitrović, predomislio. Kako je izjavio, Nadzorni je odbor jednoglasno predložio stečajni postupak kao jedini izlaz za tvrtku od 225 radnika koja je "opterećena dugovima i svim ostalim teškoćama". Od pet članova Nadzornog odbora četiri su podnijela ostavku: jedan predstavnik Hrvatskog fonda za privatizaciju i tri većinskog vlasnika Mirovinskog fonda. Radnici osječkog Analita u utorak 12. dan štrajkaju i, kako su izvijestili predstavnici sindikata i štrajkaškog odbora, za sada ne odustaju od štrajka. O stečajnom postupku ovih dana treba odlučiti Skupština dioničara, rekao je Predrag Stojčić, predsjednik Nadzornog odbora u ostavci. Na vijest da im neće biti isplaćena plaća, bez obzira na obećanja Nadzornog odbora od prošloga petka, radnici su burno reagirali, zahtijevajući da policija istraži tko je "opljačkao i uništio jednu od vodećih tvrtki u proizvodnji plastične opreme i ambalaže". Po riječima predstavnika Štrajkaškog odbora, "nestajali su strojevi i ostalo, a da se prošlih godina nitko nije osvrtao na upozorenje radnika". Kad su stupili u štrajk 3. veljače, radnici su zabranili ulazak predsjedniku Uprave Josipu Krajnoviću, koji je uoči toga podnio ostavku. Po njegovu mišljenju štrajk nije bio "zakonito organiziran" i zbog toga je, kako je izjavio, organizatore tužio Županijskomu sudu u Osijeku. Krajnović je bio nazočan u utorak održanom sastanku Nadzornog odbora. "Pustili smo ga ne bismo li našli izlaz, ali ako ne odustane od tužbe, opet ćemo mu zabraniti ulazak", rekli su radnici. "MONTAŽA ĐURE ĐAKOVIĆA" SUDJELUJE U IZGRADNJI TERMOELEKTRANE U NJEMAČKOJ U Montaži d. d. slavonskobrodskog holdinga "Đuro Đaković" u utorak je s njemačkom tvrtkom "Rwe Energie" ugovoren posao od 14 milijuna DEM Taj će posao Montažine pogone u Njemačkoj djelomično zaposliti u sljedeće dvije godine, a riječ je o sudjelovanju u gradnji najveće na svijetu termoelektrane na mokri ugljen Niederaubem, nedaleko od Oberhausena, kapaciteta 1.000 megavata. Po riječima direktora Odjela za termoelektrane dr. Wilhelma Wicka u oštroj konkurenciji petnaestak najpoznatijih europskih tvrtaka koje su se natjecale za projektiranje, dobavu opreme i gradnju termoelektrane, ponuda Montaže bila je najpovoljnija. Na to su se Nijemci odlučili nakon dobro obavljena posla Brođana na termoelektrani Plomin II. To, ističu u holdinug, otvara mogućnost "Đuri Đakoviću" da uđe na probirljivo njemačko tržište. Termoelektrana Niederaubem, koju će graditi još nekoliko vodećih europskih tvrtki, stajat će gotovo tri milijarde DEM, a gradnja će trajati otprilike četiri godine. Brođani bi mogli dobiti još neke poslove na toj termoelektrani pa bi ukupno ugovoren posao mogao dosegnuti vrijednost od otprilike 18,5 milijuna DEM. OSNIVA SE PODUZEĆE ZA IZGRADNJU BRZE CESTE SPLIT-ZAGREB U Splitu je u ponedjeljak potpisan društveni ugovor o osnivanju poduzeća za izgradnju brze ceste Split-Zagreb. Poduzeće osnivaju gradovi Split i Dubrovnik, čiji su gradonačelnici Ivan Škarić i Vido Bogdanović, potpisujući ugovor o osnivanju, izjavili da je on vrhunac jednogodišnjih priprema za izgradnju brze ceste. Pozvali su sve dalmatinske jedinice lokalne samouprave od, kako su rekli, Maslenice do Prevlake, da se uključe u to društvo s ograničenom odgovornošću. Poduzeće za izgradnju brze ceste ove će godine nabaviti sve projekte i dokumentaciju te stručno utvrditi optimalne smjerove za svaku dionicu. Uz to, po riječima idejnog nositelja projekta Jakše Miličića, poduzećem za izgradnju brze ceste nakon njegove registracije na Trgovačkom sudu, stvoren je pravni legitimitet za potporu Zagreba brzoj cesti, odnosno osnova da Vlada donese odluku o pretvaranju tog poduzeća u Poduzeće Vlade RH i dade mu pravo na koncesiju. Brza cesta Split-Zagreb, u dužini od 331 km, što je 50 km manje od autoceste, stajat će upola manje od autoceste, ustvrdili su Škarić, Bogdanović i Miličić, dodavši da će prioritete u izgradnji pojedinih dionica određivati intenzitet prometa, a ne politika. Potpuno nova cesta s četirima trakama trebala bi se graditi na dionici Karlovac-Plitvice, a utemeljitelji Poduzeća za brzu cestu vjeruju kako će Vlada prihvatiti da se 300 milijuna USD, koliko je Bechtel osigurao još prije dvije godine, istina za druge namjene, prebaci na izgradnju te dionice s tim da Bechtel izvede sve radove na njoj. Kako su rekli, ako Vlada to odobri, izgradnja dionice brze ceste - Karlovac- Plitvice može početi ove godine. Kako predviđaju potpisnici, na dionici Gračac-Knin, uz postojeće, gradit će se nove trake kao i na dionici Knin-Perković- Dugopolje. Od Dugopolja prema Opuzenu ostat će dio stare ceste uz dogradnju novih traka, a od Opuzena prema Dubrovniku gradit će se nova cesta. Splitski gradonačelnik Škarić dodao je također da će Zadrani na brzu cestu biti priključeni novom cestom što će se izgraditi na dionici Udbina-Sveti Rok. To će biti potpuno nova trasa, a na njoj je tunel već napravljen, rekao je Škarić. Poduzeće za izgradnju brze ceste Split-Zagreb, odnosno Dubrovnik-Zagreb, i znanstvena studija o izgradnji te ceste, koja se upravo završava, bit će u travnju predstavljeni u Zagrebu. HŽ OČEKUJE POVEĆANJE PRIJEVOZNOG UČINKA OD PET POSTO Hrvatske željeznice (HŽ) u ovoj godini namjeravaju povećanjem opsega prijevoza i smanjivanjem poslovnih troškova započeti sa otklanjanjem teškoća s kojima se suočavaju. Kako su izvijestili iz HŽ-a, u ovoj godini se predviđa povećanje prijevoznog učinka u teretnom prijevozu za 5,1 posto. Te prognoze temelje se na ponovno započetom prijevozu na Desetom paneuropskom prometnom koridoru (čija je hrvatska dionica pruga od Savskog Marofa do Tovarnika). Riječ je o prijevozu drva i željeza iz Rumunjske u Italiju, na znatnijem povećanju prometa u luci Ploče, na ugovorenom tranzitnom prijevozu žitarica iz Mađarske te na nastavku i povećanju prijevoza iz BiH. Za ovu je godinu planirano i povećanje prijevoza iz luka u Splitu, Šibeniku i Zadru, a računa se i na povećanje unutarnjeg prijevoza na temelju općeg rasta gospodarskih aktivnosti, istaknuli su u HŽ-u. Putnički prijevoz HŽ-a trebao bi biti na razini prošlogodišnjeg, ali uz pokretanje manjeg broja vlakova. U okviru smanjivanja troškova i u ovoj godini je predviđeno smanjenje broja zaposlenih za 1.645 radnika. Pritom se očekuje da će iz HŽ-a 145 radnika otići u redovitoj fluktuaciji a 1.500 radnika kao tehnološki višak uz primjenu poticajnih mjera. Za financiranje socijalnog programa predviđen je 121 milijun kuna, i to 52 milijuna kuna iz zajma dobivenog od Svjetske banke i 69 milijuna kuna iz državnog proračuna RH. Inače, lani je broj zaposlenika u HŽ-u smanjen za 1.220 radnika, a planom HŽ-ova restrukturiranja predviđeno je da bi do 2003. godine broj zaposlenika u HŽ-u trebao biti 16.000. Kako su istaknuli u HŽ-u, povećanjem opsega rada i smanjivanjem broja zaposlenih dosegnut će se radna proizvodnost od 180.000 reduciranih tonskih kilometara po zaposleniku, a poslovnu 2000. godinu HŽ bi trebale završiti sa dobiti od otprilike 42,5 milijuna kuna. DVA NOVA ČLANA UPRAVE HT-A Nadzorni odbor Hrvatskih telekomunikacija (HT) na svojoj je sjednici u srijedu imenovao dva nova člana Uprave koji će na novu dužnost stupiti od 1. ožujka. Novoimenovani je član uprave Peter Janeck zadužen za fiksne mreže, a Ingo Richter za financije. U HT-u ističu da je imenovanje novih članova Uprave nastavak daljnjeg kadrovskog osnaženja Uprave i managementa u skladu s ambicioznim planovima tvrtke. Dosadašnji članovi Uprave, Hubert Hartl i Peter Kutz razriješeni su dužnosti na vlastiti zahtjev, a i dalje će ostati na visokim dužnostima u HT-u. Tijekom sjednice Nadzorni odbor je također izrazio punu podršku radu Uprave i njenog predsjednika, ističe se u priopćenju HT-a. VIP-NETOVE USLUGE DOSTUPNE I U SAD-U Korisnici usluga prvog hrvatskog privatnog telekomunikacijskog operatora VIP-neta mogu od kraja siječnja sa svojim sim karticama telefonirati i u SAD-u. Kako su izvijestili iz VIP-neta, tvrtka je ostvarila komercijalni roaming s dva tamošnja GSM operatora - kompanijama Voicestream i Omnipoint, a uskoro bi roaming trabala uspostaviti i s kanadskim Microcellom. Zbog specifičnosti standarda na kojem rade svi sjevernoamerički GSM operatori (GSM 1900) pretplatnici mreže VIP-net u SAD-u trebaju mobilni telefon koji podržava rad na frekvenciji 1900 MHz. Stoga je VIP-net za korištenje ove mogućnosti uveo uslugu besplatnog iznajmljivanja GSM uređaja koji podržavaju američki standard. Uz predočenje putovnice s važećom vizom za SAD, važeće kreditne kartice, avionske karte te potpisivanje ugovora o vraćanju uređaja na povratku u Hrvatsku, VIP-netovi korisnici besplatno će dobiti mobilni telefon na kojem mogu koristiti svoju karticu i pri čemu zadržavaju postojeći telefonski broj kao i sve podatke na kartici. U VIP-netu napominju da se odgovarajući mobilni uređaj može unajmiti i u SAD- u, ali uz plaćanje. U ZAGREBU PREDSTAVLJEN "WINDOWS 2000" Računalni program "Windows 2000 Professional" u četvrtak je na konferenciji za novinare predstavila tvrtka Microsoft Hrvatska, koja je time objavila i dostupnost tog svog proizvoda za hrvatsko tržište. Istodobno, u 18 sati, po hrvatskom vremenu, promocija tog operacijskog sustava, održavala se u više od 60 zemalja svijeta, a uz "Windows 2000 Professional" predstavljeni su još i računalni programi "Windows 2000 Server" te "Windows 2000 Advanced Server". Korporacija Microsoft, vodeći svjetski proizvođač softvera za osobna i poslovna računala, uložila je više od milijardu USD u izradu tog novog operacijskog sustava koji se radio tri godine. Više od 5.000 djelatnika sudjelovalo je u izradi "Windowsa 2000", a otprilike 162 milijuna USD utrošeno je u završna testiranja tog programa, istaknuto je iz Microsofta. Softver je lokaliziran na 25 svjetskih jezika, a podržava rad s jezičnim postavkama još 134 jezika uključujući i hrvatski. Operacijski sustav "Windows 2000", prije svega namijenjen je za poslovno računalstvo te slijedi prijašnje "Windowse NT 4", dok će program pod nazivom "Windows Millenium Edition" naslijediti trenutačno općeprisutni microsoftov softver "Windows 98". ANDRONIK LUKŠIĆ MALIM DIONIČARIMA NUDI 850 KUNA ZA DIONICU PLAVE LAGUNE Tvrtka hrvatskog poslovnog čovjeka iz iseljeništva Andronika Lukšića, Sutivan Investment Anstalt iz Liechtensteina, koja je nedavno kupila 16,34 posto dionica (89.260 dionica) porečke Plave lagune od Privredne banke Zagreb (PBZ), objavila je u medijima ponudu za otkup dionica Plave lagune od malih dioničara. Za jednu dionicu nude 850 kuna, što je 42,5 posto nominalnog iznosa dionice. U javnoj se ponudi navodi kako je uvjet otkupa da je dioničar prijavljen za sudjelovanje na Glavnoj skupštini društva, koja će se održati 18. veljače, te da je spreman kupca, tj. Sutivan Investment Anstalt, opunomoćiti za sudjelovanje na Glavnoj skupštini. U slučaju da je prodavatelj već opunomućio nekoga za sudjelovanje na Skupštini, dužan je povući punomoć i opunomoćiti Sutivan Investment Anstalt, koji će kupiti te dionice. Za Lukšićevu tvrtku, kupoprodaje će obavljati brokerska kuća Fima vrijednosnice d.o.o. iz Varaždina. Dionički kapital Plave lagune čini 546.318 dionica, a ovoga se tjedna na Zagrebačkoj burzi njima trgovalo po cijeni u rasponu od 550 do 900 kuna za dionicu, dok su na Varaždinskom tržištu vrijednosnica prodavane po cijeni od 850 kuna. Mali dioničari, po podacima iz dioničke knjige, vlasnici su 68 posto dionica Plave lagune, tvrtka Andronika Lukšića posjeduje 16,34 posto dok je preostalih 16-ak posto još uvijek u vlasništvu PBZ-a odnosno Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. Manji postotak dionica drži i brokerska kuća Auctor, koja je nedavno pozvala male dioničare da njima daju punomoć za zastupanja na skupštini, kako Lukšićeva tvrtka, tvrde, na Skupštini ne bi "tiho i sumnjivo" i "s manjinskim udjelom preuzeti društvo". To potkrepljuju podatkom da je predložena izmjena članova Nadzornog odbora, u kojem bi četiri od sedam članova imao Lukšić sa zada manjinskim udjelom u kapitalu Plave lagune. Iz PBZ-a je pak prošloga tjedna priopćeno kako je Grupacija Lukšić ocijenjena kao dugoročan, stabilan i respektabilan investitor, koji je svoj dugoročan interes prema ulaganjima u hrvatski turizam potvrdio kupnjom dionica dubrovačkih tvrtki Atlas d.d. i Hotela Argentina d.d. Te su transakcije potvrdile, istaknuli su u PBZ-u, kako Lukšićeva grupacija ne izigrava interese malih dioničara niti zaposlenika, a ni samih društava. OTVOREN TRGOVAČKO-POSLOVNI CENTAR KAPTOL U ZAGREBU Novi trgovačko-poslovni Centar Kaptol vrijedan ukupno 70 milijuna DEM, u ponedjeljak je otvoren u Zagrebu. Centar se prostire na 40.000 četvornih metara, ima sedam nivoa, a u jedinstvenu cjelinu spaja niz različitih sadržaja - trgovačko-poslovni kompleks, restorane, mjenjačnice, besplatnu dječju igraonicu i prvo multiplex kino u Hrvatskoj, s tri dvorane i gotovo 800 sjedala koje bi se trebalo otvoriti u drugoj polovici ožujka. Do sada je komercijalizirano 80 posto prostora novog Centra koji su zakupile domaće i svjetske tvrtke kao i diplomatska predstavništva, a od ponedjeljak je za posjetitelje otvoreno 50 posto komercijaliziranog prostora. BIVŠIM RADNICIMA DERBYJA DIO ZAOSTALIH PLAĆA Stotinjak bivših radnika križevačke tvornice obuće "Derby" primilo je u utorak po otprilike 4.000 kuna na ime zaostalih plaća. To je jedna petina novca koji su bivši radnici, ponajviše žene potraživali od bivše vlasnice Marijane Olujić, a ukupno su iznosila približno 2,5 milijuna kuna. Prije dvije godine upravo su bivši zaposlenici Derbya podnijeli kolektivni otkaz i potom pri bjelovarskom Trgovačkom sudu pokrenuli stečajni postupak. Tvornica je potkraj prošle godine prodana za otprilike dva milijuna kuna, iz čega je osim dijela radničkih potraživanja namirena i Štedinvest banka iz Zagreba s 289.000 kuna te Zagrebačka banka s 983.000 kuna od 1,5 milijuna koliko je potraživala. Ukupna su potraživanja vjerovnika iznosila približno 15 milijuna kuna pa mnogi nisu dobili niti kune, a među njima ni Fond mirovinskog osiguranja niti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Tvornicu obuće Derby sa strojevima i opremom kupila je križevačka privatna tvrtka Poljocentar, poduzetnika Vladimira Maksića, za skladište i prodajni prostor poljoprivredne opreme. Bivši zaposlenici jedne od najstarijih križevačkih tvornica ostali su bez zaposlenja, mnogi i poslije dvadeset i više godina staža. USKORO KONAČNI KUPOPRODAJNI UGOVOR O PRODAJI VEĆINSKOG PAKETA DIONICA ELANA Konačni kupoprodajni ugovor, kojim bi se većinski vlasnički paket tvrtke "Elan" koji u njemu ima Privredna banka Zagreb (PBZ) prodao Slovenskoj razvojnoj kompaniji (SRD), mogao bi biti potpisan u roku tjedan dana, a pregovori koji su doveli do potpisivanje pisma namjere o ponovnom preuzimanju Elana u slovenske ruke trajali su tri tjedna, rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak ministar za rad i socijalnu politiku Tone Rop. On je naglasio da je sa slovenskog stajališta plan da se Elan sanira i restrukturira relativno riskantan, ali da je Slovenija spremna na taj rizik kako bi spasila Elanovu u svijetu renomiranu robnu marku i 750 radnih mjesta u tvornici u Begunjama. Po Ropovim su riječima, prihvaćanjem PBZ-ove ponude i potpisivanjem pisma o namjeri da se kupoprodajni ugovor zaključi, stvoreni temelji za preuzimanje Elana u cjelini i bez hipoteka čime bi SRD preuzeo sva upravljačka prava u tvrtkinim pogonima u Sloveniji i Austriji te poduzećima i distribucijskoj mreži u inozemstvu. Među ostalim bi SRD-u tako pripao i Elan Commerce u Zagrebu. Rop je naglasio da je SRD spreman za vlasništvo nad Elanom preuzeti obveze prema Elanovim dobavljačima od 105 milijuna DEM, ali uz diskont od 70 do 80 posto. Inače, 70 posto potraživanja dobavljača prema Elanu su njegove obveze prema bankama, od toga je 50,8 milijuna DEM potraživanje PBZ-a. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA HOMBACH: TRAŽIT ĆU POSEBNU POMOĆ ZA HRVATSKU Hrvatska je jasno pokazala želju za socijalnim i gospodarskim reformama kao i svoje europsko usmjerenje te ću za nju zatražiti posebnu pomoć na konferenciji o financiranju zemalja Istočne Europe koja se treba održati krajem ožujka u Bruxellesu, rekao je u subotu u Bukureštu posebni koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach. On je govorio na trećem sastanku šefova država i vlada zemalja jugoistočne Europe na kojem sudjeluju i Hrvatska i BiH u statusu promatrača. "Na konferenciji o financiranju želim zatražiti posebnu razinu pomoći za Hrvatsku. Glasači u Hrvatskoj jasno su pokazali želju za socijalnim i gospodarskim reformama kao i europsku perspektivu", rekao je Hombach. Odgovarajući na kritike o premaloj učinkovitosti Pakta o stabilnosti te o prekasnom održavanju donatorske konferencije u ožujku, Hombach je rekao da je "malo ljudi spremno priznati" rezultate Pakta bez obzira na sve što je do sada postignuto. Pritom je prije svega naglasio uključivanje međunarodnih financijskih institucija po prvi puta u jedan institucionalizirani proces pomoći zemljama jugoistočne Europe. Konferencija o financiranju zemalja jugoistočne Europe ne održava se prekasno, zaključio je posebni koordinator Pakta, dodajući da će se odmah nakon konferencije projekti početi realizirati. MINISTAR PECEK S PREDSTAVNICMA UREDA SVJETSKE BANKE U HRVATSKOJ Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek razgovarao je u srijedu s predstavnicima Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj o pripremama i statusu nekih projekata. Kako je priopćeno iz Kabineta ministra Peceka, razgovaralo se o statusu projekata razvitka privatnog sektora, odnosno projekata institucionalne podrške razvoju maloga gospodarstva, poduzetničkih centara i poduzetničkih inkubatora, koji se rade u suradnji s jedinicama lokalne uprave i samouprave. U okviru pilot projekta u završnoj su fazi pripreme projekti za poduzetničke centre u 14 gradova u devet županija. Taj bi se pilot projekt realizirao kroz posebnu vrst zajma manjeg obujma pod nazivom LIL (Learning and Innovation Loan). U razgovoru s predstavnicima Svjetske banke Vladimirom Skenderovićem, koordinatorom projekata, te ekonomistom Zdravkom Kuzmićem, dosadašnja je suradnja sa Svjetskom bankom ocijenjena uspješnom. Dogovoreno je da se suradnja nastavi te da se navedeni projekti uskoro predstave javnosti, navodi se u priopćenju. ŽUŽUL I LARSON O PRISTUPU HRVATSKE WTO-U Sjedinjene države će i dalje pružati aktivnu potporu pristupu Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), obećao je u srijedu u razgovoru s veleposlanikom Miomirom Žužulom pomoćnik američke državne tajnice za gospodarska pitanja Alan Larson. Žužul je Larsonu kazao da je za Hrvatsku punopravno članstvo u WTO-u jedan od temeljnih ciljeva. Posebno se razgovaralo o tome kako riješiti pitanje audio-vizualnih usluga koje se pokazalo kao posljednja zapreka pristupu Hrvatske. Potkraj prošle godine Francuska je izrazila protivljenje ugovoru po kojem se na Hrvatsku ne bi primijenila tzv. baltička formula zajamčene količine audio- vizualnih sadržaja. Dr. Žužul je zahvalio Larsonu na dosadašnjoj američkoj potpori i izrazio nadu da ona neće izostati ni ubuduće, na što je pomoćnik državne tajnice odvratio kako je interes SAD da se proces pristupa Hrvatske WTO-u što prije uspješno završi. Bilo je riječi i o bilateralnim gospodarskim odnosima koje obilježavaju uspješni poslovi s velikim američkim tvrtkama Bechtelom i Enronom. Larson je izrazio uvjerenje da će nova hrvatska vlada u cijelosti poštivati preuzete ugovorne obveze što je, smatra, preduvjet za dolazak drugih američkih tvrtki i investitora. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA HUP PODRŽAVA PRVE KORAKE VLADE Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u potpunosti podržava prve poteze Vlade Ivice Račana. U Vladinom programu u odnosu na predizborna obećanja vidi se dosljednost. Bez obzira na uobičajenih sto dana, to treba pohvaliti i ohrabriti, istaknuo je u srijedu predsjednik Predsjedništva HUP-a Branko Roglić na konferenciji za novinare. Prvi su potezi Vlade iznimno dobri, a kao primjere za tu ocjenu Roglić je naveo procesuiranje nekih kriminalnih slučajeva koji su dugo stajali u ladicama te najave da se gubitaši neće sanirati. Stanje s gubitašima puno je "grublje" nego je Vlada očekivala, a i Roglić poručuje kako gubitaše nema smisla sanirati. Treba provesti stečaj i vidjeti što s ljudima koji su radili u takvim poduzećima, usmjeriti ih u proizvodnju gdje su hrvatske komparativne prednosti, kazao je. Vladin koncept rješenja za "Tisak" koji predviđa stečaj, Roglić je ocijenio "jako duhovitim rješenjem", novim načinom pristupa rješenju problema kojega pozdravlja. "Vidi se da ljudi razmišljaju na drugačiji način", rekao je. Vezano za najavu socijalnog pakta, Roglić je podsjetio da je HUP višekratno razmatrao potrebu konsenzusa socijalnih partnera o rješavanju najvažnijih gospodarskih i socijalnih pitanja. Načelan stav HUP-a je da socijalni pakt mora uključivati najmanje dva elementa - u okviru opće štednje nužno je na duži rok ograničiti rast bruto plaća, odnosno kontinuirano smanjivati udjel cijene rada u cijeni proizvoda, te na duži rok (pet godina) osigurati socijalni mir kao preduvjet otvaranja stabilnih uvjeta za razvoj. Sva tri partnera - Vlada, poslodavci i sindikati - trebali bi dogovoriti da će zajednički rješavati i sva druga pitanja, posebno jasnu strategiju razvoja. "Vlada treba u najskorije vrijeme izići u javnost s jasnom strategijom razvoja", poručio je Roglić. Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević najavio je da će se 7. ožujka održati Dan poduzetnika, na kojemu se očekuje otprilike 500 predstavnika granskih i regionalnih udruga poslodavaca. Očekuje se i sudjelovanje premijera i ministara iz gospodarskih resora. Središnja tema bit će Vladin program, odnosno zatražit će se detaljnija objašnjenja vezana za mjere koje se namjeravaju poduzeti i njihovu dinamiku, posebice za neke izrazite probleme kao što je primjerice nelikvidnost. HUP je prije desetak dana uputio pismo 21 nacionalnoj udruzi poslodavaca kako bi i tim putem potpomogao intenziviranje suradnje Hrvatske s drugim državama. CROATIADRVO: DRVNA INDUSTRIJA U TEŠKOJ KRIZI Drvno-prerađivačka industrija u Hrvatskoj u izuzetno teškoj je krizi. Suočena je sa vrlo niskom zaposlenosti i iskorištenjem kapaciteta, koji ne prelaze 40 do 45 posto. Izvoz se odvija u skladu s mogućnostima i uvjetima proizvodnje jer su oprema i strojevi tehnološki zastarjeli, ulaganja su izostala, a gubici su katastrofalni. Ne osigura se li se žurno za nabavu sirovina i energenata 600 milijuna kuna, ta bi grana mogla doživjeti kolaps, ocjenili su predstavnici Gospodarsko-interesnog udruženja Croatiadrvo na nedavnoj konferenciji za novinare. U hrvatskoj industrijskoj preradi drva uočljivi su samo negativni trendovi i ekonomski pokazatelji, pa je potrebna brza i efikasna financijska pomoć tj. osiguranje povoljnih kredita za obrtna sredstva, ocjenjuju u Croatiadrvu. Izvoz drvne industrije u 1998. godini iznosio je 328 milijuna USD, dok je uvoz dosegnuo 315 milijuna USD, što znači da je "domaća proizvodnja gotovo likvidirana". U Croatiadrvu ističu da se predloženi programi za oporavak industrijske prerade drva uklapaju u smjernice novog programa Vlade RH, a o tome su već razgovarali s ministrom gospodarstva. Na konferenciji je bilo riječi i o problemima u proizvodnji celuloze, papira i kartona, koja je u drugim zemljama vrlo značajna grana, a u Hrvatskoj "na margini". Ta je proizvodnja ponajviše uništena nekontroliranim uvozom, koji je lani iznosio 240 milijuna USD, dok je istodobno izvoz bio 71,5 milijuna USD. Broj zaposlenih u deset godina smanjen je za više od 3.500, na 6.261. Strategija razvoja papirne industrije u Hrvatskoj, koju je izradilo Croatiadrvo, polazi od nužnosti promjene carinskih uvjeta kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, koja je po kvaliteti i po cijeni konkurentnija od uvoznih. Nadaju se da će nova Vlada imati sluha za takve probleme. Prema podacima Croatiadrva, Hrvatska je u četiri godine za uvoz papira potrošila više od 935 milijuna USD, što je potpuno nepotrebno jer jedina aktivna tvornica papira u nas PAN - Tvornica papira Zagreb, može zadovoljiti većinu potreba potrošača papira kako kvalitetom tako i cijenom. RIBARI INZISTIRAJU NA GORIVU BEZ POREZA Obrtnici ribari traže konačno upućivanje u proceduru zakonskoga prijedloga kojim bi se omogućilo korištenje goriva za gospodarski ribolov po cijeni bez poreza. Zaključeno je to među ostalim na sjednici Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore (HOK). Ceh smatra kako je nemoguće udovoljiti Pravilniku o očevidniku i dostavi podataka o gospodarskom ribolovu na moru, koji je stupio na snagu 1. veljače 2000. s obzirom na obvezu svakodnevnog upisa količina ulovljene ribe. Ceh je također raspravljao i o mogućnostima organiziranog prometa ribom, osnivanjem veletržnica ribe i drugih morskih organizama. Predstavnici Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo te Ministarstva gospodarstva posjetili su veletržnice ribe u sjevernoj Italiji kako bi se, koristeći njihova pozitivna iskustva, pripremimo što kvalitetniji prijedlog propisa kojima bi se uredio promet ribom na veliko o Hrvatskoj. Na sjednici Ceha, kako je priopćeno iz HOK-a, raspravljano je i o pravu na beneficirani staž i za ribare obrtnike budući se to pravo priznaje samo zaposlenicima. Utvrđeni su prijedlozi za unaprjeđenje stanja u morskom ribarstvu, koji će se dostaviti resornom ministarstvu. Ribari traže i početak pregovora o uvođenju gospodarskog pojasa na moru, čijim bi proglašenjem hrvatski ribari dobili 23.000 četvornih metara novog ribolovnog mora, izvijestili su iz HOK-a. ZA RAZVOJ VOĆARSTVA POTREBNO PODIĆI 39.750 HA NOVIH NASADA U idućih nekoliko godina u Hrvatskoj je potrebno podignuti 39.750 hektara intenzivnih voćnjaka - to je sastavni dio Strategije hrvatskog voćarstva, koju su izradili stručnjaci bivšeg Instituta za voćarstvo. Sadnja novih voćnjaka predviđa se uz očekivan domaći porast potrošnje voća, razvoj turizma, buduće potrebe preradbene industrije i mogućnosti izvoza voća na zapadnoeuropsko tržište, rečeno je ovoga tjedna na Saboru Hrvatske voćarske zajednice (HVZ). Ako se taj projekt ostvari, od svih novozasađenih voćnjaka, uz pretpostavku da jedna obitelj ima dva hektara voćnjaka, u Hrvatskoj bi od te proizvodnje moglo živjeti 19.875 obitelji, odnosno gotovo 80.000 stanovnika, istaknuto je tijekom Sabora. Hrvatska ima sve preduvjete za provedbu strategije, no tu je potrebna pomoć Vlade kojoj će strategija biti što prije dostavljena. Voćari predlažu da se ponajprije osnuje državni zavod za voćarstvo, koji bi usmjeravao i zastupao voćare. Drže da je potrebno osnovati državne matične i pokusne nasade, uvoditi nove sorte, pronaći povoljne zajmove, što prije dodijeliti poticaje i subvencionirati izgradnju hladnjača. Jedan je od zahtjeva da se u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva odmah imenuje pomoćnik ministra za voćarstvo. Od 1988. u hrvatskom voćarstvu pada proizvodnja svih vrsta voća zbog biološke starosti velikog broja nasada, naglasili su voćari. Na žalost, to naročito dolazi do izražaja u početku Domovinskog rata u kojem je uništeno 31 posto a privatizacijom i biološkom starošću još 42 posto nasada. Po procjeni Hrvatske voćarske zajednice od 1990. do 1996. na uvoz voća u Hrvatsku potrošeno je 846,37 milijuna DEM, a do kraja prošle godine čak 1,3 milijarde DEM. Umjesto ulaganja u domaću proizvodnju, za što postoje preduvjeti, Hrvatska je prevelikim uvozom voća subvencionirala bogate farmere, ionako dobro zaštićene u zemljama Europske unije, kao što su Italija, Austrija, Španjolska i dr., naglašeno je tijekom Sabora. Po strategiji razvoja voćarstva potrebno je, primjerice, podignuti nove nasade jabuka na 3450 ha, krušaka na 2606 ha, dunja 920 ha, šljiva 2990 ha, mandarina 3066 ha i dr. 5. SINDIKATI SINDIKATI OSUĐUJU FIŽULIĆEVU NAJAVU STEČAJEVA I POVEĆANJA BROJA NEZAPOSLENIH Izjave ministra gospodarstva Goranka Fižulića - da se zbog stečajeva može očekivati porast broja nezaposlenih za 20.000 do 30.000, unose nemir među hrvatsko radništvo i ne pridonose ozračju socijalnog partnerstva, opća je ocjena čelnika četiriju sindikalnih središnjica koje okupljaju industrijske radnike. Sindikalci se nadaju da Fižulićeve izjave ne predstavljaju stav Vlade premijera Račana. "Fižulićeva izjava o povećanju broja nezaposlenih i otvaranju stečajeva nekorektna je prema socijalnim partnerima", ocijenio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak. Po njemu, Fižulić je pogriješio najavljujući te radikalne mjere prije nego je zajedno sa sindikatima i udrugama poslodavaca napravio temeljitu analizu stanja u gospodarstvu. Mučnjak smatra da jednostrane izjave poput Fižulićeve vode nemirima i socijalnom konfliktu, što HUS ne želi. Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst Fižulićeve najave ocjenjuje nespretnima. "One kod radništva izazivaju strah i paniku, te raspiruju plamen na fitilju socijalne bombe", kaže Kunst. Podsjetio je da je koalicija SDP-HSLS povjerenje građana dobila upravio na najavama prestanka klasičnih stečajeva i rada bez plaće. "Ako do stečajeva već treba doći, oni se ne smiju voditi po dosadašnjem modelu: radnike otpusti, imovinu rasprodaj", ističe Kunst. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pita se je li skuplje otvarati nova radna mjesta, ili pokušati očuvati i unaprijediti postojeća? Upozorava da su problematična poduzeća uglavnom u vlasništvu države, koja bi se prema njihovoj budućnosti i budućnosti njenih zaposlenika trebala odnositi s više takta. "Pitanje je također je li Fižulićeva izjava njegov osobni stav ili stav Vlade. Ako je ovo drugo, onda je to put ka socijalnom nemiru", kaže Sever. Davor Jurić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, također postavlja pitanje u čije ime i na temelju čijeg gospodarskog programa govori ministar gospodarstva. "Progovara li to skriveni liberalni menadžer, ili je riječ o nesporazumu na relaciji Račan - Fižulić", pita Jurić. SSSH, piše Jurić, najenergičnije odbacuje Fižulićevu izjavu o povećanju broja nezaposlenih i otvaranju stečajeva i smatra je podvalom hrvatskim radnicima i biračkom tijelu. "Nakon ove izjave stječe se dojam da je Fižulić na hrvatsku gospodarsku scenu došao iz neke druge priče", piše Jurić, podsjećajući da koalicija stranaka kojoj Fižulić pripada nije obećavala nova otpuštanja i stečajeve, nego ubrzano novo zapošljavanje, gospodarski rast i oporavak. SSSH zahtijeva da Goranko Fižulić objasni na temelju čega je došao do brojke od 30.000 radnika koji bi ostali bez posla i na koji će način riješiti status tolikog broja novonezaposlenih. Jurić upozorava Vladu da će SSSH realizaciju Fižulićeve najave smatrati jednostranim raskidom Ugovora za pravednu Hrvatsku od strane koalicije SDP-HSLS (SSSH je taj sporazum prije izbora sklopio sa dvije stranačke koalicije koje su formirale Vladu). Također, ističu da je SSSH, u slučaju ostvarenja Fižulićevih najava, spreman organizirati sve oblike sindikalne borbe radi onemogućavanje takvih poteza Vlade ili pojednih ministarstava. SINDIKATI PODNOSE KAZNENU PRIJAVU PROTIV ŠKEGRE Koordinacija sindikata u Tisku odlučila je podnijeti kaznenu prijavu protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Borislava Škegre zbog zlouporabe položaja i ovlasti, izjavili su u utorak predstavnici Sindikata trgovine Hrvatske (STH) na konferenciji za novinstvo. Naime, Koordinacija sindikata smatra da se oko Tiska vode zakulisane igre, što, po njima, dokazuje dokument prema kojemu je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) od Privredne banke Zagreb (PBZ) 17. prosinca prošle godine kupila 43,16 posto dionica Tiska. Sindikati pitaju kako je DAB mogao kupiti dionice Tiska od Privredne banke i kako je bivša Vlada 23. prosinca, dakle šest dana nakon te transakcije, mogla donijeti odluku, u okviru programa sanacije Tiska, da PBZ i ostale banke prenesu svoje dionice Tiska DAB-u. Pitaju također, kako je, nakon toga, DAB mogla dati te dionice na upravljanje Privrednoj banci. Iz toga proizlazi da su tadašnji potpredsjednik Vlade Škegro, koji je bio zadužen za rješavanje problema Tiska, i Marijan Šunjić, direktor DAB-a, protiv kojeg su sindikati također najavili kaznenu prijavu, zlouporabili svoje ovlasti. S obzirom da je u to vrijeme privatizacija Privredne banke bila u punom jeku, u STH-u smatraju da je to iskorišteno u tom poslu te da je pritom Tisku počinjena šteta. Po mišljenju sindikalaca, u zakulisanim igrama oko Tiska jednu od glavih uloga ima i Privredna banka Zagreb. Ona je, kažu, davala rizična jamstva i to za druge, odnosno treće firme. Naveli su pritom da je PBZ od 1996. do 1998. godine za Dionu i Globus grupu dala jamstva u iznosu od 107 milijuna kuna. 6. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI IDUĆEG TJEDNA 9. ZAGREBAČKI SAJAM SPORTA I NAUTIKE Deveti zagrebački sajam sporta i nautike, na kojem će biti predstavljeni suvremeni trendovi u sportu i nautici, održat će se od 23. do 27. veljače ove godine na Zagrebačkom velesajmu. Na izložbenoj površini od 10.000 četvornih metara svoje će proizvode predstaviti 246 izlagača iz 15 zemalja svijeta, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare. Iako ovogodišnji Zagrebački sajam sporta i nautike ne bilježi trend dosadašnjeg porasta broja izlagača i izložbene površine, svojom će kvalitetnom ponudom, posebice u programu nautike, ali i stručno popratnim manifestacijama, zasigurno nadmašiti sve dosadašnje, procjenjuje poslovodstvo ZV-a. Stručno-popratni program, kako je rečeno, pobudit će interes sportskih djelatnika, stručnjaka i svih ljubitelja sporta i nautike. U već tradicionalnoj suradnji Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), zagrebačkog Fakulteta za fizičku kulturu i Zagrebačkog sportskog saveza, na ovogodišnjem će se sajmu organizirati znanstveno-stručni skup "Slobodno vrijeme i igra". Taj je skup namijenjen sportskim trenerima, sportskim poduzetnicima, turističkim djelatnicima i dr. Zagrebački sajam sporta i nautike posjetit će i generalni sekretar svjetske udruge nautičke industrije iz Londona (ICOMIA) Tim Donkin. Njegov je posjet usmjeren na poticanje udruživanja Hrvatske grupacije nautičke proizvodnje u svjetsku udrugu nautičke industrije, što bi moglo omogućiti nove poslovne i promotivne mogućnosti cijele hrvatske nautičke ponude. Sajam će posjetiti i Val Thornborough iz Međunarodnog udruženja organizatora sajmova nautike iz Velike Britanije, rečeno je na ZV-u. NA ZV-U ODRŽANI INTERTEKSTIL I MEĐUNARODNI TJEDAN KOŽE, ODJEĆE I OBUĆE Međunarodni sajam tekstila i prateće industrije - Intertekstil te Međunarodni tjedan kože, obuće i odjeće, održani su prošloga tjedna u sklopu Dana mode i ljepote 9. veljače na Zagrebačkom velesajmu (ZV). Intertekstil 2000. i ove je godine predstavio suvremena tehničko-tehnološka dostignuća i nova modna kretanja, a na domaćem je tržištu omogućio nove poslovne dogovore, posebice kad je riječ o uvozu strojeva i opreme. U četiri dana, koliko je trajao Sajam, na 7.000 četvornih metara izložbenog prostora najnovije tekstilne proizvode, odjevne predmete, strojeve, opremu, pribor i sirovine predstavilo je 195 izlagača iz zemlje i inozemstva. Na Međunarodnom tjednu kože, obuće i odjeće na 5.700 četvornih metara predstavila su se 152 izlagača iz Hrvatske i inozemstva. U protekla četiri dana, u sklopu obaju sajmova, održan je gospodarski forum na kojem su gospodarstvenici tekstilne i kožno-prerađivačke industrije razgovarali s predstavnicima hrvatske Vlade o stanju i perspektivi tih dviju grana, a održane su i mnoge prezentacije, modne revije i druge popratne manifestacije. Najboljim su izlagačima Intertekstila i Međunarodnog tjedna kože, obuće i odjeće dodijeljene nagrade i priznanja. Na sajmu Intertekstil nagrade su dodijeljene u pet kategorija. Tako je nagradu Kristalni svijet za žensku kolekciju dobila Modea-Tvornica rublja iz Garešnice, dok je za mušku kolekciju ta nagrada pripala zagrebačkoj tvrtki Kamensko. U kategoriji ženske trikotaže nagradu je dobila slovenska tekstilna industrija Beti iz Metlike, u kategoriji rublja i metraža nagrade Kristalni svijet odnijela je čakovečka tvrtka MTČ. U sklopu Intertekstila dodijeljena su i priznanja izlagačima za uspješnost nastupa i dizajna i to u četiri kategorije. Posebno priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa i kristalnu skulpturu dobila je Modea iz Garešnice, a po pet tvrtki nagrađeno je posebnim priznanjem za visoku razinu ukupnog nastupa, te pohvalu za ukupni nastup na toj sajamskoj priredbi. Uz to, posebna nagrada za dizajn dodijeljena je Tekstilnom kombinatu iz Zagreba. U sklopu Međunarodnog tjedna kože, obuće i odjeće nagrade su podijeljene u šest kategorija. Nagradu Zlatna muška cipela dobila je karlovačka tvrtka KIO za kožnu mušku gležnjaču, Zlatnom ženskom cipelom nagrađena je tvrtka Borovo-kožna obuća za žensku natikaču. Istodobno, nagradu Zlatna dječja cipela dobila je tvrtka Ivančica iz Ivanca, Zlatna sportska cipela pripala je tvrtki Bambi iz Varaždina, Zlatna torbica proizvodno-trgovačkom obrtu Galko iz Ludbrega, dok je nagradu Zlatna koža dobila bosansko-hercegovačka tvrtka Kvalitet iz Bugojna. Na Međunarodnom sajmu kože, obuće i odjeće podijeljena su i posebna priznanja za uspješnost nastupa i dizajn, a posebno priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa i kristalnu skulpturu dobila je Ivančica - Tvornica obuće iz Ivancaa. Pet tvrtki nagrađeno je priznanjem za visoku razinu nastupa, a pohvale za nastup dobile su tri obućarske i kožarske tvrtke. Zagrebačka tvrtka Napa nagrađena je priznanjem za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje. 7. STATISTIKA DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,5 MILIJARDI USD Hrvatska je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 4,28 milijardi USD, što je 5,8 posto manje nego godinu prije. Istodobno je uvezeno roba u vrijednosti 7,78 milijardi USD ili 7,2 posto manje nego u 1998., objavio je Državni zavod za statistiku. Iako je deficit u robnoj razmjeni ponešto smanjen (8,9 posto u odnosu na godinu prije) iznosi vrlo visokih 3,5 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom tek je 55 posto. Na te je zabrinjavajuće podatke, jer bi Hrvatska kao mala otvorena zemlja svoj rast morala temeljiti na izvozu, u svom programu upozorila i Vlada Ivice Račana. Stoga Vlada svojom važnijom zadaćom u idućem četverogodišnjem razdoblju označava potrebu potpore izvozu, najavljuje izvoznu strategiju kao temeljni pokretač gospodarskog rasta i uspostavljanja međunarodno konkurentnog gospodarstva, te stvaranje privlačnog "ulagačkog proizvoda". Podaci pak o prošlogodišnjoj robnoj razmjeni upozoravaju na pad redovnog izvoza (s 53,2 na 50 posto), a povećanju izvoza roba nakon oplemenjivanja, odnosno dorade. Tako je redovni izvoz, u vrijednosti 2,1 milijarde USD, 11,4 posto manji nego u 1998. Roba koje su u Hrvatskoj dorađene izvezeno je u vrijednosti 1,8 milijardi, što je 4,2 posto više nego godinu ranije, a udio tih roba u ukupnom se izvozu popeo na gotovo 43 posto. Statistički podaci govore i o smanjenju uvoza i izvoza intermedijarnih proizvoda (bez energije). Uvoz tih proizvoda u 1999. je iznosio 2,4 milijarde, što je 9,9 posto manje nego 1998., dok je izvoz s vrijednošću 1,4 milijarde USD manji 3,8 posto. Niži je i 10,6 posto i izvoz kapitalnih proizvoda, a u 1999. izvezeno ih je u vrijednosti nešto većoj od milijardu USD. Hrvatski se izvoz ponajviše zasniva na izvozu proizvoda prerađivačke industrije, kojih je u prošloj godini izvezeno u vrijednosti 4,16 milijardi USD, tj. 5,8 posto manje nego 1998. No, pritom neke značajne izvozne djelatnosti bilježe znatno veći pad, kao npr. proizvodnja hrane i pića za 22,1 posto, odjeće, dorada i bojanje krzna za 10,5 posto, ili kemikalija i kemijskih proizvoda za 5,1 posto. Kod djelatnosti je najveća vrijednost izvoza, više od 720 milijuna USD, zabilježena u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, što bi se ponajviše odnosilo na brodogradnju, ali je i to 7,9 posto manje nego 1998. Porast vrijednosti izvoza zabilježen je pak u djelatnostima koje se bave doradnim poslovima, kao što su npr. tekstilna industrija (14 posto) te potom preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta osim namještaja (5,5 posto). Glavni su vanjskotrgovinski partneri Hrvatske zemlje Europske unije na koje se odnosi gotovo polovina hrvatskog izvoza te više od 56 posto uvoza. No, saldo robne razmjene s tim zemljama vrlo je negativan, a taj deficit čini 65,7 posto ukupnog deficita. U zemlje EU-a, naime, prošle je godine izvezeno roba u vrijednosti 2,1 milijardu USD (3,4 posto manje nego 1998.), a uvoz je dosegnuo 4,4 milijarde USD (11,8 posto manje nego 1998.). Pritom je kod izvoza najznačajniji partner Italija, u koju je u prošloj godini izvezeno roba u vrijednosti 772 milijuna USD, dok je uvoz dosegnuo 1,2 milijarde, što je 3,7 posto, odnosno 17,7 posto manje nego 1998. Značajniji pad robne razmjene zabilježen je i s Njemačkom u koju je izvoz iznosio 673 milijuna, a uvoz 1,4 milijarde USD, što je u odnosu na 1998. pad za 12,2, odnosno 10,9 posto. Od značajnijih partnera rast izvoza bilježi se u susjednu Austriju, sedam posto na 264,6 milijuna USD, te Francusku, 1,4 posto na 103,7 milijuna USD. Pad izvoza, 3,7 posto, registriran je u zemlje CEFTE. Jedina zemlja te srednjoeuropske integracije u koju je hrvatski izvoz povećan i to 4,9 posto je susjedna Slovenija i u nju je izvezeno roba u vrijednosti 453 milijuna USD. U razmjeni pak sa Hrvatskoj značajnom BiH bilježi se nešto veći pad, i to izvoza 16,3 posto (u 1999. iznosio je 547 milijuna), a uvoza 24,9 posto (117 milijuna USD). Kod sagledavanja podataka o robnoj razmjeni s inozemstvom u USD, treba imati u vidu i podatak da je prosječan tečaj te valute u odnosu na kunu prošle u usporedbi s godinom ranije porastao 12,1 posto. CIJENE PRI PROIZVOĐAČIMA U SIJEČNJU PORASLE 1,9 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju su bile 1,9 posto veće nego u prosincu, dok su u odnosu na siječanj prošle godine zabilježile rast od 7,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na siječanjski rast cijena proizvođača industrijskih proizvoda najviše su utjecale cijene energije s povećanjem od 8,1 posto u odnosu na mjesec prije. Istodobno su ostale glavne industrijske grupacije zabilježile znatno niži porast cijena, pa su tako cijene intermedijalnih proizvoda porasle za 0,8 posto, kapitalnih proizvoda za 0,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,4 posto, dok su cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostale na prosinačkoj razini. Porast cijena pri proizvođačima u siječnju u odnosu na prosinac bilježi 16 odjeljaka industrijske proizvodnje. Najviše su porasle cijene u proizvodnji naftnih derivata, za čak 18,6 posto. Pad cijena u siječnju je u odnosu na prosinac ostvaren samo u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (za 0,8 posto) te u vađenju ostalih ruda i kamena (za 0,7 posto). Kod djelatnosti koje bilježe najveći porast proizvođačkih cijena u siječnju u odnosu na prosinac zabilježen je najveći porast i u odnosu na siječanj prošle godine. Tako su cijene u vađenju sirove nafte i zemnog plina u tom razdoblju porasle za 127,4 posto, dok su proizvođačke cijene u proizvodnji naftnih derivata porasle za 23,8 posto. ZBOG POVRATA POREZA DRŽAVNI PRORAČUN U MINUSU OD 45 MILIJUNA KUNA Država je poreznim obveznicima za 1998. vratila više novca nego je poslala naloga za uplatu. Nakon obrađenih prijava obveznika poreza na dohodak, razlika uplate i povrata za državu, i proračun je prvi put od 1994. negativna odnosno zabilježen je manjak od 45 milijuna kuna. Ukupno su podnesene 660.203 prijave, a Porezna uprava (PU) "vratila" je ukupno 472,3 milijuna kuna za 493.342 obveznika, dok je istodobno zatražila dodatnu uplatu 427,1 milijuna kuna od 139.300 poreznih obveznika. Od ukupnog se iznosa povrata poreza od 472,3 milijuna kuna, obrtnicima vraća nešto više od 113 milijuna kuna. Više od 31.400 poreznih obveznika je u kategoriji povrata i uplate iznosa manjih od deset kuna, dok je za njih 27.561 stanje iznosa nula. Obrada prijava, ističu u Odjelu za za porezne evidencije i poreznu statistiku u Središnjem uredu Porezne uprave, završila je do kraja prosinca 1999. Ukupno je za 1998. podneseno 19,75 posto više prijava nego godinu prije, a u odnosu na prvu godinu primjene takvog poreznog modela, 1994, broj prijava povećan je 136,58 posto. Za 1998. je tako prijavljen godišnji dohodak u iznosu od 22,02 milijarde kuna, a porezna osnovica, nakon umanjenja za osobne odbitke i prenesene gubitke, iznosila je 14,27 milijardi kuna. Ukupna godišnja porezna obveza (porez i prirez), temeljem obrađenih 660.203 prijave, bila je 3,85 milijardi kuna, a uplaćeno je 40-ak milijuna kuna više, 3,898 milijardi kuna. Gledano po županijama, najveći broj prijava odnosi se na područje koje obuhvaćaju porezne uprave Zagreba, 178.960, slijede Split sa 72.083, Rijeka 57.744 i Osijek 47.056. Najmanje je obveznika poreza na dohodak, po podacima Porezne uprave, u Gospiću, 6.604. Podaci PU otkrivaju i da je tek u pet poreznih uprava - Zagrebu, Rijeci, Splitu, Pazinu i Čakovcu, broj naloga za uplatu bio veći od povrata. Tako je razlika poreza za uplatu bila 294,2 milijuna kuna, a za povrat 257,7 milijuna kuna. Ukupno u svih ostalih 15 poreznih uprava porezni obveznici 'bolje' su prošle ne go državni proračun. Za uplatu su stigli nalozi u ukupnom iznosu od 132,9 milijuna kuna, a istodoban povrat iznosio je 214,7 milijuna kuna. Dohodak od nesamostalnog rada prijavilo je za 1998. ukupno 518.106 poreznih obveznika, od čega se najviše, 474.788 prijava, odnosi na plaće, 48.653 mirovine, dok je 10.288 prijava za dohodak ostvaren od povremenog nesamostalnog rada. Zanimljivo je da poreznici nemaju ni jednu prijavu za porez na dohodak ostvaren od poljoprivrede i šumarstva. Ukupni prijavljeni godišnji dohodak od nesamostalnog rada iznosio je 17,9 milijardi kuna, dok je ukupna godišnja obveza poreza i prireza za 1998. iznosila nešto više od tri milijarde kuna. Poreznu prijavu za dohodak ostvaren od obrta i slobodnih zanimanja prijavilo je 99.438 obveznika, koji su ostavarili ukupne primitke od 20,5 milijardi kuna. Ukupan godišnji dohodak, odnosno porezna osnovica, nakon umanjenja za osobne odbitke i prenesene gubitke, iznosila je 2,57 milijardi kuna, a godišnja obveza poreza i prireza iznosila je 727 milijuna kuna. Na listi 20 poreznih obveznika s najvećim dohodkom od obrta i slobodnih zanimanja, po godišnjim prijavama za 1998., uvjerljivo prednjače dvojica zagrebačkih javnih bilježnika (pravni poslovi), s ostvarenim dohotkom većim od dva milijuna kuna - 2,24 i 2,05 milijuna kuna. Devet od 20 najvećih ostvarili su dohodak veći od milijun kuna. Tako je na trećem mjestu velikogorički elektroinstalater s dohotkom od 1,87 milijuna kuna, slijedi građevinar iz Požege s 1,79 milijuna kuna, obrtnik iz Omiša koji se bavi završnim radovima u graditeljstvu s 1,59 milijuna kuna. Šesto i sedmo mjesto zauzimaju dva obrtnika iz Zagreba, jedan iz djelatnosti medicinske prakse, koji je ostvario 1,23 milijuna kuna te proizvođač ostalih proizvoda od plastike koji je prijavio 1,178 milijuna kuna dohodka. Više od milijun kuna u 1998. prijavili su i dubrovački građevinar, 1.17 milijuna kuna, te slavonskobrodski obrtnik koji se bavi ostalim poslovnim djelatnostima (nešto više od milijun kuna). Od desetog do dvadesetog mjesta nalaze se četiri zagrebačka, tri riječka, dva splitska te po jedan osječki i imotski obveznik koji su ostvarili od 891.000 do 973.000 kuna dohotka u 1998. IZJEDNAČEN BROJ ZAPOSLENIH S BROJEM UMIROVLJENIKA I NEZAPOSLENIH Zaposlenost je u Hrvatskoj u prošloj godini zabilježila daljnje smanjenje, a uz gotovo stalan porast, stopa nezaposlenosti dostigla je 20,8 posto. Takva i slična kretanja na području zapošljavanja proteklih godina dovela su do toga da se broj zaposlenih u Hrvatskoj izjednačio sa zbrojem umirovljenika i nezaposlenih. U prosincu je u Hrvatskoj, po podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 1.304.540 ukupno zaposlenih. Istodobno, broj nezaposlenih krajem prošle godine dostigao je 341.730. Po podacima iz studenoga, u Hrvatskoj je bilo 953.493 korisnika mirovina (starosnih, invalidskih i obiteljskih), a HZMO isplaćuje i više od 34.000 mirovina korisnicima iz republike bivše SFRJ i korisnicima u inozemstvu. Prosinački broj od 1.304.540 ukupno zaposlenih u Hrvatskoj manji je 0,7 posto nego u mjesecu prije. Od toga je u pravnim osobama bilo zaposleno 1.015.628 osoba ili 0,8 posto manje nego u studenome. U čitavoj je 1999. godini zaposlenost u pravnim osobama (trgovačka društva, poduzeća, ustanove, fondovi, udruge, organizacije i njihovi dijelovi) smanjena 3,7 posto u odnosu na godinu prije. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prošlogodišnjem je prosincu evidentirano 198.650, što je 0,4 posto manje nego u mjesecu prije, kada je zabilježeno osjetnije smanjenje od 3,2 posto. Aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika u prosincu je bilo 90.262, ili 1,3 posto manje nego u studenome, kada ih je pak bilo 3,8 posto manje nego u listopadu. Broj nezaposlenih potkraj prosinca (341.730) bio je pak 1,7 posto veći nego u mjesecu prije, a 12,9 posto veći nego u istom mjesecu 1998. Karakteristično je da podatci o kretanju broja zaposlenih po pojedinim djelatnostima (po NKD-u) u pravnim osobama u prošloj godini pokazuju da je gotovo jedina djelatnost u kojoj je zabilježeno neko osjetnije povećanje zaposlenosti - javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, s rastom od dva posto u odnosu na godinu prije. Po privremenim podacima statistike u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju u prosincu je bilo zaposleno 122.369 osoba (u podatak su uključeni zaposleni u policiji i obrani). Povećanje od 0,6 posto bilježi se u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, gdje je u prosincu bilo 27.189 zaposlenih, te od 0,4 posto u obrazovanju koje zapošljava, po privremenim podacima u prosincu, 79.766 djelatnika. Istodobno, najveći pad broja zaposlenih u prošloj godini, za 9,8 posto, iskazuje se u djelatnosti hotela i restorana, gdje je u prošlogodišnjem prosincu bilo 34.780 radnika. Posebno je nepovoljna činjenica da je 5,6 posto u odnosu na godinu prije smanjeni i broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, što samo govori nastavku tendencije sve manjeg udjela prerađivačke industrije u ukupnom hrvatskom gospodarstvu. U prerađivačkoj je industriji u prosincu bilo 253.530 zaposlenih. S druge pak strane, zabilježeno je i osjetnije smanjenje zaposlenosti, šest posto, u djelatnosti koje su poslednjih godina doživjele ekspanziju - trgovina na veliko i malo, uključujući popravak motornih vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo. U tim je djelatnostima, po privremenim podacima iz prosinca, zaposleno ukupno nešto više od 143.000 osoba. Građevinarstvo je također djelatnost s manjim brojem radnika, pad od 4,1 posto u odnosu na 1998. pa je karajem prošlogodišnjeg prosinca u hrvatsko građevinarstvu bilo zaposleno 67.538 radnika. Samnjenje zaposlenosti bilježi se i u poslovanju nekretninama (4,5 posto), poljoprivredi i šumarstvu (3,2 posto), prijevozu, skladištenju i vezama (4,7 posto), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (2,8 posto) i dr. U SIJEČNJU OBJAVLJENO 26 STEČAJEVA Tijekom siječnja u Hrvatskoj je početak stečajnog postupka objavljen za ukupno 26 trgovačkih društava. Po objavama u Narodnim novinama, istodobno je objavljeno i 11 zaključenja stečaja, dvije obustave stečaja te dva postupka zaključenja likvidacije, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline. Prema djelatnostima, najviše je stečajeva - njih šest, objavljeno u tvrtkama koje se bave trgovačkom djelatnošću - zagrebačkoj tvrtki "Jabuka-trg" d.o.o., u tvrtki za trgovinu drvom Merkur d.d. iz Karlovca, u dvije dubrovačke tvrtke Osredkar trade d.o.o. i Veneraj J&B d.o.o., te u tvrtkama Spikepoint iz Osijeka i Metalka trgovina iz Zagreba. Ukupno pet tvrtki iz metalne industrije objavilo je stečaj tijekom prošlog mjeseca i to dvije tvrtke iz Koprivnice - Rapid d.d. i "Rapid-pumpe i uređaji" d.o.o., zatim proizvođač alatnih strojeva "Elmech" d.o.o. iz Krapinskih toplica, tvrtka Termomehanika d.o.o. iz Sesveta, te Jadranmetal - tvornica metalnog namještaja iz Kistanja. Od poljoprivrednih su pak tvrtki, stečaj u prvom mjesecu ove godine objavile Tvornica šećera Virovitica d.d., zatim poljodjelska trgovačka zadruga "Farmer Ibs Sistem" iz Osijeka te đakovački proizvođač piva - tvrtka "Kelly Commerc" d.o.o. Prema objavama u Narodnim novinama, u siječnju je stečaj objavljen za Promdei banku d.d. iz Zagreba, obućarsku tvrtku "Obuća" d.d. iz Osijeka, tiskara "Ljudevit Gaj" d.d. iz Krapine, tekstilna tvrtka Tipo iz Oroslavlja, te drvoprerađivač "Međimurje stolarija" iz Čakovca i ugostiteljska tvrtka Kotarac d.d. iz Benkovca. Stečaj su još objavile dvije građevinarske i dvije brodograđevne industrije (Brodoremont Split dd Vranjic i Brodoservis doo Šibenik) te dvije tvrtke koje se bave ostalim djelatnostima. KRAJEM 1999. GODINE NEPODMIRENI NALOZI 26,58 MILIJARDI KUNA Na kraju prošle godine u Zavodu za platni promet bilo je evidentirano 26,58 milijardi kuna nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje. U odnosu na studeni prošle godine to je povećanje iznosa nepodmirenih naloga od 5,2 posto ili 1,32 milijarde kuna, dok je u odnosu na kraj 1998. to porast od čak 12,1 milijardu kuna ili 84,2 posto. Iz ZAP-a ističu da su podaci o nepodmirenim nalozima tijekom prošle godine iz mjeseca u mjesec, uz rijetke iznimke, upućivali na pogoršanje nelikvidnosti. Krajem godine blokirano je bilo 30.278 pravnih osoba. To je neznatno manje (0,3 posto) nego u studenome, ali i 14,2 posto više nego krajem 1998. Tijekom 1999. godine, naime, u zonu insolventnosti odnosno blokade ušlo je, u odnosu na kraj 1998. godine, dodatnih 3.776 tvrtki. Podatak o smanjenju broja zaposlenih koji rade u insolventnim tvrtkama (164.976 krajem 1999.) u odnosu i na studeni prošle te na kraj 1998. godine, smatraju u ZAP-u, potvrđuje da se insolventnost širi osobito u skupini manjih tvrtki. Prema vrstama plaćanja i nadalje je najviše, odnosno više od polovice blokada (16,3 milijarde kuna) nastalo s osnove akceptnih naloga. Taj je broj gotovo udvostručen u odnosu na 1998., ali je smanjen broj tvrtki kod kojih su akceptni nalozi doveli do blokade (sa 14.759 krajem 1998. na 13.346 krajem prošle godine). Više od dvije trećine pravnih osoba, odnosno njih 22.421 u blokadi je po osnovi sudskih i drugih rješenja. Iznos nepodmirenih obveza po tom osnovu dosegnuo je osam milijardi kuna, što je 19,2 posto više nego u studenome, a skoro dvostruko više nego krajem 1998. Po ocjenama ZAP-a, to bi moglo upućivati na veću učinkovitost sudstva u rješavanju sporova vezanih uz naplatu potraživanja. Stalno se povećava i broj tvrtki insolventnih zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Takvih je tvrtki više od 16.000, a u blokadi je naloga za plaćanje 3,1 milijarde kuna poreza i 1,1 milijarda kuna doprinosa iz i na plaće. Podaci o vremenskom trajanju blokade pokazuju da je 65,1 posto ili 19.709 insolventnih pravnih osoba s računima blokiranim više od godinu dana, a samo 2.669 ili 8,8 posto u blokadi je do 30 dana. Prema vlasničkoj strukturi najviše je, 81,4 posto insolventnih tvrtki u potpuno privatnom vlasništvu, a na njih se odnosi 53,1 posto iznosa nepodmirenih naloga. Najviše iznose nepodmirenih naloga i dalje ima djelatnost trgovine (kod trgovine na veliko i na malo ukupni je iznos nepodmirenih naloga 10,4 milijarde kuna), potom u građevinarstvu (2,55 milijardi), proizvodnji hrane i pića (1,96 milijardi) te poljoprivredi (1,64 milijardi). U ZAP-u ističu da svoje obveze sve teže podmiruju i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Njih 29.458 na kraju je prošle godine imalo 2,1 milijarde kuna evidentiranih nepodmirenih naloga. 8. BANKARSTVO I FINANCIJE RIJEČKA BANKA PO TROGODIŠNJIM OSTVARENJIMA VODEĆA U HRVATSKOJ Riječka je banka po realnim i mjerljivim pokazateljima i ostvarenjima u protekle tri godine vodeća banka u Hrvatskoj, ustvrdio je na ovotjednoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave banke Ivan Štokić. Rekao je to predstavljajući nerevidirano poslovno izvješće za 1999., po kojem je banka ostvarila dobit od 105 milijuna kuna. Potencijal Riječke banke na kraju 1999. godine je, po tim podacima, dosegao razinu od 6,15 milijardi kuna i u odnosu na raniju godinu povećan je 12 posto. Ukupni vlasnički kapital Banke, također po nerevidiranim podacima, iznosio je 551 milijun kuna, što je 20 posto više nego 1998. godine. Riječka banka je u 1999. godini pravnim osobama plasirala 955 milijuna kuna, a stanovništvu je odobreno kredita u visini od 939 milijuna kuna. Tvrdnju o vodećoj banci, Štokić potkrepljuje rezultatima i ostvarenjem likvidnosti, najdubljim zahvatima u restrukturiranju i racionalizaciji poslovanja, uvođenju ISO standarda, dosezima u informatizaciji i kartičnom poslovanju te činjenicom da je Banka u cijelosti ukinula institut stare devizne štednje. Potvrda tih rezultata stiže i od stranih investitora koji su zainteresirani za privatizaciju Riječke banke. Država će, nastavio je Štokić, prodajom banke, bez obzira koju ponudu prihvati, ostvariti značajnu dobit u odnosu prema troškovima sanacijskog postupka. Predsjednik Uprave značajnim ocjenjuje odluka da je u koncepciju privatizacije Banke uključena i visoka razina dokapitalizacije te da strani investitor stječe 51 posto vlasništva nad Bankom. Privatizacija Riječke banke trebala bi se realizirati već na prvoj sjednici nove uprave DAB-a, prihvaćanjem jedne od dviju primljenih ponuda, najavio je Štokić. Govoreći o poslovanju Riječke banke u 1999. godini Štokić je rekao da je prinos na aktivu 1,81 posto i prinos na kapital 20,78 posto te da je koeficijent efikasnosti 53 posto. U 1999. godini osjetno je ojačan depozitni sustav i kvaliteta kreditnog portfelja Banke, osigurana disperzija rizika i dostatna visina rezervi za osiguranje od rizičnih plasmana, što je banci, uz stalnu dobru likvidnost, jamčilo sigurno i stabilno poslovanje. Predsjednik uprave Riječke banke izvijestio je kako će Banka, na temelju svojih poslovnih rezultata, sniziti kamatne stope na kredite pravnim osobama te će najpovoljnija kamatna stopa, za najkvalitetnije komitente, biti na godišnjoj razini od 13 posto. Tim potezom želimo poduprijeti napore Vlade na sanaciji gospodarstva i pokušati usmjeriti hrvatsko bankarsko tržište prema konačnom cilju - niskoj cijeni novca. Konsolidira li se tržište ići ćemo i na daljnja sniženja kamata, najavio je Štokić. Istodobno je odlučeno da se krediti za stanovništvo učine prihvatljivijim, a proširena je njihova ponuda. Štokić je govorio i o stečajevima koje je Riječka banka potaknula zbog dugovanja nekoliko tvrtki, a oni su, ustvrdio je, ne rezultat politiziranja, kalkuliranja ili taktiziranja, već su isključivo usmjereni zaštiti interesa Banke. U kontinuitetu upozoravamo sve nadležne na neefikasnost pravosudnog sustava glede zaštite vjerovnika, držeći da je to jedan od najvećih problema hrvatske ekonomije, i pokrenut ćemo provođenje stegovnih mjera prema dužnosnicima sudbenih tijela koji su odgovorni za odugovlačenje stečajnih postupaka, neizvršenje ovrha nad pokretninama i nekretninama i druge probleme u pravosuđu, istaknuo je Štokić. Govoreći o stečaju Tiska, Štokić napominje kako ga Riječka banka podupire, no, kazao je, ako se "našu banku proglašava prvom koja je blokirala Tisak zašto onda nisu najprije nama isplaćena rezervirana potraživanja. Ova banka stečajem Tiska, bude li se provodio zakonito, ne može ostvariti gubitak, posebice zato jer je naš kapital plasiran u tu tvrtku zaštićen kvalitetnom hipotekom", zaključio je Štokić. Najavio je da će Riječka banka uskoro dati prijedloge za pokretanje stečajnog postupka i u riječkom Brodomaterijalu i crikveničkoj hotelskoj tvrtki Jadran. UPRAVA SLAVONSKE BANKE O REORGANIZACIJI Uprava Slavonske banke dd Osijek potkraj prošloga tjedna razgovarala je predstavnicima svoga strateškoga ulagača austrijske Hypobanke o cjelovitoj novoj organizaciji banke koja bi stupila na snagu od 1. travnja. "Pokušavamo preustrojiti Slavonsku banku po uzoru na Hypobanku, koristeći njihova znanja, iskustva i standarde te implementirati njihove postupke, ustroj i poslovnu politiku u našu banku kako bi se poboljšala učinkovitost poslovanja", izjavio je predsjednik uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević. Mihaljević je pojasnio kako se reogranizacija neće značajnije odraziti na mrežu podružnica i poslovnica, ali će se još razmotriti hoće li se u njima obavljati svi dosadašnji poslovi i na koji će način ubuduće funkcionirati. Po njegovim riječima u cilju racionalizacije poslovanja dogovoren je odlazak u prijevremenu mirovinu za pedesetak djelatnika, uz odgovarajuću otpremninu, a banka će "nastojati proširiti djelokrug aktivnosti te uvesti nove poslove i tako pronaći način da osposobi jedan realan višak djelatnika". "Za one djelatnike za koje to ne bude moguće ponudit ćemo socijalni program u kojem će im se predložiti sporazumni raskid radnoga odnosa, uz otpremninu, ali to će biti predmet daljnjih razgovora", rekao je Mihaljević. U sklopu najavljenih promjena dužnosti je razriješen dosadašnji direktor Odjela za poslove s pučanstvom Filip Vuković i bit će raspoređen na drugo radno mjesto. Banka je prihvatila zahtjev direktora vinkovačke poslovnice Vlade Spajića za raskidom ugovora o radu, a direktorica Odjela za poslove s pravnim osobama Barica Škrtić odlazi u prijevremenu mirovinu od 1. travnja. "Pred naše izvršne direktore postavljamo nove zahtjeve, potpuno drugačije od dosadašnjih, jer se banka modernizira i tržišno okreće. Oni koji realno, zbog svojih znanja i sposobnosti ne mogu udovoljiti tim uvjetima, bit će razriješeni", rekao je Mihaljević dodavši da će se o tome još razgovarati do kraja ožujka. DOBIT RAIFFEISEBANK U 1999. POVEĆANA 17 POSTO, AKTIVA 50 POSTO Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), poslovnu je 1999. godinu završila uspješno, povećavši aktivu čak 50 posto u odnosu na godinu ranije, tj. na tri milijarde kuna. Dobit nakon oporezivanja povećana je 17,2 posto i iznosila je 59,3 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi iznosili 256,76 milijuna kuna, što je povećanje od 27,6 posto. RBA je prva financijska institucija u Hrvatskoj koja je objavila rezultate i revidirana financijska izvješća o lanjskom poslovanju. Zadovoljan ostvarenim poslovnim rezultatima, predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović, napomenuo je kako je posebno značajno potvrđivanje kontinuiteta uspješnih poslovnih rezultata RBA. Sve to, kazao je, rezultat je visokih standarda vođenja poslovanja i naznaka prednosti koju Raiffeisen Grupa očekuje u "viziji" nadolazećeg integriranja u ekonomske i monetarne europske saveze. Položaj banke na hrvatskom financijskom tržištu je ojačan i pruža mogućnost širenja poslovanja na više od dostignutog učešća u bankarskom sektoru Republike Hrvatske koje, mjereno pokazateljem visine ukupne aktive iznosi tri posto, istaknuo je Adrović. Kao najvažnije postignuće u prošloj godini, poslovodstvo banke izdvaja povećanje aktive za 50 posto, održavanje stope rentabilnosti poslovanja od 18 posto povrata na prosječni kapital, što je među najvišim stopama u hrvatskom bankarstvu te visoku razinu likvidnosti. O sigurnosti i povjerenju klijenata, istodobno, najbolje svjedoči podatak o godišnjem rastu štednje građana od 69 posto, koja je krajem prošle godine iznosila 647 milijuna kuna, istaknuli su u RBA. Uz stabilan rast portfelja, poboljšana je i struktura plasmana i disperziran rizik na široku bazu klijenata, a RBA zauzima i najznačajnije mjesto u financijskom praćenju internacionalnih tvrtki koje svoje poslovanje šire na hrvatsko tržište. Ukupni plasmani RBA povećani su za 53 posto. Banka je zadržala i vodeći položaj u potrošačkom kreditiranju kupnje automobila, na koje od ukupno stanovništvu isplaćenih 27.159 kredita, koji su krajem 1999. iznosili 787 milijuna kuna, 64 posto otpada na potrošačke kredite za kupnju automobila. Prioritet u poslovanju banke bilo je i širenje poslovne mreže pa su tako otvorene podružnice u Puli, Varaždinu i Čakovcu, poslovnica u Samoboru te Raiffeisen Centar u Zagrebu, u sklopu kojeg djeluje i prvi hrvatski "drive-in banking" (obavljanje transakcija iz automobila). Klijentima je na raspolaganju i 70 bankomata kao i RBA direkt Telefonsko bankarstvo, uveden je RBA direkt GSM servis, dok je u pripremi elektronska razmjena podataka s poduzećima. Također su započeta i značajna ulaganja u tehnološki razvoj kako bi se povećala i poboljšala ponuda banke. Planovi RBA za ovu godinu predviđaju daljnje širenje podružnica i to po četiri godišnje, širenje poslovne mreže preuzimanjem jedne od postojećih banaka srednje veličine te povećanje ponude novih sofisticiranih financijskih produkata i usluga. Značajan plan na razini Grupe zauzima i osnivanje mirovinskog fonda sa realnim očekivanjima prisutnosti u društvu i u tom segmentu poslovanja. Raiffeisen Grupu u Hrvatskoj čine Banka, Raiffeisen stambena štedionica, Raiffeisen leasing i Raiffeisen vrijednosnice. Ponudu upotpunjava i Austria osiguranje, koje djeluje zasebno na tržištu, ali u koordinaciji s članicama Grupe. 9. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 14. - 17. veljače 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Varaždinska banka 200 73,91 7.822.907 9.089,91 2. Riječka banka 111 44,16 3.992.349 1.901,02 3. Plava laguna 893 60,61 3.249.247 22.376,81 4. Zagrebačka banka O 1.200 0,00 2.102.200 -79,29 5. Podravka 130 14,04 1.763.512 229,83 6. Zagrebačka banka E 490 4,26 378.280 -28,29 7. Pliva 571 -2,39 334.823 -96,38 8. Našice cement 480 - 96.000 - 9. Viktor Lenac 80 - 89.098 - 10. Kraš 108 -0,92 80.426 146,96 UKUPAN PROMET 22.777.080 7,90 Vrijednost indeksa CROBEX 853 0,83 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 14. - 17. veljače 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. Strojar 300 - 338.400 - 2. Ericsson Nikola Tesla 230 -2,13 268.910 -42,36 3. Elka 60 - 227.460 - 4. PIF Expandia 15 0,00 215.750 85,95 5. PIF Velebit 10,50 5,00 165.706 185,39 6. PIF Dom 15,03 -3,03 164.871 -15,60 7. PIF Pleter 7,10 -10,13 69.373 73,51 8. PIF Središnji nacionalni 10,51 0,96 64.559 -5,83 9. PIF Slavonski 7,50 4,17 46.895 -25,39 10. Plava laguna 830 - 33.400 - UKUPAN PROMET 1.623.982 -75,71 Vrijednost indeksa VIN 369 3,94 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 10. - 17. veljače 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 10.02. 25.400.000 5.400.000 12,08% 401.402.000 11.02. 24.100.000 9.100.000 12,58% 420.630.000 14.02. 12.000.000 8.500.000 12,50% 394.814.000 15.02. 26.000.000 15.000.000 12,70% 321.264.000 16.02. 28.000.000 26.000.000 12,01% 256.264.000 17.02. 30.000.000 28.000.000 14,05% - Dnevni prosjek 24.250.000 15.333.000 12,65% 358.874.800 AUKCIJA TERZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 15.02. HNB (repo aukcija) 17. veljače 285.836.588,31 12,50% 16.02. Ministarstvo financija 42 dana 233.100.000 11,00% 16.02. HNB 35 dana 198.000.000 10,50% 16.02. HNB 91 dan 63.000.000 11,55% 16.02. HNB 182 dana 10.000.000 12,50% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 16.02. - 961.200.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 16.02. - 1.374.200.000 kn 10. POSEBAN PRILOG UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - veljača a) Kratkoročni krediti pravnim osobama BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god. Alpe Jadran banka: - za likv. (zaš. kl. - prag 2%) Ovi uvjeti ovise o pravnoj osobi koja Ovi uvjeti ovise o 18,00 - za likvidnost (val. klauz.) traži kredit, kojoj rizičnoj skupini komitentu, zatraž. iznosu, 15,00 - uz kolateral pripada i koji instrument osiguranja roku vraćanja, instrum. do 12,00 - okvirni po ŽR (overdraft) je ponuđen. osiguranja te rizicima. 20,00 Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka - - 12,00-15,00 Brodsko Posavska banka - - 12,00-22,00 Centar banka - - 12,00-20,00 Cibalae banka - - 17,00 Convest banka - - 14,00-19,00 Credo banka 300.000 DEM - 15,00-24,00 Croatia banka: - prvoklasnim klijentima do 50% pros. salda na ŽR banke 15,00- 20,00 - ostalim klijentima - - prema odluci Čakovečka banka - - 16,50-22,50 Dalmatinska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50 - za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50 - za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50 - za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj odluci Dubrovačka banka: - za obrtna sredstva -90 dana ovisno o - 16,00 - za pr turis.sez. - 180 dana instrumentu - 18,00 - za slične namj. - 360 dana tvrtke i - 20,00 - za ostale namjene - 90 dana instrumentima - 18,00 - za ostale namj. - 180 dana osiguranja - 20,00 - za ostale namj. - 360 dana - 22,00 Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00- prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank ovisno o bonitetu stranke - 11,00-16,00 Istarska kred. banka Umag: - u kunama - - 16,00 - u devizama - - 15,00 Jadranska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-18,80 - za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,90 - za kategoriju rizičnosti C te o - 23,90 - za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,90 - za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,5 % (mjesečna stopa) Kaptol banka 500.000 DEM 5,00-10,00% 15,00-21,00 Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 18,00-22,00 Kreditna banka Zagreb - - 15,00-24,00 Međimurska banka: - za obrtna sredstva visina mjesečne realizacije - 18,00-22,00 Nava banka nema ograničenja - 15,00-22,00 Partner banka - - 12,00-20,00 Podravska banka: - za finan. izvoznih poslova - - 18,00-24,00 - za obrtna sredstva - - 18,00-24,00 - za kupnju poljodjel. opreme - - 13,00 - za tekuću likvidnost - - 18,00-24,00 Požeška banka: -krediti za likvidnost - - 20,00 - krediti s valutnom klauz. - - 13,00 Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti do 20% 16,00-18,00 Riječka banka ovisno o procjeni potreba i bonitetu - 18,00-22,00 Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta 15-24 (ovisno o vrsti) Slavonska banka: - za obrtna sredstva - - 16,00-20,00 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 16,00-18,00 Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-22,00 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 14,00 Volksbank - - 10,00-16,00 Zagrebačka banka: - - - kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 14,00 - devizni (DEM) - - 11,50 ZABA-Pomorska banka St: - krediti u kunama/val. klauz. - - 15,00-18,00 b) Dugoročni krediti pravnim osobama BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god. Alpe Jadran banka: ovisi o pravnoj osobi ovisi o iznosu, roku... 14,00 Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka: - za obrtna sredstva (do 3 g.) - 20,00-33,00% 12,00-15,00 - za investicije (do 5 g.) - 20,00-33,00% 12,00-15,00 Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka - - 12,00-15,00 Cibalae banka prema dogovoru Convest banka - - 10,00-14,00 Credo banka 1.800.000 DEM - 5,00-10,00 Dalmatinska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50 - za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50 - za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50 - za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj odluci Dubrovačka banka ovisno o bonitetu i inst. osiguranja 14,00-24,00 Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00- prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00- 16,00 Istarska kred. banka Umag: - u kunama - - 14,00 - u devizama - - 13,00 Jadranska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-18,80 - za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,90 - za kategoriju rizičnosti C te o - 23,90 - za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,90 - za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,5 % (mjesečna stopa) Kaptol banka 500.000 DEM 10,00-20,00% 14,00 Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14,00-18,00 Kreditna banka Zagreb - - 10,00-18,00 Međimurska banka: - za razne namjene - 15,00-25,00% 14,00 (val. klauzula) - za kupnju automobila 30.000 DEM 20,00% 14,00 (val. klauzula) - krediti iz sredstava EBRD 1.000.000 DEM - 12,00 Nava banka prema posebnom ugovoru ovisno o namjeni Partner banka: prema programu Podravska banka: - kupnja i uređ. gospod. obj. - 18,00 - kupnja poljop. zamljišta - 13,00 - podizanje dugog. nasada - najmanje 13,00 - kupnja osnovnog stada - 10% 13,00 - kupnja i uređ. posl. prostora - 18,00 - trajna obrtna sredstva - 18,00 Požeška banka: -krediti za osnovna sredstva - - 20,00 - krediti za obrtna sredstva - - 20,00 - krediti s valutnom klauz. - - 13,00 Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti 10,00% -30,00% 12,00- 14,00 Riječka banka ovisno o ocjeni zahtjeva i bonitetu 18,00-22,00 Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta 10-20 (ovisno o vrsti) Slavonska banka: - za investicije (sred. poduz.) 3.000.000 - 10,00-12,00 - za investicije (veliki poduz) 50.000.000 - 9,00 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 10,00-16,00 Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-15,00 Varaždinska banka ovisno o kriteriju rangiranja komit. 10,00- 30,00% 12,00-14,00 Volksbank - 30,00% 9,00-15,00 Zagrebačka banka: - - - kunski uz val. klauz. (DEM) - - 15,50-16,00 - devizni (DEM) - - 14,00-14,50 ZABA-Pomorska banka St: - krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 13,00-16,00 -devizni krediti sposobnosšću korisnika - 14,00

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙