STATISTIKA CIJENE NA MALO-PRIHODI BANAKA

Statistika CIJENE NA MALO U SIJEČNJU 0,8 POSTO VEĆE NEGO U PROSINCU - Cijene na malo u Hrvatskoj su u siječnju ove godine porasle 0,8 posto u odnosu na prosinac prošle godine, dok su troškovi života bili viši jedan posto. Cijene na malo u prvom su mjesecu ove godine u odnosu na lanjski siječanj 4,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Statistika pak bilježi nešto niži rast, od 3,8 posto, troškova života u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine. U odnosu pak na prosinac prošle godine cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju više su jedan posto. Taj je porast troškova života posljedica porasta cijena benzina koji se statistički iskazuje u rastu cijena prometnih sredstava i prometnih i PTT usluga za 2,9 posto u siječnju u odnosu na prosinac. Uz to porast se bilježi i kod izdataka za stanovanje, odnosno cijena stambeno komunalnih usluga (za 2,5 posto), prehrane (1,2 posto). Nešto niže u siječnju u odnosu na prosinac bile su pak cijene obuće i odjeće (0,5 posto), te cijene proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu (0,1 posto). Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju u odnosu na prosinac prošle godine više su za 1,9 posto, dok su u odnosu na siječanj prošle godine porasle 7,6 posto. BANKE I ŠTEDIONICE: 63,5 POSTO PRIHODA OD NAPLAĆENIH KAMATA - Banke i štedionice u Hrvatskoj gotovo dvije trećine svojih prihoda ostvaruju od kamata na plasirane kredite komitentima i stanovništvu. Po podacima Zavoda za platni promet (ZAP), prihodi banaka i štedionica od naplaćene kamate, provizija i naknada u prvih su devet prošlogodišnjih mjeseci iznosili ukupno 8,6 milijardi kuna, 8,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Pritom su prihodi od kamata (7,4 milijarde kuna) povećani 13,1 posto, dok su prihodi od provizija i sličnih naknada (1,2 milijarde kuna) smanjeni 13,6 posto. Podaci se odnose na 56 banaka i 35 štedionica koje su ZAP-u dostavile izvještaje o financijskim rezultatima poslovanja u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Statističke izvještaje ZAP-u za devetomjesečno razdoblje bila je obavezna dostaviti 61 banka, 35 štedionica i 114 ostalih financijskih institucija. Tu je obavezu ispunilo svih 35 štedionica, a od banaka izvještaje nisu dostavile njih pet koje su u stečaju (Glumina banka d.d., Ilirija banka d.d., Komercijalna banka d.d. Zagreb, Neretvanska gospodarska banka d.d. Ploče i Promdei banka). Izvještaj nije predala ni Trgovačko-turistička banka d.d. Split. U obradu nije uključeno i 30 financijskih institucija koje se bave štedno-kreditnim i sličnim poslovima, čije je financijske rezultate ZAP obradio i predstavio zajedno s rezultatima poduzetništva Republike Hrvatske. Po podacima ZAP-a, od ukupno ostvarenoga prihoda u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci hrvatske banke i štedionice, 63,5 posto prihoda ostvarile su upravo od naplaćenih kamata. Taj se udjel u ukupnim prihodima kretao od 60,4 posto u 1994. godini do 67,5 posto u 1998. godini. Kod udjela prihoda od provizija i naknada, koji je u prvih devet lanjskih mjeseci iznosio 10,2 posto, vidljivo je smanjenje jer je primjerice u 1994. godini iznosio 14,5 posto, a u 1997. godini 15,4 posto. Ostali prihodi činili su više od četvrtine ukupnih prihoda (26,3 posto), dok su prihodi banaka ostvareni po osnovi dividendi od udjela u vlasničkim vrijednosnim papirima kao što su dionice i udjeli u poduzećima bili zanemarivo mali (ispod 0,5 posto ukupnog prihoda). Na troškovnoj su strani troškovi kamata, provizija i naknada za bankarske usluge iznosili otprilike jednu trećinu, tj. 36,8 posto ukupnih troškova, dok se na ostale izvanredne troškove odnosilo 37,3 posto, opće i administrativne troškove 23,3 posto, a amortizaciju 2,6 posto. Banke, štedionice i druge financijske institucije u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci za neto plaće obračunale su 736 milijuna kuna ili 10,4 posto nominalno, a 6,7 posto realno više nego u istom razdoblju 1998. godine. Istodobno je broj zaposlenih u tim institucijama smanjen za 600 ili 3,3 posto. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u bankama, štedionicama i drugim financijskim organizacijama u tom je razdoblju iznosila 4,604 kune ili 14 posto nominalno, odnosno realnih 10,1 posto više. U prvih su devet prošlogodišnjih mjeseci banke, štedionice i ostale financijske institucije u dugotrajnu imovinu uložile 488,8 milijuna kuna. Najviše je ulagano u uvoznu i domaću opremu (46,3 posto ukupnih ulaganja) te u poslovne objekte (37,1 posto).