VOA-13.2.Ž.ANTUNOVIĆ O MEDIJSKOJ POL.

GLAS AMERIKE - VOA 13. II. 2000. Intervju: Željka Antunović, potpredsjednica hrvatske Vlade: "Izbjeći stvaranje medijskih monopola". Prilog Željka Matića. O medijskoj politici nove hrvatske Vlade u našoj rubrici 'U žarištu pozornosti' razgovarali smo s potpredsjednicom Vlade zaduženom za društvene djelatnosti i ljudska prava Željkom Antunović. - Gospođo Antunović, zbog medijskih nesloboda bivša vlast je često bila kritizirana od međunarodne zajednice. Pri tome je najviše zamjereno Hrvatskoj radio-televiziji, koja je bila puki instrument vladajuće partije, odnosno, HDZ-a. Međutim, ni nakon demokratskih promjena čelni ljudi te iste Televizije ne odlaze, a Forum 21 , svjestan dugotrajnosti zakonske procedure, predlaže da Sabor postavi privremenu upravu, s obzirom da je aktualni direktor ponudio ostavku. Kakav je Vaš stav o ovom prijedlogu Foruma 21? = Mi smo potpisali Deklaraciju Foruma 21, i to je svakako jedno od praktičnih rješenja koje je moguće provesti. Ja ne mogu decidirano tvrditi što će biti konačna odluka hrvatske Vlade. Ona mora biti osnovana na zdravoj analizi stanja na Hrvatskoj televiziji, ali je činjenica da se mora djelovati brzo. Osobno vidim problem HTV-a u dva smjera. Jedan je programski, a drugi je ekonomski. Potrebno je i u jednom i u drugom uvesti reda. Trebat će iznaći stalne, jasne i precizne izvore financiranja, moraju se razriješiti dubioze koje postoje, a isto vrijedi i za neke odnose države i televizije u ekonomskom smislu. Drugi smjer djelovanja je programski - treba otvoriti prostor da novinari sami stvore ono što zovemo javna televizija, da to bude naprosto medij koji neće biti dirigiran od bilo kakve politike, bilo kojih političara ili institucija države, već da o programu brinu novinari, a da vlasnik nadgleda da li se poštuju pravila koja vrijede za sve javne televizije. - Poznato je da su i koncesije komercijalnim radijskim i televizijskim postajama dodjeljivane po liniji političke podobnosti i da danas nitko ne zna u koliko je postaja sad već pritvoreni tajkun Miroslav Kutle. Hoćete li tražiti reviziju tih postupaka kako bi se utvrdili stvarni vlasnici? = To je moguće učiniti, iako ja ovoga trenutka nisam sigurna da će se kroz reviziju koncesija doći do odgovora na pitanje koje postavljate. No, mislim da je taj odgovor bitan i da od njega treba poći. Ja nikome ne osporavam, pa ni gospodinu Kutli, da bude vlasnik neke privatne radio postaje. Zašto ne? Ali to se treba znati. Treba se znati odakle dolazi kapital kojim je on stvorio takvu jednu radio postaju, da li je koncesiju za tu radio postaju dobio na legalan način. Ja se zalažem za one načine rješavanja koji će biti najbrži i najefikasniji. - Dakle, reviziju nećete tražiti? = Pa, možda hoćemo. Možda hoćemo, iako mislim da hrvatska Vlada ne treba biti ta koja će dati tu inicijativu. Mislim da inicijativa mora poteći od onih koji misle ili osjećaju da su se našli u nepovlaštenom položaju, odnosno, misle da su zbog toga oštećeni. - Bivša vlast je na kraju svog mandata imenovala Vijeće za radio i televiziju, u čijim rukama je sudbina svih privatnih radio i televizijskih postaja, a na čijem čelu je Marko Sapunar, koji se istaknuo gašenjem 'Radija 101'. Što će biti s tim Vijećem? = To Vijeće, kao i mnoga druga vijeća i mnoga druga povjerenstva, treba naprosto preispitati i iz njih izvući one ljude koji su se ponašali neprimjereno, koji su štitili privilegije pojedinaca i iznaći one ljude koji će biti objektivni u odrađivanju toga posla. - Kao što znamo, Miroslav Kutle je upropastio 'Tisak' i upravo dok razgovaramo ne zna se hoće li sutra izići novine na kioske. Izdavači vrše pritisak na Vladu. Što ćete Vi osobno učiniti da bi se osigurala normalna distribucija novina u Hrvatskoj? = Mi to moramo učiniti u nekom kratkom roku, jer se ovo pitanje intenzivno razvlači zadnjih godinu do godinu i pol, a vuče se ustvari tri, četiri, pa i pet godina unazad, po onome koliko ja imam uvid u distributera koji je na neki način monopolist u Hrvatskoj. Doista je pitanje distribucije 'Tiska' u ovim uvjetima usko vezano uz mogućnost funkcioniranja izdavača. Sve što se do sada radilo bila su parcijalna rješenja, koja su korak po korak išla tome da se financijski problemi 'Tiska' kao monopolskog distributera prebace na porezne obveznike. Ovoga trenutka upravo smo, čini mi se, u toj fazi. To je faza koju mi nasljeđujemo i od koje moramo početi. Prepoznajemo da nema vremena za odugovlačenje. Nemamo prostora za takvo rješavanje kako se to običavalo do sada i vrlo brzo trebat će donijeti odluku. Kakva će ona biti - to ćemo vidjeti. Ona će ovisiti i o mogućnostima proračuna, a to znači poreznih obveznika, ali je sigurno da mi niti možemo, niti smijemo prihvatiti da porezni obveznici plaćaju sve lopovluke, sve javašluke, sve odgovornosti i bahatosti koje su rađene proteklih deset godina. - Ovih dana se govori da bi njemački koncern 'WAZ', koji drži 50 posto 'Europa press holdinga', najvećeg izdavača novina u Hrvatskoj, mogao kupiti i najtiražniji hrvatski dnevnik 'Večernji list'. Bojite li se stvaranja medijskog monopola? = I te kako nas je strah. Mene osobno možda i više nego neke druge, jer mi se čini da, zbog informacija koje imam, realnije procjenjujem situaciju. Zbog toga i moje poruke, koje su bile javno slane potencijalnim kupcima 'Večernjeg lista', jer i 'Večernji list' i 'Tisak' i neke druge tiskovine, koje su u problemima, pa traže kupca, vode jednoj opasnosti od stvaranja medijskog monopola, i to monopola koji će biti kontroliran izvan Hrvatske. - Hrvatska Vlada je vlasnik i dvaju političkih dnevnika - 'Vjesnika' i 'Slobodne Dalmacije'. = 'Slobodne Dalmacije' - ne svojom voljom, a 'Vjesnika' voljom dosadašnje Vlade. Mislimo da Vladi ne trebaju dnevnici, a ponajmanje joj trebaju dva dnevnika. To je također jedno od pitanja koja ćemo morati vrlo brzo riješiti. Uz 'Vjesnik' ide i Hrvatska tiskara, što je jedan izuzetno važan gospodarski potencijal, ne samo gospodarski, nego o njemu ovise i neke medijske slobode, prava i mogućnosti - i tu ćemo morati brzo donijeti odluku. - I za kraj, gospođo Antunović, je li Vam poznato da hrvatski građani plaćaju najskuplju pretplatu na internet u Europi? = Da, to mi je poznato. Mislim da je riječ o nekoj vrsti monopola i da se tu naplaćuje nešto što nije osnovano. Koristi se dobra prilika. No, to nije jedino mjesto gdje se tako postupa. Ima toga još u Hrvatskoj i, dio po dio, to se mora razriješiti". (VOA)