STATISTIKA

Statistika CIJENE PRI PROIZVOĐAČIMA U SIJEČNJU PORASLE 1,9 POSTO - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju su bile 1,9 posto veće nego u prosincu, dok su u odnosu na siječanj prošle godine zabilježile rast od 7,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na siječanjski su rast cijena proizvođača industrijskih proizvoda najviše utjecale cijene energije s povećanjem od 8,1 posto u odnosu na mjesec prije. Istodobno, ostale su glavne industrijske grupacije zabilježile znatno niži porast cijena, pa su tako cijene intermedijalnih proizvoda porasle 0,8 posto, kapitalnih proizvoda 0,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,4 posto, dok su cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostale na prosinačkoj razini. Porast cijena pri proizvođačima u siječnju u odnosu na prosinac bilježi 16 odjeljaka industrijske proizvodnje. Najviše su porasle cijene u proizvodnji naftnih derivata, čak 18,6 posto. U proizvodnji metala cijene pri proizvođačima porasle su 9,9 posto, u vađenju sirove nafte i zemnog plina 6,5 posto, proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme porasle dva posto, dok su npr. u preradi drva i proizvoda od drva osim namještaja porasle 1,7 posto. Pad cijena u siječnju, u odnosu na prosinac ostvaren je tek u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (0,8 posto) te u vađenju ostalih ruda i kamena (0,7 posto). Kod djelatnosti koje bilježe najveći porast proizvođačkih cijena u siječnju u odnosu na prosinac zabilježen je najveći porast i u usporedbi sa siječnjom prošle godine. Tako su cijene u vađenju sirove nafte i zemnog plina u tom razdoblju porasle 127,4 posto, dok su proizvođačke cijene u proizvodnji naftnih derivata porasle 23,8 posto. PRISILNA NAPLATA DOPRINOSA IZ I NA PLAĆE ZA MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE - Zavod za platni promet (ZAP), sukladno svojim zakonskim ovlaštenjima, prosječno u mjesecu obračuna ispostavi naloge za plaćanje doprinosa iz i na plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za približno 18.215 pravnih i fizičkih osoba, koje zapošljavanju više od 160.000 radnika. Iznos tako obračunatih doprinosa iz i na plaće za mirovinsko osiguranje u 1999. godini mjesečno se u prosjeku kretao oko 48 milijuna kuna, a za zdravstveno osiguranje oko 39,3 milijuna kuna (uz primjenu propisanih stopa na najnižu osnovicu u iznosu od 1.500 kuna). Naime, napominju u ZAP-u, prema zakonskim odredbama za pravne i fizičke osobe koje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec ne naprave obračun plaća i ne uplate propisane doprinose iz i na plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje do visine najnižih propisanih osnovica, obračun plaća radi Zavoda za platni promet. ZAP ispostavlja naloge za prijenos propisanih doprinosa na račune mirovinskog i zdravstvenog fonda primjenjujući propisane stope na najniže osnovice te na taj način prisilno naplaćuje doprinose. Najniža osnovica za obračun doprinosa je promjenjiva a određuje ju Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Najniža osnovica na koju se obračunavaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje od početka prošlogodišnje veljače iznosi 1.500 kuna bruto, a najavljeno je njezino povećanje. Kako ističu u ZAP-u, radi teškoća u plaćanjima pravnih i fizičkih osoba značajni dio obračunatih obveza doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ne može se prenijeti na račune fondova. Naime, od obračunatog iznosa tih doprinosa, koje je utvrdio ZAP i ispostavio naloge, približno jedna trećina uspijeva se prenijeti na račune HZMO-a, tj. HZZO-a. Za preostale dvije trećine iznosa koji se nisu mogli uplatiti zbog nedostatka sredstava na računu dužnika ispostavljeni nalozi uvode se u evidenciju o redoslijedu plaćanja i izvršavanja iz priljeva sredstava na račun. Pritom nalozi za doprinose imaju prednost pri izvršavanju i naplaćuju se odmah nakon podmirenja naloga za plaćanje poreza te naloga po rješenjima mjerodavnih tijela za prisilnu naplatu. U usporedbi s ukupnim brojem pravnih osoba za koje se prema podacima ZAP-a obračunavaju doprinosi iz plaća i na plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a koje imaju evidentirane zaposlenike prema podatcima HZMO-a i HZZO-a, oni za koje je taj obračun napravio ZAP čine u broju poslovnih subjekata otprilike 32 posto. U njima je zaposleno približno 20 posto ukupnog broja radnika, dok svota doprinosa iznosi otprilike 6,2 posto ukupno obračunatog iznosa. KRAJEM 1999. NEPODMIRENI NALOZI DOSEGNULI 26,58 MILIJARDI KUNA - Na kraju prošle godine u Zavodu za platni promet bilo je evidentirano 26,58 milijardi kuna nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje. U odnosu na studeni prošle godine to je povećanje iznosa nepodmirenih naloga za 5,2 posto ili 1,32 milijarde kuna, dok je u odnosu na kraj 1998. to porast od čak 12,1 milijardu kuna, ili 84,2 posto. Iz ZAP-a ističu da su podaci o nepodmirenim nalozima tijekom prošle godine iz mjeseca u mjesec, uz rijetke iznimke, upućivali na pogoršanje nelikvidnosti. Krajem godine blokirano je bilo 30.278 pravnih osoba. To je neznatno manje (0,3 posto) nego u studenome, ali i 14,2 posto više nego krajem 1998. Tijekom 1999. godine, naime, u zonu insolventnosti odnosno blokade ušlo je, u odnosu na kraj 1998. godine, još 3.776 tvrtki. Podatak o smanjenju broja zaposlenih koji rade u insolventnim tvrtkama (164.976 krajem 1999.) u odnosu i na studeni prošle te na kraj 1998. godine, smatraju u ZAP-u, potvrđuje da se insolventnost posebice širi u skupini manjih tvrtki. Prema vrstama plaćanja i nadalje je najviše, odnosno više od polovice blokada (16,3 milijarde kuna) nastalo s osnove akceptnih naloga. Taj je broj gotovo udvostručen u odnosu na 1998., ali je smanjen broj tvrtki kod kojih su akceptni nalozi doveli do blokade (sa 14.759 krajem 1998. na 13.346 krajem prošle godine). Više od dvije trećine pravnih osoba, odnosno njih 22.421 u blokadi je po osnovi sudskih i drugih rješenja. Iznos nepodmirenih obveza po tom osnovu dosegnuo je osam milijardi kuna, što je 19,2 posto više nego u studenome, a gotovo dvostruko više nego krajem 1998. Po ocjenama ZAP-a, to bi moglo upućivati na veću učinkovitost sudstva u rješavanju sporova vezanih uz naplatu potraživanja. Stalno se povećava i broj tvrtki insolventnih zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Takvih je tvrtki više od 16.000, a u blokadi je naloga za plaćanje 3,1 milijarde kuna poreza i 1,1 milijarda kuna doprinosa iz i na plaće. Podaci o vremenskom trajanju blokade pokazuju da je 65,1 posto ili 19.709 insolventnih pravnih osoba s računima blokiranim više od godinu dana, a samo 2.669 ili 8,8 posto u blokadi je do 30 dana. Prema vlasničkoj strukturi najviše je, 81,4 posto insolventnih tvrtki u potpuno privatnom vlasništvu, a na njih se odnosi 53,1 posto iznosa nepodmirenih naloga. Najviše iznose nepodmirenih naloga i dalje ima djelatnost trgovine (kod trgovine na veliko i na malo ukupni je iznos nepodmirenih naloga 10,4 milijarde kuna), potom u građevinarstvu (2,55 milijardi), proizvodnji hrane i pića (1,96 milijardi) te poljoprivredi (1,64 milijardi). U ZAP-u ističu da svoje obveze sve teže podmiruju i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Njih 29.458 na kraju je prošle godine imalo 2,1 milijarde kuna evidentiranih nepodmirenih naloga.