POSLOVNI PREGLED, BROJ 143

POSLOVNI PREGLED broj 143 05. - 11. veljače 2000. SADRŽAJ: ? VLADIN PROGRAM: U 2000. RAST BDP-A ZA DVA POSTO, IDUĆIH GODINA PET POSTO 2 ? SABOR ISKAZAO POVJERENJE RAČANOVOJ VLADI 2 ? VLADA PRIHVATILA IZMJENE I DOPUNE POSLOVNIKA VLADE TE ZAKONA O VLADI 3 ? PRIHVAĆEN PRIJEDLOG ZA SMANJENJE NAKNADE PLAĆA BIVŠIM DUŽNOSNICIMA 3 ? PAVE ŽUPAN-RUSKOVIĆ: TURIZAM JE "U KOMI" 3 ? ODBOR ZA TURIZAM: PRIVREMENO ZAUSTAVITI PRIVATIZACIJU 3 ? HFP: PRODAJA "PRIMOŠTENA" U ŠTO KRAĆEM VREMENU 4 ? POGLAVARSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE O PRIVATIZACIJI "PLAVE LAGUNE" 4 ? PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U SIJEČNJU NEŠTO BOLJA 4 ? INA SMANJILA PLANOVE PROIZVODNJE NAFTE 5 ? LANJSKI RADNI REZULTATI HŽ-A NIŽI UNATOČ DOBROM ZADNJEM TROMJESEČJU 5 ? NOVI DIREKTOR KVARNER EXPRESSA: KAKO JE STARO POSLOVODSTVO UNIŠTILO TVRTKU 5 ? OTVOREN STEČAJNI POSTUPAK NAD RIJEČKIM BRODOKOMERCOM 5 ? KONČAR OVE GODINE NA DESETAK INOZEMNIH SAJMOVA 5 ? IZVOZNI POSLOVI ERICSSON NIKOLE TESLE VRIJEDNI VIŠE OD 3,6 MILIJUNA DEM 6 ? TERMIKA PLANIRA POVEĆANJE PROIZVODNJE OD 50 POSTO 6 ? NAKON VIŠEGODIŠNJIH GUBITAKA SPAČVA LANI OSTVARILA DOBIT 6 ? KRAŠ KONKURENTNIJI NA SLOVENSKOM TRŽIŠTU 6 ? MLJEKARA SLAVIJA SMANJILA PRERADU ZBOG MANJE KOOPERANATA 7 ? TVORNICA DUHANA ROVINJ: OPTUŽBE ZA MONOPOLIZAM NEPRIMJERENE 7 ? O BUDUĆNOSTI NAME NOVI UPRAVNI ODBOR HFP-A 7 ? "BILLA" I U SLAVONSKOME BRODU 8 ? D&B: HRVATSKOJ BOLJI KREDITNI REJTING NAKON REFORMI 8 ? GRANIĆ: HUP JE VAŽAN PARTNER HRVATSKOJ VLADI 8 ? HRVATSKI MALI I SREDNJI PODUZETNICI NA EUROPSKIM FORUMIMA 9 ? URSH TRAŽI DA SE SINDIKATIMA OMOGUĆI NAZOČNOST NA SABORSKIM RASPRAVAMA 9 ? PROGRAM VLADE PRIHVATLJIV ZA SSSH - IMA PROSTORA ZA RAZGOVOR O PLAĆAMA 9 ? SSSH: RJEŠAVANJE PROBLEMA NEISPLATE PLAĆA GLAVNI UVJET ZA SOCIJALNI PAKT 10 ? U OVOJ GODINI KUNA I CIJENE STABILNE 10 ? KAKVA JE UČINKOVITOST HRVATSKE HOTELSKE INDUSTRIJE? 10 ? U SARAJEVU PREDSTAVLJENI PROGRAMI ZAGREBAČKOG VELESAJMA 11 ? MONETARNA KRETANJA NE NAJAVLJUJU GOSPODARSKI OPORAVAK 11 ? MANJI DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 11 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA STUDENI 1999. IZNOSILA 3.232 KUNE 12 ? CIJENE NA MALO U SIJEČNJU PORASLE 0,8 POSTO 12 ? BANKE I ŠTEDIONICE 63,5 POSTO PRIHODA OSTVARAJU NAPLATOM KAMATA 12 ? SAVJET HNB: TEMELJNI INDIKATORI STABILNOSTI I DALJE NA ZADOVOLJAVAJUĆOJ RAZINI 12 ? PBZ OPOVRGAVA NAPISE VEZANE UZ PRODAJU PLAVE LAGUNE 13 ? OTVORENA NOVA POSLOVNICA ZAGREBAČKE BANKE U OSIJEKU 13 ? "ZB BROKERI" O HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA U SIJEČNJU 13 ? NA JAVNOJ DRAŽBI ZAGREBAČKE BURZE PRODANA ČETIRI PAKETA DIONICA 14 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 ? VIJESTI IZ SVIJETA 15 ? POSEBAN PRILOG: KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - veljača 2000. 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADIN PROGRAM: U 2000. RAST BDP-A ZA DVA POSTO, IDUĆIH GODINA PET POSTO Vlada premijera Ivice Račana u ovoj godini očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od najmanje dva posto, s tim da bi se idućih godina taj rast dinamizirao na više od pet posto. Godina 2000. bit će godina odricanja, stvaranja zdravih temelja za gospodarski rast i ravnomjerni društveni razvoj u narednom razdoblju, rekao je Račan predstavljajući u srijedu u Saboru Program Vlade za iduće četverogodišnje razdoblje. Upozoravajući na teško gospodarsko stanje, premijer je istaknuo da će ukupna ekonomska politika hrvatske Vlade biti usmjerena na osiguranje ekonomske stabilnosti. To znači stabilne cijene odnosno nisku inflaciju, stabilan tečaj te stabilne druge parametre uz istodoban gospodarski rast, ubrzano zapošljavanje, povećanje proizvodnje i izvoza. Trenutno stanje u programu se ocjenjuje ne samo recesijom, nego i strukturnom krizom. Hrvatska više troši nego stvara, a u toj su potrošnji investicijska ulaganja u proizvodnju i zapošljavanje bila mala, ocjenjuje se. Teško trenutno stanje ilustrira se i podacima da državni proračun u ovoj godini treba podmiriti otprilike 5,8 milijardi kuna dospjeloga inozemnog i domaćeg javnog duga. Krajem siječnja ove godine preuzete, a neizmirene obveze korisnika državnog proračuna iznose približno 5,7 milijardi kuna, od čega su preko 3,2 milijarde samo dugovi zdravstvu. U ovoj godini na naplatu dolazi više od milijardu kuna mjenica izdanih tijekom prošle godine, a prvi podaci govore da je u razdoblju 1996. do 1998. država izdala otprilike 10,4 milijarde kuna financijskih jamstava, a samo prošle godine izdano je novih jamstava u visini od približno 4,6 milijardi kuna. Program Vlade, u svom gospodarskom dijelu, stoga predviđa stabiliziranje javnih financija i racionalno gospodarenje proračunskim sredstvima. Državni će proračun imati razvojno- poticajnu ulogu, a preraspodjela dohotka provodit će se politikom transfera. Najavljujući smanjenje javnih rashoda Vlada poručuje da će se smanjenje proračuna odraziti na ostvarivanje prava pojedinih proračunskih korisnika. U ovoj će se godini započeti s financijskom konsolidacijom proračuna, sređivanjem dugova prenijetih iz prethodnog razdoblja. Uz to, bit će zaustavljene investicije financirane iz proračuna, osim maloga dijela kojim će se završiti započeti objekti ili gdje za to postoje zakonske obveze. U narednim pak godinama Vlada najavljuje strukturne promjene proračuna, pri čemu će se najviše smanjiti rashodi za vojsku i policiju, a postupno povećavati udjeli obrazovanja, znanosti, tehnologije, te kulture. Vlada želi da se mirovinski i zdravstveni fondovi u što manjoj mjeri oslanjaju na doznake iz proračuna. To će se osigurati reformama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te povećanjem discipline ubiranja prihoda tih fondova. No, iako teži uravnoteženju proračuna, zbog priprema mirovinske i zdravstvene reforme, Vlada dopušta mogućnost strogo kontroliranog, umjerenog deficita proračuna. U ovoj godini najavljuje se i zakonski prijedlog o rješenju za vraćanje duga umirovljenicima. Vlada u programu najavljuje i postupno ostvarenje novog smjera gospodarske politike. Smanjenje rashoda državnog proračuna, uz promjene u sastavu izvanproračunskih fondova, vodit će smanjenju poreznog opterećenja stanovništva i tvrtki. Vlada se pritom obvezuje da već tijekom ove godine utvrdi rješenja za smanjenje carina i poreza na dodanu vrijednost. Najavljujući i smanjenje poreza na dohodak, Vlada ističe da će se pravednost poreznog sustava unaprijediti povećanjem neoporezivog dijela dohotka do potrebne potrošnje prosječne hrvatske obitelji. Program predviđa i smanjenje poreza na dobit, odnosno stimulativne mjere porezne politike kao što su neoporezivanje reinvestirane dobiti, ili oslobađanje od poreza iznosa uloženih u novi razvoj i otvaranje radnih mjesta. Istodobno će se poreznom politikom stimulirati ulaganja u kulturu, znanost, obrazovanje, socijalnu skrb, amaterski šport i sl. Sve te mjere uvodit će se postupno i ovisno o oporavku gospodarstva i mogućnostima proračuna. Uredna otplata obveza prema inozemstvu jedan je od prioriteta Vlade, dok se za rješavanje problema unutarnje duga najavljuju različite mjere ekonomske, monetarne i porezne politike. Osim toga, ključnu će ulogu imati i funkcioniranje pravne države, a sve to bit će osnova za rješavanje problema nelikvidnosti i međusobnih neplaćanja. Vlada se u programu zalaže i za restrukturiranje poduzeća koja imaju tržišnu perspektivu. No, najavljuje ukidanje prakse saniranja poduzeća oprostom poreza i doprinosa, te da neće preuzimati dospjele kreditne obveze, niti isplaćivati plaće zaposlenicima neuspješnih poduzeća. Državna će se jamstva ograničiti uglavnom samo na potporu proizvodnji za izvoz i kapitalnu izgradnju u javnom sektoru. Najavljujući da će tijekom 2000. biti pripremljena gospodarska strategija Hrvatske, Vlada temeljnim ciljevima gospodarske politike označava stvaranje uvjeta za ostvarivanje gospodarskog rasta, povećanje proizvodnje i zaposlenosti, povećanje izvoza. Preduvjet za to je potpisivanje socijalnog pakta sa sindikatima i poslodavcima koji će omogućiti prihvatljivu razinu socijalnog mira u narednom razdoblju. Vlada očekuje da će Hrvatska u iduće dvije godine sklopiti preferencijalne trgovinske aranžmane i ugovore u slobodnoj trgovini s EU, EFTA-om, CEFTA-om, a za ostvarenje toga Hrvatska treba što prije postati članicom Svjetske trgovinske organizacije. Razmatrajući pojedine gospodarske djelatnosti, Vlada posebnu pozornost posvećuje turizmu, poljoprivred, te obrtu, malom i srednjem poduzetništvu, zbog čega je, kako je istaknuo i sam premijer Račan, i osnovano posebno ministarstvo. SABOR ISKAZAO POVJERENJE RAČANOVOJ VLADI Hrvatski je državni sabor u srijedu navečer iskazao povjerenje Vladi Ivice Račana i podupro njezin program za iduće četiri godine. Nakon iskazivanja povjerenja članovi Vlade prisegnuli su pred parlamentarnim zastupnicima. Protiv iskazivanja povjerenja Vladi glasovao je jedino zastupnik HDZ-a Drago Krpina, dok je stranački mu kolega Nevio Šetić bio suzdržan. Zastupnici su jednoglasno izglasali i prijedlog Mate Arlovića po kome će se svi prijedlozi i mišljenja, izneseni u srijedu navečer u saborskoj raspravi, poslati Vladi da ih ima u vidu pri daljnjoj razradi programa. Vladinom programu povjerenje nije dao samo HDZ, najbrojnija oporbena stranka u parlamentu. VLADA PRIHVATILA IZMJENE I DOPUNE POSLOVNIKA VLADE TE ZAKONA O VLADI Hrvatska je Vlada u subotu, 5. veljače, na svojoj zatvorenoj sjednici prihvatila izmjene i dopune Poslovnika Vlade. Njima se, u skladu s izmjenama Zakona o Vladi, propisuje da zamjenik premijera predsjeda sjednicama Vlade i potpisuje akte kada je premijer odsutan, priopćeno je iz Vladina ureda za odnose s javnošću. Vlada je utvrdila sastav i djelokrug rada svojih koordinacija. Tako će Koordinaciju za društvene djelatnosti i ljudska prava voditi potpredsjednica Željka Antunović, Koordinaciju za gospodarstvo potpredsjednik Slavko Linić, a Koordinaciju za unutarnju i vanjsku politiku zamjenik premijera Goran Granić. Kadrovskom komisijom predsjedat će premijer Ivica Račan, a Administrativnom ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Premijer Račan bit će na čelu i povjerenstva za upravljanje imovinom. Vlada je donijela i više odluka o razrješenjima i imenovanjima. Na dužnosti tajnice Vlade ostat će Jagoda Premužić. Dužnosti su razriješena trojica dosadašnjih pomoćnika ministra za posebne odnose s Federacijom BiH i BiH. Razrješenja se odnose i na dosadašnju Državnu upravu za zaštitu prirode i okoliša, na čijem je čelu bio Ante Kutle, i na Državno ravnateljstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, koje je vodio Antun Palarić. Naime, te su državne uprave, prema izmjenama Zakona o Vladi, ušle u sastav Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Uredbom je ukinut i Ured za europske integracije jer je za te poslove osnovano Ministarstvo. Razriješeno je i nekoliko savjetnika predsjednika Vlade u doba premijera Zlatka Mateše. Tako je s dužnosti savjetnika za energetiku razriješen Goran Granić, koji je sada zamjenik premijera. PRIHVAĆEN PRIJEDLOG ZA SMANJENJE NAKNADE PLAĆA BIVŠIM DUŽNOSNICIMA Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora jednoglasno je prošloga petka prihvatio Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Premda je među zastupnicima postignut konsenzus kako naknade plaća bivšim državnim dužnosnicima treba smanjiti, rasprava je na trenutke bila vrlo burna. Sjednicu je otvorio potpredsjednik Sabora Mato Arlović, a prijedlog zakona obrazložila je potpredsjednica Vlade Željka Antunović. Prema dosadašnjem zakonu, bivši državni dužnosici imaju pravo na naknadu plaće godinu dana nakon odlaska s dužosti i to u visini njihove zadnje plaće. S obzirom da će se plaće državnih dužnosnika smanjiti, proizašlo bi da, primjerice, bivši ministar ima veću plaću od sadašnjeg. Stoga Vlada predlaže da se naknade bivših dužnosnika svedu na tekuće plaće na mjestu koje je on napustio. Pritom je pravno problematično, kazala je Antunović, što se taj zakon primjenjuje retroaktivno. Ipak, Vlada smatra da je, zbog više razloga, opravdano tražiti takvu primjenu zakona. Iz daljnje rasprave treba izdvojiti prijedlog nekoliko zastupnika da se plaće državnih dužnosnika vežu za prosječne plaće u gospodarstvu. Zastupnički dom jednoglasno je prihvatio prijedlog zakona u prvom čitanju, a sve primjedbe i prijedlozi uputit će se Vladi radi pripreme konačnog prijedloga zakona. PAVE ŽUPAN-RUSKOVIĆ: TURIZAM JE "U KOMI" "Turizam je, da se izrazim medicinskom terminologijom, u 'komi' pa ga je stoga potrebno što prije ozdraviti", izjavila je u četvrtak ministrica turizma Pave Župan-Rusković na pitanje novinara koje su osnovne smjernice politike nove Vlade u turizmu. Teško je predvidjeti koliko će vremena biti potrebno da se postigne taj cilj. Jer, financijska je situacija u državi znatno gora nego što se mislilo, a za ozdravljenje turizma neophodna je financijska injekcija, kaže ministrica. Ipak, ovogodišnja bi sezona, smatra Župan-Rusković, trebala biti znatno bolja od prošlogodišnje s obzirom da je broj predbilježbi od 20 do 40 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Ali, pod uvjetom da se ne pogorša politička situacija u Crnoj Gori. Na pitanje novinara kakvo je stanje zatekla u Ministarstvu turizma, Župan-Rusković je doslovce kazala: "Zabavno. Neuobičajeno. Puno posla, puno problema, puno stvari za koje mislim da nisu prioritetne u turizmu". Stoga je, primjerice, Ministarstvo bilo prisiljeno sporazumno raskinuti neke ugovore, kao što su onaj o sponzorstvu Hrvatskog nogometnog saveza i nekih drugih manjih akcija. Možda su te akcije važne i dobre, kaže ona, ali zbog trenutačne financijske situacije Ministarstvo im nije u stanju davati potporu. "U situaciji kada treba pripremiti sezonu, kada ljudi u turizmu neredovito ili uopće ne dobivaju plaće, prioritet treba dati njima", kaže ministrica. O konkretnim mjerama koje će poduzeti kako bi turizam stao na vlastite noge, ministrica ne može još ništa reći. Jer, radi se, kaže, o dvije vrste mjera - onima koje će prve zagovarati i onima koje su alternativne - a obje ovise o financijskoj situaciji u državi. Obzirom da mediji u posljednje vrijeme izvještavaju o slučajevima sumnjivih privatizacija, primjerice "Primoštena" i "Plave lagune", ministrica nije mogla izbjeći pitanje o privatizaciji u turizmu. Smatra da su bivša Vlada i Hrvatski fond za privatizaciju napravili goleme greške, i da je dio problema koje danas imamo upravo posljedica tih grešaka. Stoga je važno nastaviti privatizaciju, ali na korektan, pošten način u kojemu bi prevladala stručnost. Riječju, "da se tvrtke ne privatiziraju na osnovu prijateljskih veza ili osobnih interesa nego da novi vlasnik bude onaj koji jamči uspjeh tog poduzeća", kaže ministrica. ODBOR ZA TURIZAM: PRIVREMENO ZAUSTAVITI PRIVATIZACIJU U četvrtak je Odbor za turizam Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora na svojoj sjednici donio zaključak kojim se podržava kvalitetna, transparentna i brza privatizacija u turizmu, ali i da je zbog trenutne situacije privatizaciju potrebno zaustaviti do donošenja definitivnog Vladinog privatizacijskog programa. Podržavajući zaključak Odbora ministrica turizma Pave Župan- Rusković istaknula je stav Vlade da privatizaciju treba nastaviti, no da je potrebno što prije definirati tko će donositi odluke u tom procesu. Predsjednik Odbora za turizam Valter Drandić (IDS) ocjenjuje da bi se privremenim zaustavljanjem privatizacije "spriječile daljnje štete koje bi turizmu mogao nanijeti nastavak dosadašnje privatizacijske prakse". Potrebnim smatra omogućiti kvalitetnim ulagačima da na trasparentan i poslovni način uđu u proces privatizacije u turizmu, u kojemu bi se prvenstveno trebali štititi interesi zaposlenih. Odbor je raspravljao i o aktualnoj situaciji u turizmu, pripremi ovogodišnje sezone te programu rada Odbora. HFP: PRODAJA "PRIMOŠTENA" U ŠTO KRAĆEM VREMENU Potpisivanje ugovora o prodaji većinskog paketa dionica hotelijerske tvrtke "Primošten", između Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i austrijskih investitora Stjepana Varošanca i Candidusa Cortolezisa, očekuje se u što kraćem vremenu. Ponuditelji su ispunili svoju obvezu i Fondu dostavili ponudbenu garanciju poslovne banke na iznos od 150.000 DEM pa će sa razgovori s kupcima nastaviti, izvijestili su u srijedu iz HFP-a. Nakon više puta ponovljenog natječaja za kupnju 60,16 posto dionica primoštenske hotelske tvrtke, hrvatska je Vlada 30. prosinca 1999. donijela odluku o prodaji "Primoštena" pod posebnim uvjetima dvojici poslovnih ljudi iz Austrije, Varošancu i Cortolezisu. Na sastanku u Fondu krajem siječnja ove godine, ponuditelji su izložili poteškoće, koje bi po njihovom mišljenju, trebalo riješiti prije sklapanja ugovora. Radi se o problemu izbjeglica smještenih u hotelu "Marina Lučica" i o izradi investicijske (due diligence) studije koja im je potrebna za dobivanje kredita kod poslovne banke. HFP je, kako ističe, "u želji da se problem prodaje Primoštena konačno razriješi", od ponuditelja zatražio da do 8. veljače dostave produženu garanciju koju su ranije priložili u ponudi ili novu garanciju. Budući da su ponuditelji ispunili uvjet HFP-a, prodaja Primoštena očekuje se u što kraćem vremenu, ističe se na kraju priopćenju HFP-a. POGLAVARSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE O PRIVATIZACIJI "PLAVE LAGUNE" Poglavarstvo Istarske županije smatra neprihvatljivim da je Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) prodala 16,4 posto dionica porečke "Plave lagune" poduzeću "Sutivan Investments Anstalt" iz Lichtensteina u vlasništvu Andronika Lukšića bez natječaja, a da pritom javnosti nisu poznati uvjeti pod kojima je akvizicija izvršena i na koji je način plaćena. Ocjenjujući kako su u dosadašnjem tijeku privatizacije poznate porečke turističke tvrtke kršeni propisi, Poglavarstvo drži kako tu privatizaciju treba zaustaviti. Također se zalaže da se zaustave svi procesi privatizacije turističkih poduzeća u Istri do definiranja nove vladine politike privatizacije. Županijsko je poglavarstvo u utorak na sjednici u Pazinu raspravljalo o privatizaciji turističkih poduzeća u Istri, posebno o "Plavoj laguni". Također, kako se čulo, pozivajući se na pripreme Skupštine dioničara i predlaganja novog Nadzornog odbora Plave lagune, Poglavarstvo drži neprihvatljivim da je PBZ prenijela pravo upravljanja za preostalih 16,4 posto dionica u njenom portfelju te je za taj paket prihvatila opciju koja daje mogućnost poduzeću iz Lichtensteina da pod istim uvjetima kupi i preostali paket dionica. Time je zapravo izvršena prodaja više od 25 posto dionica Plave lagune suprotno propisima koji reguliraju preuzimanje poduzeća te izdavanje vrijednosnih papira, tim više što takvo izdavanje nije odobreno od nadležne komisije za izdavanje vrijednosnih papira. Članovi županijskog poglavarstva ustvrdili su kako je ovakvom dosadašnjom pretvorbom "Plave lagune" grubo narušen i javni interes i interes malih dioničara i djelatnika te da su u procesu privatizacije prekršeni važeći propisi RH te zato tu privatizaciju treba odmah zaustaviti kako bi se umanjile moguće posljedice. Na sjednici Poglavarstva također je rečeno kako je privatizacija inicirana prodajom dionica Plave lagune iz portfelja PBZ politički motivirana i provedena u strukturama vlasti koje su izgubile izbore. Ta se privatizacija, rečeno je nadalje, provodi netransparentno, bez znanja i informiranja javnosti. Temeljem toga, Poglavarstvo Istarske županije zalaže se da sve procese privatizacije turističkih poduzeća u Istri treba zaustaviti do definiranja nove vladine politike privatizacije koja bi trebala biti u interesu djelatnika, malih dioničara i svih građana. Istarsko županijsko poglavarstvo također traži da se u svim turističkim poduzećima, u čije su vlasništvo poslovne banke ušle revaloriziranjem starih kredita, sačini revizija pretvorbe i vlasničkih odnosa. Ovi zaključci upućuju se, kako je rečeno, Vladi, ministrici turizma, PBZ-u, predsjedniku uprave Plave lagune, saborskim zastupnicima iz Istre i gradonačelniku Poreča. 2. TVRTKE PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U SIJEČNJU NEŠTO BOLJA Prosječna je ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki u siječnju bila nešto bolja u odnosu na mjesec ranije, tj. iznosila je 429,1620 bodova. Takva je ocjena, međutim, i dalje loša te označava privremeno kritičnu situaciju u većini poslovnih subjekata u Hrvatskoj, objavila je u svom mjesečnom poslovnom izvješću zagrebačka tvrtka Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Naslućuje se ipak da bi do nekih poboljšanja i pozitivnih tendencija moglo doći, što je dijelom rezultat i promjena koje su se dogodile na političkom planu u zemlji, ocjena je Intercredita. Niti jedna kategorija tvrtki i dalje nije dobila zadovoljavajuću ocjenu (300 bodova i manje), a dijeleći tvrtke prema djelatnostima najbolje su u siječnju, prema Intercreditu, ocijenjene trgovačke tvrtke s 428,5714 bodova, slijede ih proizvodna poduzeća s ocjenom od 429,4505 bodova, dok su tvrtke uslužnih djelatnosti ocijenjene najslabije - s 430,0000 bodova. Prema veličini, najbolju su ocjenu u siječnju dobila srednja poduzeća - 415,7143 boda, nakon njih slijede velike tvrtke s 422,6471 bod, dok su najlošiju ocjenu dobile male tvrtke - 436,7961 bod. Najviše je naručitelja za Intercreditove bonitete u siječnju zabilježeno iz Njemačke - 31,3 posto, slijede ih francuski klijenti na koje otpada 27,4 posto, dok su treći po broju traženih boniteta bile austrijske tvrtke - 21,7 posto. Intercredit je tijekom siječnja na naplati potraživanja radio uobičajenim kapacitetom, što je za početak godine premašilo i njihova najoptimističnija očekivanja, napominju iz te tvrtke. Ipak, s obzirom na izuzetno tešku situaciju što se tiče nenaplaćenih potraživanja, te dugovanja većine hrvatskih poslovnih subjekata, to se moglo i očekivati, ističu iz Intercredita. Promatrano prema ukupnom broju zaprimljenih slučajeva, Intercredit najviše predmeta vodi protiv tvrtki trgovačke djelatnosti - 53,47 posto, zatim ih slijede proizvodne tvrtke protiv kojih se vodi 30,94 posto predmeta, dok su najsolidnija u plaćanju uslužna poduzeća na koje otpadaju ostali slučajevi. INA SMANJILA PLANOVE PROIZVODNJE NAFTE Industrija nafte-Ina planira u prvom tromjesečju ove godine na 34 domaća naftonosna polja, te u Egiptu i Angoli, proizvesti ukupno 388.291 tonu nafte ili deset posto manje nego u istom razdoblju lani. U Hrvatskoj se od toga, u prva tri mjeseca ove godine, očekuje proizvodnja ukupno 214.455 tona nafte, dok Ina istodobno planira u Angoli proizvesti 68.667 tona, te u Egiptu 16.162 tone sirove nafte. Ukupna Inina tromjesečna proizvodnja kondenzata iznosit će otprilike 89.017 tona. Razlozi deset postotnoj manjoj Ininoj proizvodnji nafte su u prirodnom padu proizvodnje na iscrpljenim domaćim naftonosnim poljima, no kako ističu iz hrvatske naftne kompanije, taj će se pad djelomično nadoknaditi puštanjem u rad dviju novih bušotina na podravskim poljima. Proizvodnja prirodnog plina tijekom prva tri mjeseca 2000. u Hrvatskoj bi trebala, sukladno planu u Ini, iznositi približno 420 milijuna prostornih metara, što je osam posto više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Veća domaća proizvodnja plina, kako napominju iz Ine, posljedica je, krajem prošle godine puštene u rad plinske bušotine Ivana A u sjevernom Jardanu, zatim uključivanjem u proizvodnju novog podravskog plinskog polja Gola u Beničancima, te izradom novih bušotina na plinskom polju Molve. LANJSKI RADNI REZULTATI HŽ-A NIŽI UNATOČ DOBROM ZADNJEM TROMJESEČJU Radni rezultati Hrvatskih željeznica (HŽ) lani su bili otprilike deset posto manji u usporedbi s godinom ranije. Usprkos tomu što je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježen trend povećanja opsega rada, posebice u prosincu, ponajviše zbog većeg prijevoza poljoprivrednih proizvoda i metalurških sirovina iz susjednih i srednjoeuropskih zemalja prema hrvatskim lukama, to nije moglo značajnije utjecati na krajnje rezultate prijevoza. Prijevozni učinak mjeren neto tonskim kilometrima (NTKM), što je inače najvažniji pokazatelj opsega rada u teretnom prijevozu, lani je iznosio 1,69 milijardi NTKM-a, što je 7,7 posto manje u usporedbi s godinom ranije. Osim toga u 1999. godini, u 137.313 vagona ili 19.879 vagona manje nego godine prije utovareno je 5,3 milijuna tona robe tj. 8,7 posto manje. Istovar robe odvijao se pak, u 138.848 vagona ili 16.975 vagona manje, a istovareno je 5,4 milijuna tona robe, 5,6 posto manje tona nego u 1998. godini. Najveći udjel u radu od prometnih operativnih područja lani se odnosio na zagrebačko koje je u utovaru vagona sudjelovalo sa 36,2 posto, u istovaru sa gotovo 40 posto, a u prijevoznom učinku sa 34,3 posto. Visok udjel u prijevoznom učinku imalo je i splitsko područje (21,16 posto), te koprivničko (13,4 posto) i riječko područje (12,47 posto). U prvom ovogodišnjem tromjesečju u Hrvatskim željeznicama očekuju nastavak trenutačne dinamike prijevoza, a s obzirom na količinu i dužinu vožnje tovarenih vagona prema hrvatskim lukama, kod netotonskih kilometara očekuje se najbolji rezultat. NOVI DIREKTOR KVARNER EXPRESSA: KAKO JE STARO POSLOVODSTVO UNIŠTILO TVRTKU Kvarner Express Internacional d.d. pravi je primjer kako se može uništiti tvrtka, izjavio je ovih dana na konferenciji za tisak predsjednik Uprave KEI-a Venci Goić, koji tu dužnost obnaša nekoliko mjeseci. Goić je naveo da tu tvrdnju vjerodostojno potkrjepljuje činjenica da je 1999. ukupan prihod tvrtke sa 175 djelatnika bio otprilike pet milijuna kuna, a istodobno je potrošeno približno 35 milijuna kuna. U prošle dvije godine tvrtka je uzimala velike zajmove, koji nisu ulagani čak ni u plaće koje djelatnici nisu dobili za prošlih 12 mjeseci, a ni u poslovanje, kazao je Goić. U promašaje bivšeg poslovodstva Goić je uvrstio i osnivanje pojedinih društava s ograničenom odgovornošću te kupnju broda "Iris", koji je u međuvremenu pretrpio tešku havariju. Tvrtka je godinama poslovala mimo zakona, na svim razinama, od poslovnica, do najužeg poslovodstva, naveo je Goić. Ustvrdio je da zbog toga nekim osobama očito nije bilo stalo da se pokrene kvalitetan privatizacijski postupak tvrtke. Gubici KEI-a, kazao je Goić, dosežu 120 do 130 milijuna kuna i za 20-ak milijuna kuna veći su od glavnice društva, a dugovi vjerovnicima iznose najmanje 65 milijuna kuna. Kvarner Express može spasiti jedino država, uz sudjelovanje stranog ulagača austrijskog Interconsaltinga, koji već ima 16 posto vlasništva u portfelju, i vjerovnika, koji su skloni otpisu dijela svojih tražbina, zaključio je Goić. OTVOREN STEČAJNI POSTUPAK NAD RIJEČKIM BRODOKOMERCOM Nad riječkim trgovačkim društvom za trgovinu, usluge i turizam Brodokomercom d.d., jednom od šesnaest tvrtki u Grupaciji Gucić, otvoren je stečajni postupak Odlukom Trgovačkog suda u Rijeci od 3. veljače, koja je objavljena na oglasnoj ploči Suda. Za stečajnog upravitelja imenovana je Marija Ružić, a stečajni sudac u tom predmetu bit će članica stečajnog vijeća Ika Mohorović. Pokretanje stečajnog postupka u Brodokomercu potaknula je u prosincu 1999. godine Zagrebačka banka, vjerovnik te tvrtke, a na prvom sudskom ročištu s tim se suglasila predsjednica uprave Brodokomerca Bojana Glavaš. Imovina Brodokomerca procjenjena je na 516 milijuna kuna, a većina nekretnina u vlasništvu te tvrtke je pod hipotekama. Poslovnim bankama Brodokomerc duguje ukupno oko 154 milijuna DEM, a dugovi prema dobavljačima dosežu 13,5 milijuna DEM. U toj najvećoj riječkoj trgovačkoj tvrtki uposleno je otprilike 1.250 djelatnika, kojima su posljednje plaće isplaćene u cijelosti za listopad i dijelom za studeni 1999. godine. KONČAR OVE GODINE NA DESETAK INOZEMNIH SAJMOVA Končar-Elektroindustrija u ovoj godini namjerava nastupiti na barem desetak inozemnih i dva sajma u zemlji. Uz koncern Končar, na nekima od njih nastupit će pojedina društva iz njegovog sastava, ovisno o specijalizaciji i njihovom interesu. Ove su godine, pojedina Končarova društva izrazila interes i za nastupima u zemljama u kojima dosad nisu imali priliku predstaviti asortiman na sajamskim manifestacijama. Tako su u ovogodišnjoj ponudi, a prema iskazanom interesu Končarovih poduzeća, estonski Međunarodni sajam energetike, distribucije električne energije, industrije, elektronike i automatike koji će se održati početkom ožujka u Tallinnu, talijanski Međunarodni sajam za pogone i konstrukcijsku tehniku od 8. do 11. ožujka u Milanu te mađarski Međunarodni sajam industrije koji će se održati u Budimpešti od 23. do 26 svibnja. Među prvim sajmovima na kojem će Končar predstaviti svoj proizvodni asortiman, a za koji je ujedno zainteresirano i najviše Društava Grupe, je i najveći svjetski sajam industrije u Hannoveru koji se održava od 20. do 25. ožujka. Koncem ožujka Končar će nastupiti na općem sajmu gospodarstva u Mostaru te na Međunarodnom sajmu energetike u Sankt Petersburgu u Rusiji. Za travanj je planiran Međunarodni proljetni sajam PROMO 2000 u Tuzli, a za svibanj nastup na Međunarodnom sajmu energetike u Sloveniji. Na jesen će Končar svoje proizvode predstaviti na Sajmu tehnike u Brnu, na zeničkom Generalnom BiH sajmu te na Međunarodnom sajmu novih proizvodnih dostignuća i tehnologija na području industrije, metalurgije, elektronike, graditeljstva i drugih gospodarskih grana - Tehnoma u Skopju. Plan nastupa Končara na sajmovima u Hrvatskoj obuhvaća zajednički nastup društava sustava Končar na Zagrebačkom velesajmu: na Međunarodnom sajmu široke potrošnje u travnju, gdje će se predstaviti s kućanskim programom i asortimanom ugostiteljske opreme te na Međunarodnom jesenskom Zagrebačkom velesajmu u rujnu. Nastupi na sajmovima, ističu u tom koncernu, od posebne su važnosti zbog unapređenja i proširenja poslovne suradnje, ponajprije sa stranim partnerima. Naime, navode, nema boljeg mjesta od nastupa na sajmu, gdje se vidi što i uz koje uvjete nudi konkurencija i gdje se realno može ocijeniti Končarova pozicija kao i pozicija konkurencije. U ukupnoj prodaji društava koncerna Končar u prošloj su godini izvozni poslovi činili 47,5 posto. Ukupna prodaja proizvoda i usluga lani je iznosila 1,32 milijarde kuna, od čega je na Končarevim izvoznim tržištima ostvareno 628,5 milijuna kuna. IZVOZNI POSLOVI ERICSSON NIKOLE TESLE VRIJEDNI VIŠE OD 3,6 MILIJUNA DEM Ericsson Nikola Tesla u protekla dva je mjeseca ugovorio nekoliko značajnih izvoznih poslova na tržištu Zajednice Nezavisnih Država, vrijednih više od 3,6 milijuna DEM. S Kubanelectrosviazom, operatorom iz Krasnodarske oblasti u Ruskoj Federaciji, koncem prošle godine ugovoren je posao vrijedan dva milijuna DEM. Riječ je o proširenju dviju AXE centrale, a posao je već plaćen. Osim toga, nedavno je, u konkurenciji s Nortelom, Ericsson Nikola Tesla potpisao i svoj prvi ugovor za isporuku najsuvremenije opreme koja u potpunosti spada u svijet trećeg tisućljeća. Taj ugovor, vrijedan 600.000 DEM, potpisan je sa teleoperatorom iz Kirgistana. Kompanija Ericsson Nikola Tesla potpisala je i svoj prvi ugovor u Moldaviji s operatorom Moldtecomom što je, ističu, pokazatelj širenja dosadašnjih izvoznih tržišta te kompanije. Riječ je o isporuci telekom opreme i usluga vrijednih otprilike jedan milijun DEM. TERMIKA PLANIRA POVEĆANJE PROIZVODNJE OD 50 POSTO Industrija tehničkih, akustičkih i protupožarnih izolacija Termika iz Novog Marofa planira u ovoj godini proizvesti 30.000 tona kamene vune pod komercijalnim nazivom Tervol, što je povećanje proizvodnje za 50 posto, objavili su iz te tvrtke. U ovoj godini planiraju također i nova investicijska ulaganja, primjerice u liniju za pakiranje paleta i konfekcijsku programabilnu pilu, uz daljnje poboljšanje kvalitete proizvoda i brige oko očuvanja okoliša. Uz to, istaknulo je poslovodstvo, nužan je i novi, agresivniji marketinški pristup, a potrebno je raditi i na edukaciji tvrtkinih korisnika o primjeni izolacijskih materijala u graditeljstvu. Termika zapošljava 190 djelatnika, u vlasništvu je austrijske tvrtke Heraklit i slovenske tvrtke Termo, a više od 70 posto proizvodnje izvozi na zapadna tržišta. Nedavno je Termici uručen i međunarodni certifikat za upravljanjem okolišem ISO 14001. NAKON VIŠEGODIŠNJIH GUBITAKA SPAČVA LANI OSTVARILA DOBIT Nakon višegodišnjeg poslovanja s gubicima vinkovačka drvna industrija Spačva prošle je godine ostvarila dobit iz redovnog poslovanja u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Uz točno definirani proizvodni program te jači iskorak na nova inozemna tržišta, u ovoj i idućim godinama poslovodstvo Spačva očekuje daljni trend stabilnog poslovanja te povećanje dobiti. Dolaskom novog poslovodstva, krajem ožujka 1998. godine, postavljen je temeljni cilj poslovanja - povećanje produktivnosti, ukidanje nerentabilne proizvodnje (proizvodnje za koju nije bilo kupaca), te orijentacija na inzomeno tržište uz prilagođavanje proizvodnog programa zahtjevima tog tržišta. Prošlogodišnja dobit naznaka je trajnijeg stabilnog poslovanja, kažu u Spačvi, a da bi se to ostvarilo i ove godine nastavlja se s daljnjom racionalizacijom i provođenjem mjera za povećanja izvoza (do 80 posto ukupne proizvodnje). Stabiliziranjem ukupnog poslovanja, u sljedećim godinama, uslijedit će i obnova tehnologije, redefiniranje proizvodnog programa te daljnji napori na osposobljavanje za jači izlazak na inozemna tržišta. Od 1994. godine Spačva je iz godine u godinu ostvarivala gubitke. Gubitak je tada premašio 19 milijuna kuna, a u 1995. godini je smanjen na 14,5 milijuna kuna, no iduće godine porastao je na više od 25 milijuna kuna. Krajem 1996. hrvatska Vlada je prihvatila sanacijskim programom s određenim financijskim obavezama. Tijekom 1997. godine, najintenzivnije godine provođenja programa sancije, poslovni gubitak smanjio se za oko 5 milijuna kuna (20,9 milijuna kuna), dok je do značajnijeg smanjenja gubitka došlo 1998. godine kada je gubitak iznosio 4,29 milijuna kuna. KRAŠ KONKURENTNIJI NA SLOVENSKOM TRŽIŠTU Povećanje bescarinske kvote za izvoz konditorskih proizvoda u Sloveniju od približno 42 posto u 2000., najvećem će hrvatskom izvozniku konditorskih proizvoda na slovensko tržište, zagrebačkom Krašu, omogućiti dodatno učvršćivanje konkurentske pozicije na tom tržištu. Ipak u Krašu napominju da bi Hrvatska pri zaključivanju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini s pojedinim državama trebala voditi više računa o razvoju i značaju pojedine proizvodne djelatnosti, u ovom slučaju konditorske industrije koja je u Hrvatskoj dobro razvijena, kao i vrednovanju domaćih proizvoda. Ugovor o slobodnoj trgovini, Hrvatska i Slovenija su potpisale 1997., a do 1. siječnja 2000., kada je započela druga faza implementacije Ugovora, ukinute su carine u međusobnoj razmjeni za približno 97 posto industrijskih proizvoda. Dogovorom dviju zemalja, u Ugovoru su povećane i koncesije u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, odnosno kvote za proizvode na koje se neće primjenjivati carina. U prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvoz Kraša ostvaren u iznosu od 5.341 tonu, od čega je, kažu u Krašu, u Sloveniju izvezena približno četvrtina ukupnog izvoza tvrtke. Pritom je manji dio izvezen korištenjem kvota, dok je na ostale količine uvoznik platio redovitu carinu. Po Kraševim podatcima, uvoz konditorskih proizvoda iz Slovenije u Hrvatsku kreće se na razini trećine ukupnog hrvatskog izvoza u Sloveniju i ispod je predviđene kvote razmjene koje su jednake za obje zemlje (1.800 tona). Tako su cijele prošle godine slovenski konditori plasirali proizvode na hrvatsko tržište bez carinskih opterećenja čime su mogli biti konkurentniji na hrvatskom tržištu u odnosu na izvoz hrvatskih konditorskih proizvođača u Sloveniju, a ta okolnost, drže u Krašu, dobrim dijelom utječe na položaj proizvođača konditorskih proizvoda na hrvatskom tržištu. U Krašu također napominju da su cijene Kraševih proizvoda pri izvozu u Sloveniju već tri godine prilagođene mješovitom modelu carinskog opterećenja budući da je ukupni izvoz konditorskih proizvoda iz Hrvatske u Sloveniju veći od kvotama predviđenog. Pozitivne carinske učinke Ugovora o slobodnoj trgovini u Krašu će, kako najavljuju, iskoristiti za ulaganje u promidžbu i druge aktivnosti unapređenja prodaje s ciljem povećanja opsega izvoza na slovensko tržište tijekom ove godine. U ukupnoj Kraševoj prodaji prošle godine, 30 posto odnosilo se na izvoz koji je u prošloj godini povećan na svim inozemnim tržištima, osim u BiH. MLJEKARA SLAVIJA SMANJILA PRERADU ZBOG MANJE KOOPERANATA Mljekara Slavija iz Starog Petrovog Sela, u borbi za tržište i naplatu svojih potraživanja sučena je i s problemom dugovanja prema kooperantima, što joj sve skupa otežava poslovanje i proizvodnju. Tako se broj Slavijinih kooperanata, od prošle godine, smanjio sa 1.600 na 1.200 nakon što su na područje Brodsko-posavske županije 'ušli' zagrebačka mljekara Dukat i privatna mljekara "Milkanova" iz Novske. Slavija kooperantima za mlijeko duguje isplatu za studeni i prosinac 1999. te siječanj ove godine u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna kuna. Istodobno, plaće 90-irici radnika su isplaćene tek za rujan prošle godine, dok je državna poticajna sredstva za proizvodnju mlijeka Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva za lanjski studeni mljekari doznačilo početkom veljače. Prema dostupnim podacima Slavija ima potraživanja od brojnih tvrtki i države u iznosu od otprilike šest milijuna kuna, a primjerice samo dug Ministarstvo obrane RH iznosi 600.000 kuna. Također, Slavija ima velika potraživanja i od bolnica, te pojedinih propalih tvrtki od kojih se naplata traži i putem suda. Po riječima predstavnika tvrtke, bez obzira na spomenute poteškoće mljekara dnevno prerađuje između 15.000 i 16.000 litara mlijeka odnosno 5,7 milijuna litara godišnje. O kolikom je padu proizvodnje riječ govori i podatak da je u prošloj godini prerađeno 9,5 milijuna litara mlijeka. U Slaviji kažu kako bi idealno bilo da se sadašnja dnevna prerada poveća za 5.000 litara mlijeka. Petranović ističe kako se u posljednje vrijeme bivši kooperanti, koji su prešli na suradnju s drugim mljekarama, ipak polako vraćaju Slaviji, a jedan od razloga je i to da se pojedinim kooperantima dio potraživanja kompenzira u stočnoj hrani i ostalom repromaterijalu. Slavija uz konzumno mlijeko proizvodi razne vrste polutvrdih, topljenih i svježih sireva, te jogurt, maslac i vrhnje, a ima također i vlastitu prodaju u Starom Petrovom Selu, Požegi i Pleternici. Izlaz iz ove teške situacije u Slaviji vide kroz konačnu naplatu svojih potraživanja od dužnika (države i tvrtki) te rješavanju sudskih sporova nakon čega za budućnost poslovanja ne bi bilo problema. TVORNICA DUHANA ROVINJ: OPTUŽBE ZA MONOPOLIZAM NEPRIMJERENE "Proizvoljne optužbe za navodni monopolizam Tvornice duhana Rovinj (TDR) neprimjerene su, osobito kad ih izriče British American Tobacco (BAT), jer je poznato da je upravo ta tvrtka monopolist u tridesetak zemalja širom svijeta, uključujući i duhansku velesilu Brazil", tvrdi se u ovotjednoj reakciji TDR-a na nedavne izjave predstavnika BAT-a o razlozima za privremeni prestanak ulaganja u Tvornicu duhana Zadar (TDZ). Među preprekama za nastavak ulaganja, koje je naveo BAT, su novi pravilnici o proizvođačima i uvjetima proizvodnje duhanskih proizvoda koji omogućuju Tvornici duhana Rovinj nadzor nad cijenom proizvedenih cigareta u zadarskoj tvornici", te dogovori TDR-a i distributera o novčanim kaznama za one distributere koji se odluče kupovati cigarete od bilo kojeg drugog proizvođača osim od rovinjskog. "BAT perfidnim konstrukcijama u brižljivo odabranom trenutku hrvatskoj javnosti i Vladi upućuje žalopojke i lekcije služeći se krivim navodima i nestinitim tvrdnjama, a njihova obavijest je i svojevrsna ucjena novoj Vladi jer se pojavljuje pod naslovom 'BAT obustavlja ulaganje'". TDR ocjenjuje da je nepošteno što BAT za svoje neuspjeh optužuje bivšu hrvatsku Vladu, te da je to pokušaj preventivnog manipuliranja novoizabranom vlašću. Tvrdnju tvrtke BAT da je ona vodeći ulagač u Hrvatskoj, u TDR-u nazivaju ciničnom, jer, kako napominju, BAT je uložio samo sedam milijuna USD i to radi vlastitog probitka, a ne radi koristi za hrvatsko gospodarstvo. "Ukoliko BAT uistinu želi prihvatiti tržišnu fair utakmicu bilo bi mu ubuduće najuputnije uvijek imati na umu da je vrijeme kolonijalnog postupanja i mentaliteta i u nas već odavno otišlo u nepovrat", poručuju iz Tvornice duhana Rovinj. O BUDUĆNOSTI NAME NOVI UPRAVNI ODBOR HFP-A Budućnost Name bit će razmotrena na prvoj sjednici novog Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP), a novac za isplatu jedne zaostale plaće radnicima Name, Ministarstvo gospodarstva i Uprava Name pokušat će ishoditi od Državnog ravnateljstva za robne zalihe, dogovoreno je u srijedu na sastanku ministra gospodarstva Goranka Fižulića te predstavnika sindikata, malih dioničara i Uprave Name. "Ne postoji mogućnost da Ministarstvo gospodarstva i ubuduće osigurava plaće za radnike Name, koja je, da je poštovan zakon, odavno trebala biti u stečaju zbog 1020 dana blokade računa u iznosu od 440 milijuna kuna", rekao je nakon sastanka ministar Fižulić. Dodao je da to ne znači da Vlada neće pomoći Nami, pa će na prvoj sjednici novoga Upravnog odbora HFP-a, koja se očekuje u narednih tjedan dana, biti razmotreni prijedlozi o sanaciji. Nakon te sjednice ponovno će se održati sastanak u ovom sastavu, kada će biti dogovoreno konačno rješenje za Namu, najavio je Fižulić.Predstavnici Sindikata trgovine Hrvatske najavili su da će sindikati HFP-u, kao većinskom vlasniku, predložiti program sanacije i preustroja Name. Bude li pak u Nami otvoren stečaj, sindikati će ga podržati samo ako odmah bude uspostavljen Odbor vjerovnika u kojemu će radnici biti zastupljeni sukladno svojim potraživanjima, rekli su Sindikalci. "BILLA" I U SLAVONSKOME BRODU U Gradskom poglavarstvu u Slavonskom Brodu u četvrtak su gradonačelnik Vladimir Jerković i direktor "Nekretnina" d.o.o. austrijske tvrtke "Billa" Damir Horvat potpisali ugovor o prodaji 11.300 četvornih metara gradskog zemljišta u Svačićevoj ulici za četiri milijuna kuna. "Billa" će u središtu grada izgraditi robnu kuću u koju će uložiti otprilike 27 milijuna kuna. U robnoj kući, čije je otvorenje planirano za rujan ove godine, zapošljavat će oko 90 radnika. Slavonski Brod je sedmi hrvatski grad u kojima će ta tvrtka otvoriti svoju robnu kuću. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA D&B: HRVATSKOJ BOLJI KREDITNI REJTING NAKON REFORMI Za poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske nova će hrvatska Vlada trebati pokazati stručnost i sposobnost u restrukturiranju industrije, liberalizaciji trgovine, rješavanju problema likvidnosti proglašavanjem insolventnim određenih trgovačkih društava, ocijenila je u izvješću za veljaču jedna od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete Dun & Bradstreet (D&B). Agencija D&B je, nakon parlementarnih izbora, stavila Hrvatsku u razmatranje za dodjelu boljeg kreditnog rejtinga (DB5a) od dosadašnjeg - DB5b, koji nije mijenjan već 18 mjeseci. Hrvatska je da devetom mjestu od 24 zemlje u tranziciji (prva je Mađarska s DB3a, a posljednja Jugoslavija s DB7). Pobjeda koalicije HSLS-a i SDP-a nad HDZ-om na nedavnim parlamentarnim izborima otvorila je mogućnost uspješnog provođenja političke i gospodarske reforme što je preduvjet za dodjelu višeg rejtinga Hrvatskoj, ističu u D&B-u. Da bi se to i ostvarilo potrebno je da ne bude otpora tim nadolazećim reformama, a u izvješću koje je izrađeno prije drugog kruga predsjedničkih izbora, Dun & Bradstreet, kao drugu pretpostavku navodi pobjedu predsjedničkog kandidata Stipe Mesića što bi, po njihovoj ocjeni, "donijelo ravnotežu stranačkih odnosa u novoj vladajućoj strukturi". U dužem roku, procjenjuju analitičari D&B-a, hrvatska Vlada morat će oporaviti Hrvatsku od međunarodne izolacije te iskoristiti novonastale pozitivne odnose sa zapadom u pregovorima s Europskom unijom. Time će se otvoriti putevi direktnim inozemnim investicijama i mogućnost zajma od 200 milijuna USD od MMF-a, drže u Dun & Bradstreetu čiji je izvještaj za Hrvatsku u srijedu objavila tvrtka BonLine, zastupnik D&B-a. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA GRANIĆ: HUP JE VAŽAN PARTNER HRVATSKOJ VLADI Hrvatska Vlada smatra Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) važnim partnerom u iduće četiri godine. Želimo pokrenuti dijalog, otvoreni smo prema svim idejama ne samo kroz Gospodarsko-socijalno vijeće već i kroz druge oblike suradnje s poslodavcima. Naš zajednički cilj je ozdravljenje hrvatskog gospodarstva, da ono bude razvojno i prosperitetno, izjavio je u utorak zamjenik premijera Goran Granić nakon razgovora s predsjednikom Predsjedništva i glavnim ravnateljem HUP-a Brankom Roglićem i Željkom Ivančevićem. Granić je izrazio zadovoljstvo spremnošću HUP-a za suradnjom izrazivši uvjerenje o dobroj suradnji u budućnosti. Upitan o početku razgovora o socijalnom paktu sa sindikatima i poslodavcima, Granić je odgovorio da će nakon što Zastupnički dom prihvati novu Vladu započeti razgovori koji će se odvijati neprekidno u narednom vremenu. Cilj je prvo ponovno aktivirati GSV da počne funkcionirati prema zakonskim odrednicama. To, naravno, neće biti jedini oblik suradnje jer je težina situacije u Hrvatskoj takva da će zahtijevati intenzivne komunikacije kako sa sindikatima tako i sa poslodavcima. "Moramo pronaći pravo mjesto i institucijama u društvu jer RH mora institucionalno funkcionirati. Ova vlada ne može stvari rješavati ad hoc, niti ima čarobne štapiće ni genijalnosti članova Vlade da se problemi rješavaju na takav način. Želimo mobilizirati institucije, da svaka od njih podnese onaj dio tereta u okviru djelokruga svoga rada, rekao je Granić. Ističući da je riječ o prvom, ali zasigurno ne i zadnjem sastanku, Roglić je rekao kako je bilo riječi o važnosti i značaju HUP-a u gospodarstvu uzimajući u obzir sve ono što je rađeno u proteklo vrijeme i probleme na koje su poslodavci ukazivali. Sve to daje nam za pravo i obvezu da maksimalno pomognemo novoj Vladi u rješavanju vrlo velikih i gorućih problema. Spremni smo, rekao je u ime HUP-a Roglić, surađivati i pozdravljamo prve poteze Vlade. Napominjući kako će svaka ideja koja dolazi od trojnih partnera biti pažljivo razmotrena i raspravljena, Granić je kazao da Vlada želi stvoriti mobilizirajuću atmosferu koja će pobuditi kreativnost i odgovornost, i to je i sastavni dio programa rada Vlade. Bez mobilizacije pojedinaca i institucija ova vlada nema šansi, rekao je Granić. Na upit o traženjima sindikata za utvrđivanjem reprezentativnosti poslodavačke udruge, glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević je odgovorio da takva traženja pokazuju da sindikati ne razumiju temelje tripartitnih odnosa i poziciju sindiakta i poslodavaca određenu i diktiranu u međunarodnim organizacijama. To pokazuje, smatra Ivančević, i da se miješaju u unutarnje poslove i odnose na poslodavačkoj sceni. "Mi to, iako je bilo za to puno prilika, nismo nikad činili kada je bilo takvo stanje na sindikalnoj strani", zaključio je. Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca odgovorili su i da je točno da je u razgovorima konstatirano da je stanje puno teže nego se prikazivalo, ali da je to HUP znao i ranije na što je stalno upozoravano. "Moramo dati Vladi 100 dana, pogotovo kad smo vidjeli da su prvi potezi Vlade na liniji koja obećava", zaključili su Roglić i Ivančević. HRVATSKI MALI I SREDNJI PODUZETNICI NA EUROPSKIM FORUMIMA Udruga malih i srednjih poduzetnika (UMIS) sudjelovat će i ove godine na europskim poslovnim forumima za internacionalizaciju malih i srednjih poduzetnika Europartner Dortumund 2000. od 30. do 31. ožujka, te forumu Europartenariat koji će se 8. i 9. lipnja održavati u danskom gradu Aalborgu. Predstavnici UMIS-a na ovotjednom su predstavljanju foruma, koji svake godine okupljaju između 3.000 i 5.000 malih i srednjih poduzetnika, pozvali hrvatske male i srednje poduzetnike da sudjeluju na forumima. Istaknuvši da je Europartenariat najuspješniji program Europske komisije za male i srednje poduzetnike, posebni izaslanik Europske komisije u Hrvatskoj Per Vinther je ustvrdio da će uspostavljenje poslovnih kontakata hrvatskim poduzetnicima otvoriti put na novo tržište i pomoći im da se snađu u konkurenciji. Nakon nedavnih izbora, ocijenio je Vinther, Hrvatskoj su se otvorila vrata mnogih zemalja Europske unije koje joj žele pomoći da razvije svoje gospodarstvo. Europska će komisija raznim mjerama pomoći sektor malog i srednjeg poduzetništva, no inicijativa treba doći iz Hrvatske, poručio je Vinther. To je prilika, ocijenili su u UMIS-u, da hrvatski poduzetnici uspostave što bolje odnose s europskim poduzetnicima te pronađu partnere za buduće poslovanje. Na forumu može sudjelovati 25 malih i srednjih tvrtki iz Hrvatske s pedeset predstavnika koji će u 30 poslovnih razgovora s unaprijed odabranim poduzetnicima iz različitih grana djelatnosti predstaviti svoje poslovanje. Na malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj se odnosi ukupno 99,2 posto svih tvrtki, a 68.000 malih i srednjih poduzetnika stvara 58 posto ukupnog prihoda, 52 posto poreza na dobit i zapošljava 45 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. URSH TRAŽI DA SE SINDIKATIMA OMOGUĆI NAZOČNOST NA SABORSKIM RASPRAVAMA Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) u svom je nedavnom pismu od predsjednika Hrvatskog državnog sabora Zlatka Tomčića zatražila da predstavnicima sindikalnih središnjica omogući nazočnost na saborskim raspravama kada se na dnevnom redu nađu značajna pitanja, a posebice zakonski prijedlozi vezani uz radne, ekonomsko- socijalne i druge sindikatima bliske teme. URSH izražaa uvjerenje da su suglasni u tome da je interes sindikata legitiman, kao i da nema nikakve prepreke da predstavnici sindikata prate saborske rasprave o za njih relevantnim temama. Inače, prošloga je tjedna URSH predstavila prijedlog sporazuma o stalnom socijalnom dijalogu između Vlade, poslodavaca i sindikata. Sklapanje sporazuma, kazali su na konferenciji za novinare predstavnici URSH-a, donijelo bi socijalni mir, prijeko potreban hrvatskom gospodarstvu za oporavak i izlazak iz krize. U URSH-ovu prijedlogu - upućenom premijeru Ivici Račanu, ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću, ministru gospodarstva Goranku Fižuliću, sindikalnim središnjicama i udrugama poslodavaca - predlaže se postizanje suglasnosti Vlade, poslodavaca i sindikata u ocjeni stanja nacionalne ekonomije, načinima izlaska iz krize te o međusobnim tripartitnim odnosima. URSH predlaže izradu zajedničkog dokumenta Vlade, poslodavaca i sindikata o aktualnom gospodarskom stanju, konsenzus o modelu revizije pretvorbe i privatizacije te o izmjeni radno-socijalnog zakonodavstva. Suglasje socijalnih patrnera URSH traži i oko programa opće javne štednje, te oko donošenje načela suradničkog tripartizma Vlade, poslodavaca i sindikata. PROGRAM VLADE PRIHVATLJIV ZA SSSH - IMA PROSTORA ZA RAZGOVOR O PLAĆAMA "Program Vlade u svakom je slučaju prihvatljiv za Savez samostalnih sindikata Hrvatske", izjavio je u predsjednik SSSH-a Davor Jurić, nakon što je u srijedu predsjednik Vlade Ivica Račan predstavio program u Saboru. Jurić je vrlo zadovoljan time što je premijer u svom izlaganju više puta naglasio potrebu za suradnjom sa sindikatima i za socijalnim dijalogom. "To može govoriti da je ova Vlada na tragu našeg višegodišnjeg zahtjeva da se Hrvatska ne može uređivati monopolom bilo koga nego se to uređivanje mora disperzirati na sve čimbenike koji mogu dati svoj doprinos razvoju Hrvatske. Tu su sindikati kompetentan sugovornik i partner i bit ćemo, smatram, izuzetno kooperativni", kazao je Jurić. Slika zatečenog stanja u društvu, koju daje ovaj program, na tragu je onoga na što je SSSH upozoravao bivšu Vladu, "da hrvatska javnost ne zna cijelu istinu", kazao je Jurić i dodao da će biti jako teško izaći iz krize bez suradnje sviju koji mogu dati svoj doprinos. Jurić ocjenjuje da je program Vlade prihvatljiv i u dijelu koji govori o načelnim ciljevima, kao i zaključcima. Na pitanje kako komentira najave proračunske štednje, što bi moglo značiti da ove godine neće biti rasta plaća državnih službenika, Jurić kaže kako SSSH prihvaća da je potrebno odricanje i svojevrsna štednja, no smatra da uvijek ima prostora za razgovor o povećanju plaća. I to, u domeni ukupne mase plaća, a ne o razini pojedine plaće. Kada se govori o masi plaća, mogu se naći modeli, smatra on. "To će, nažalost, možda dovesti do zaključka da je u javnim službama previše zaposlenih, ali će Vlada morati pronaći mehanizme kako osigurati nova radna mjesta", kaže Jurić. Komentirajući pak najavu vlade da će se boriti protiv rada bez plaća, Jurić je kazao kako je redovitost isplate plaća "nulti" uvjet za uspostavljanje socijalnog mira. Podsjeća, pritom, kako je SSSH još prošle godine predložio zakon o osnivanju agencije koja bi povratnim, a ne nepovratnim sredstvima pomagala poduzećima koja imaju kratkotrajne probleme s likvidnosšću, a inače imaju šanse za opstanak na tržištu. "Taj zakon tada nije išao u Sabor, a mi ćemo ga, kao i neka druga rješenja, i dalje nuditi", kaže Jurić. Na pitanje kako ocjenjuje najave Vlade da neće više trošiti novac poreznih obveznika za neperspektivne sanacije, nego podržati pokretanje stečajeva, Jurić kaže kako se i u samom SSSH-u vodi rasprava o tom pitanju. "Različite su pozicije i odluka mora biti čvrsta - jesmo li za dugoročna rješenja ili ćemo nastaviti s 'vatrogasnim' mjerama". No, dodaje kako je siguran da će prevladati mišljenje o dugoročnim rješenjima. S time da, kaže, ne treba zapostaviti ni ovu drugu mogućnost, da poduzeća koja imaju perspektivu, prije svega ona iz područja proizvodnje, zaslužuju potporu Vlade, pa i svojevrsni oblik sanacije. "Nismo protiv stečajeva, ali jesmo protiv onih koji znače i likvidaciju", kaže Jurić. No, dodaje i to kako bi se na poduzeća koja nemaju perspektivu, doista, trebao primjeniti stečajni zakon. No, u tom će zakonu SSSH predložiti da vjerovnici promjene raspored - da potraživanja radnika budu prioritetna, na prvom mjestu, prilikom namire iz stečajne mase, kaže Jurić. SSSH: RJEŠAVANJE PROBLEMA NEISPLATE PLAĆA GLAVNI UVJET ZA SOCIJALNI PAKT Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozvao je nedavno novu Vladu da hitno počne rješavati problem neisplate plaća, jer je to glavni uvjet za prihvaćanje pakta o socijalnom miru kojega je nedavno predložio ministar financija Mato Crkvenac. Broj radnika koji neredovito primaju plaće popeo se krajem prošle godine na 124.000, upozorili su predstavnici Sindikata. SSSH ne očekuje da Vlada isplaćuje te plaće, ali bi trebala novim zakonskim rješenjima prisiliti poslodavce na ispunjavanje svojih obveza. Ako pakt i bude potpisan, za takve poslodavce neće važiti socijalni mir, upozorili su Sindikalci. Podaci o poduzećima koja neredovito isplaćuju plaće pokazuju da među njima nema javnog sektora. SSSH stoga više neće šutke gledati kako sindikati javnog i državnih službi traže povećanje svojih plaća. Savez ne podupire prijedlog MMF-a o zamrzavanju njihovih plaća, ali bi one morale dijeliti sudbinu gospodarstva i kretati se u skladu s razinom brutto domaćeg proizvoda. SSSH ne pristaje na Crkvenčev prijedlog da pakt vrijedi pet godina. Pakt trebaju konsenzusom dogovoriti socijalni partneri na Gospodarsko-socijalnom vijeću i u njega ugraditi minimum prava svih hrvatskih zaposlenika. SSSH i od nove Vlade traži povećanje najniže plaće na 1.800 kuna, a neoporezivog dijela plaće na 2.000 kuna. Vlada, sindikati i poslodavci trebali bi postići konsenzus o modelu progresivnog oporezivanja plaća. Osim toga, SSSH zahtijeva odgodu primjene drugog stupa mirovinske reforme i reviziju prvog stupa kako bi se invalidima rada vratila prava koja su imali do kraja '98. godine. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI U OVOJ GODINI KUNA I CIJENE STABILNE Hrvatska narodna banka (HNB) u 2000. godini neće mijenjati tečajni režim a tečaj kune bit će razmjerno stabilan u odnosu na jedinstvenu europsku valutu - euro. HNB za cilj ima i održavanje niske stope inflacije, pa bi cijene u ovoj godini mogle porasti za najviše 3,8 posto. Kazao je to guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb na 26. susretu predsjednika i članova uprava banaka i štedionica pod nazivom "Monetarna politika Hrvatske u 2000. godini", koji se u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) održavao ovoga vikenda u Zagrebu. Ekonomska kretanja u Hrvatskoj uvelike ovise o okolini tj. o svjetskim a posebice europskim kretanjima. Prema prognozama MMF-a, svjetski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj bi godini mogao zabilježiti 3,5 postotni rast. U zemljama u tranziciji predviđa se nešto niži porast BDP od 2,8 posto. Osim toga, očekuje se i ubrzanje rasta svjetske trgovine po razmjerno visokoj stopi od 6,2 posto, u čemu Škreb vidi i dobru priliku za Hrvatsku koja bi u takvim stopama rasta svjetskog gospodarstva mogla pronaći i svoju mogućnost za rast. Prema Škrebovim riječima, porast hrvatskog BDP-a ove bi godine mogao iznositi do otprilike tri posto, dok je, po procjenama, lani zabilježen pad BDP-a od oko 1,5 posto. Sektor koji će u 2000. zasigurno uvelike utjecati na porast BDP-a je turizam, kazao je Škreb. Naime, ove će godine izostati negativan učinak Kosovske krize, koji je lani, posebice tom sektoru, nanio veliku štetu. Škreb je kazao kako bi monetarni agregat M4, tj. najširi monetarni agregat koji se sastoji od deviznih i kunskih depozita te novčane mase u ovoj godini mogao iskazati rast viši od 9,4 posto. U bilanci plaćanja u 2000. godini doći će do smanjenja deficita sa procijenjenih 7,7 posto za 1999. godinu na otprilike sedam posto, što Škreb ne smatra problemom jer se i u ovoj godini očekuju priljevi na kapitalni račun. U 2000. godini ne bi trebalo biti ni problema s naplatom vanjskog duga Hrvatske koji je lani iznosio otprilike devet milijardi USD, smatra Škreb. Govoreći o bankama, Škreb je kazao kako će se u ovoj godini nastaviti s konsolidacijom bankarskog sustava, te da HNB planira izvršiti 40 kontrola u bankama. Lani je HNB izvršila 75 kontrola u bankama te postavila osam privremenih upravitelja i tri povjerenika. Trenutačno u Hrvatskoj ima 53 banke i 34 štedionice što je 12 takvih institucija manje nego lani. Njihov će se broj, u skladu sa svjetskim trendovima, i nadalje smanjivati. Za ovu je godinu Škreb najavio i okončanje reforme platnog prometa, u sklopu koje bi početkom travnja mogao profunkcionirati Nacionalni klirinški sustav, a HNB namjerava u razgovorima s Vladom RH predložiti i novi Zakon o HNB-u, kazao je njezin guverner. KAKVA JE UČINKOVITOST HRVATSKE HOTELSKE INDUSTRIJE? Hrvatska je turistička djelatnost u proteklih desetak godina prolazila tešku krizu, na što ukazuju loši turistički pokazatelji (fizički i financijski) i rezultati poslovanja hrvatskih turističkih tvrtaka. Uz to, u Hrvatskoj još uvijek djeluje naslijeđen koncept masovnog turizma, čemu je prilagođena struktura hotelske ponude s dominacijom mastodontskih objekata koji, pak, uglavnom imaju male sobe, nedostatkom sadržaja i uniformnim proizvodom, ističe se u članku u međunarodnom interdisciplinarnom časopisu "Turizam", izdavača Hrvatske turističke zajednice i zagrebačkog Instituta za turizam. Uzroci kriznog stanja zadiru i u probleme tržišnog pozicioniranja hrvatskog turističkog proizvoda te nepostojanja jedinstvenog prijedloga za promociju hrvatskog turizma. Na međunarodnu konkurentnost hrvatskog hotelijerstva ograničavajuće djeluju i visoke cijene inputa i kapitala (visoki troškovi prodaje hrane i pića zbog visokih nabavnih cijena) te visoka razina fiskalnog i parafiskalnog opterećenja neprimjerena niskoj razini akumulativnosti hotelske industrije. Autori članka o učinkovitosti hrvatske hotelske industrije Sanja Čižmar i Mario Šerić iz zagrebačke tvrtke Horwath Consulting, hrvatsko hotelijerstvo uspoređuju sa zemljama prvog konkurentskog kruga - Španjolskom, Portugalom, Francuskom i Grčkom te zemljama drugoga konkurentskog kruga - Austrijom i Mađarskom. U Hrvatskoj je udjel hotelskih kapaciteta u ukupnoj smještajnoj ponudi znatno manji (ispod 20 posto) nego u spomenutim konkurentskim zemljama (iznad 40 posto), dok prevladavaju ostali oblici smještajne ponude (kampovi, apartmani, privatni smještaj). Hrvatsko hotelijerstvo u odnosu na te zemlje raspolaže s najmanjim brojem hotelskih objekata (453 hotela), ali su oni prosječno znatno veći (137 soba po hotelu). Godišnja prosječna zauzetost hotelskih soba u nas iznosi 41,4 posto, a u Španjolskoj 63,7 posto, Grčkoj 73,3 posto, Austriji 65 posto, a u Mađarskoj 58,2 posto. Hrvatska je hotelska industrija s prosječnom cijenom hotelske sobe od 40,07 USD rangirana na pretposljednjem mjestu od svih spomenutih promatranih zemalja (posljednja je Mađarska). Najviša prosječno ostvarena cijena hotelske sobe od 112 USD registrirana je u Francuskoj. Po prihodovnom kriteriju hrvatsko je hotelijerstvo također u znatnom zaostatku u odnosu na promatrane zemalje. Prosječni godišnji neto prihod od 10.335 USD po hotelskoj sobi tek je jedna četvrtina europskog i francuskog prihodovnog prosjeka, odnosno na razini od jedne trećine prihoda, koji su po sobi ostvarili portugalski, španjolski i austrijski hoteli. U SARAJEVU PREDSTAVLJENI PROGRAMI ZAGREBAČKOG VELESAJMA Predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u BiH i Gospodarska komora Sarajevske županije organizirali su u četvrtak u Sarajevu predstavljanje programa Zagrebačkog velesajma (ZV). Suradnja Zagrebačkog velesajma i gospodarstvenika iz BiH uspostavljena je odmah po završetku rata u toj zemlji i do danas se uspješno odvija na obostrano zadovoljstvo, podsjetili su članovi uprave ZV-a. Zagrebački velesajam, rekli su oni, prošle je godine realizirao 26 uspješnih sajamskih manifestacija, a nastup BiH odnosno njenih gospodarstvenika na najvažnijoj jesenskoj sajamskoj priredbi bio je također vrlo uspješan. Opće prilike u regiji, kako je istaknuto, uvjetovale su da je u prošloj godini ukupan promet na sajamskim priredbama u Zagrebu bio desetak posto manji nego u 1998., no sada se očekuje stabiliziranje stanja pa se u ovoj godini predviđa i veći broj izlagača. Oni su ujedno podsjetili sarajevske gospodarstvenike da će u Zagrebu i ove godine biti tridesetak sajmova na kojima se očekuje ponovljeni uspješni nastup i tvrtki i poduzetnika iz BiH. Predstavljanje programa Zagrebačkog velesajma za ovu godinu već je organizirana u petnaest europskih gradova a nakon Sarajeva s njima će biti upoznati i gospodarstvenici iz Banja Luke, Tuzle i Mostara. 6. STATISTIKA MONETARNA KRETANJA NE NAJAVLJUJU GOSPODARSKI OPORAVAK Nagovještaji oporavka depozitnog novca i novčane mase, uočljivi proteklih mjeseci, bili su jednokratnim impulsom (priljevom od privatizacije HT-a) inducirane iznimke, a ne naznake suštinskog oporavka gospodarske aktivnosti i likividnosti poduzeća, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke. Trendne vrijednosti novčane mase, a posebno depozitnog novca poduzeća, duže su vrijeme imale silaznu putanju pa taj zaokret trenda na niskoj apsolutnoj razini oba agregata nije razlog za optimizam, napominju iz HNB-a. Monetarna je kretanja u studenome prošle godine, napominje se u siječanjskom Biltenu HNB-a, obilježilo smanjivanje novčane mase i ukupnih likvidnih sredstva, smanjivanje neto inozemne aktive uz rast potraživanja od središnje države i stagnaciju plasmana. Novčana je masa smanjena u odnosu na listopad za 700 milijuna kuna ili pet posto, što je rezultat gotovo podjednakog smanjivanja gotovog novca - za 370 milijuna kuna ili 6,4 posto i depozitnog novca - za 320 milijuna kuna ili četiri posto. Lagani rast deviznih depozita, navodi se u Biltenu HNB-a, nije bio dostatan da kompenzira smanjenje novčane mase, pa su ukupna likvidna sredstva smanjena za 370 milijuna kuna i u studenome su iznosila 55,4 milijarde kuna. Pritom se ističe kako u studenome sezonski novčana masa gotovo uvijek veoma snažno tendira smanjenju. Isključivanje ta sezonske komponente bitno ublažava negativno kretanje novčane mase u studenome, što više pad trendne vrijednosti se zaustavlja. Međutim, s obzirom na ranija nepovoljna kretanja i nisku razinu tih agregata, analitičari u tome ne nalaze naznake bitnijeg oporavka. Devizni depoziti kod poslovnih banaka porasli su u studenome 0,8 posto i na kraju tog mjeseca iznose 36,5 milijardi kuna. Plasmani su u studenome porasli za 150 milijuna kuna i krajem tog mjeseca su iznosili 58,5 milijardi kuna. U tome su krediti poduzećima povećani 100 milijuna a stanovništvu 50 milijuna kuna, pri čemu se rast kredita stanovništvu i nadalje ostvaruje pretežito na temelju kratkoročnih kunskih kredita, a njih 97 posto su zapravo dopuštena prekoračenja po tekućim računima građana. Istodobno, plasmani banaka privatnom sektoru nastavljaju rasti vrlo skromnim stopama, odražavajući tendenciju stagnacije gospodarstva. MANJI DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvih je devet mjeseci prošle godine smanjen 33 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine - s 901 milijuna u razdoblju siječanj - rujan 1998. na 603,8 milijuna USD u istom vremenu prošle godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). To je smanjenje, međutim, rezultat pada obujma robne razmjene s inozemstvom. U prva tri lanjska tromjesečja robni je izvoz iznosio 3,22 milijarde USD, što je pet posto manje nego u istom razdoblju godine prije, dok je robni uvoz zabilježio smanjenje od 14,5 posto na 5,56 milijardi USD. Istodobno, suficit je salda računa usluga u razdoblju siječanj - rujan 1999. godine smanjen 14,5 posto u odnosu na isto vrijeme 1998., i to prije svega zbog pada prihoda od turizma za 8,9 posto. U prošloj su godini prihodi od turizma iznosili 2,15 milijardi USD, dok su u godini prije bili 2,36 milijardi. Također, pogoršan je i saldo transportnih usluga - 53,7 posto, s padom sa 169,7 milijuna USD u 1998. na 80,3 milijuna USD u 1999, navodi se u siječanjskom Biltenu HNB-a. U istom je razdoblju prošle godine došlo i do povećanja negativnog salda računa dohotka za 31,3 posto u odnosu na godinu prije. Neto tekući transferi u prvih su devet lanjskih mjeseci smanjeni 29,8 posto. Na financijskom je pak računu, u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci, isključujući međunarodne pričuve HNB-a, zabilježeno 1,22 milijarde USD, što je povećanje od 136,3 posto u odnosu na isto razdoblje 1998. godine. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA STUDENI 1999. IZNOSILA 3.232 KUNE Prosječna neto plaća za studeni prošle godine u Hrvatskoj je iznosila 3.232 kune, što je u odnosu na plaće za listopad povećanje od nominalno 6,3 posto, odnosno realno 6,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U razdoblju siječanj-studeni prošle godine prosječna je neto plaća iznosila 3.038 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 1998. godine nominalno porast od 14,3 posto, a realno (u odnosu na porast troškova života) za 10,4 posto više. Statistika je najveći iznos prosječne plaća u jedanaestomjesečnom razdoblju prošle godine zabilježila u djelatnosti osiguranja i mirovinskih fondova, osim obveznog osiguranja - 5.441 kuna, što je nominalno 17,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 1998. Najniža pak, gotovo dvostruko manja od hrvatskog prosjeka, je prosječna plaća u štavljenju i obradi kože, proizvodnji kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće. Ona iznosi tek 1.602 kune, a u odnosu na isto razdoblje 1998. porasla je tek 3,7 posto. CIJENE NA MALO U SIJEČNJU PORASLE 0,8 POSTO Cijene na malo u Hrvatskoj su u siječnju ove godine zabilježile porast od 0,8 posto u odnosu na prosinac prošle godine, dok su troškovi života porasli jedan posto. Cijene na malo u prvom mjesecu ove godine u odnosu na siječanj prošle godine više su za 4,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Statistika pak bilježi nešto niži rast, od 3,8 posto, troškova života u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine. U odnosu pak na prosinac prošle godine cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju više su jedan posto. Taj porast troškova života posljedica je porasta cijena benzina koji se statistički iskazuje u rastu cijena prometnih sredstava i prometnih i PTT usluga za 2,9 posto u siječnju u odnosu na prosinac. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju u odnosu na prosinac prošle godine više su za 1,9 posto, dok su u odnosu na siječanj prošle godine porasle 7,6 posto. BANKE I ŠTEDIONICE 63,5 POSTO PRIHODA OSTVARAJU NAPLATOM KAMATA Banke i štedionice u Hrvatskoj gotovo dvije trećine svojih prihoda ostvaruju od kamata na plasirane kredite komitentima i stanovništvu. Po podacima Zavoda za platni promet (ZAP), prihodi banaka i štedionica od naplaćene kamate, provizija i naknada u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci iznosili su ukupno 8,6 milijardi kuna, 8,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Pritom su prihodi od kamata (7,4 milijarde kuna) povećani 13,1 posto, dok su prihodi od provizija i sličnih naknada (1,2 milijarde kuna) smanjeni 13,6 posto. Podaci se odnose na 56 banaka i 35 štedionica koje su ZAP-u dostavile izvještaje o financijskim rezultatima poslovanja u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Statističke izvještaje ZAP-u za devetomjesečno razdoblje bila je obavezna dostaviti 61 banka, 35 štedionica i 114 ostalih financijskih institucija. Tu je obavezu ispunilo svih 35 štedionica, a od banaka izvještaje nisu dostavile njih pet koje su u stečaju (Glumina banka d.d., Ilirija banka d.d., Komercijalna banka d.d. Zagreb, Neretvanska gospodarska banka d.d. Ploče i Promdei banka). Izvještaj nije predala ni Trgovačko-turistička banka d.d. Split. U obradu nije uključeno i 30 financijskih institucija koje se bave štedno-kreditnim i sličnim poslovima, čije je financijske rezultate ZAP obradio i predstavio zajedno s rezultatima poduzetništva RH. Po podacima ZAP-a, od ukupno ostvarenoga prihoda u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci hrvatske banke i štedionice, 63,5 posto prihoda ostvarile su upravo od naplaćenih kamata. Taj se udjel u ukupnim prihodima kretao od 60,4 posto u 1994. godini do 67,5 posto u 1998. godini. Kod udjela prihoda od provizija i naknada, koji je u prvih devet lanjskih mjeseci iznosio 10,2 posto, vidljivo je smanjenje jer je primjerice u 1994. godini iznosio 14,5 posto, a u 1997. godini 15,4 posto. Ostali prihodi činili su više od četvrtine ukupnih prihoda (26,3 posto), dok su prihodi banaka ostvareni po osnovi dividendi od udjela u vlasničkim vrijednosnim papirima kao što su dionice i udjeli u poduzećima bili zanemarivo mali (manji od 0,5 posto ukupnog prihoda). Na troškovnoj strani, troškovi kamata, provizija i naknada za bankarske usluge iznosili su otprilike jednu trećinu, tj. 36,8 posto ukupnih troškova, dok se na ostale izvanredne troškove odnosilo 37,3 posto, opće i administrativne troškove 23,3 posto, a amortizaciju 2,6 posto. Banke, štedionice i druge financijske institucije u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci za neto plaće obračunale su 736 milijuna kuna ili 10,4 posto nominalno, a 6,7 posto realno više nego u istom razdoblju 1998. godine. Istodobno je broj zaposlenih u tim institucijama smanjen za 600 ili 3,3 posto. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u bankama, štedionicama i drugim financijskim organizacijama u tom je razdoblju iznosila 4.604 kune ili 14 posto nominalno te realnih 10,1 posto više. U prvih devet prošlogodišnjih mjeseci banke, štedionice i ostale financijske institucije u dugotrajnu su imovinu uložile 488,8 milijuna kuna. Najviše je ulagano u uvoznu i domaću opremu (46,3 posto ukupnih ulaganja), te u poslovne objekte (37,1 posto). 7. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB: TEMELJNI INDIKATORI STABILNOSTI I DALJE NA ZADOVOLJAVAJUĆOJ RAZINI Savjet Hrvatske narodne banke ocijenio je u srijedu da se do sada uočeni makroekonomski trendovi na području realnog društvenog bruto proizvoda i zaposlenosti stabiliziraju, dok su temeljni indikatori stabilnosti i dalje na zadovoljavajućoj razini. Kako je priopćeno sa sjednice na kojoj je raspravljano o novčanim i gospodarskim kretanjima, te ulozi stranih ulaganja u procesu razvoja gospodarstva, tečaj je kune u odnosu na DEM tijekom siječnja oslabio 0,43 posto, što je sezonski znatno manje nego u istom razdoblju 1998. i 1999., kada je kuna deprecirala jedan posto odnosno 0,9 posto. Iskazano kretanjem nominalnog efektivnog tečaja - dakle, prema reprezentativnom uzorku valuta s tečajne liste HNB - kuna je deprecirala 0,46 posto. Istodobno cijene su tijekom siječnja porasle 4,6 posto (mjereno indeksom cijena na malo) odnosno 3,8 posto (mjereno indeksom troškova života) u odnosu na siječanj prošle godine, dok su proizvođačke cijene u istom razdoblju porasle 7,6 posto, najvećim dijelom zbog znatnog porasta cijene energenata (naftnih derivata). U raspravi o utjecaju stranih ulaganja na proces razvoja gospodarstva, članovi Savjeta su se posebno usredotočili na povezanost politike tečaja, strukturnih reformi i problem stagnatnog izvoza hrvatskog gospodarstva. Ocijenili su kako je u uvjetima tečajne stabilnosti prijeko potrebno provesti potrebne strukturne reforme da bi izravna strana ulaganja u malom otvorenom gospodarstvu - kao što je gospodarstvo RH - brže dovela do porasta izvoza i na tome temeljenog rasta realnog društvenog bruto proizvoda. PBZ OPOVRGAVA NAPISE VEZANE UZ PRODAJU PLAVE LAGUNE Privredna banka Zagreb (PBZ) izvijestila je u srijedu kako priprema cjelovitu informaciju i dokumentaciju o prodaji dionica porečke turističke tvrtke Plava laguna Komisiji za vrijednosne papire, kojoj, smatra PBZ, treba prepustiti donošenje suda o cijeloj transakciji. PBZ je 16,3 posto dionica Plave lagune iz svog portfelja krajem prošle godine prodala tvrtki "Sutivan Investment Anstalt" iz Lichtensteina u vlasništvu Andronika Lukšića. PBZ u priopćenju "odlučno opovrgava bilo kakvu političku motiviranost bilo kod te ili druge prodaje dionica ili udjela iz vlasničkog portfelja banke", napominjući da se pri prodaji dionica Plave lagune vodila isključivo poslovnim interesima. Grupacija Lukšić, pojašnjavaju iz PBZ-a, ocijenjena je kao dugoročan, stabilan i respektabilan investitor, koji je svoj dugoročan interes prema ulaganjima u hrvatski turizam potvrdio kupnjom dionica dubrovačke putničke agencije Atlas i hotela Argentina. "Obje transakcije potvrdile su nam da ova grupacija ne izigrava interese malih dioničara niti zaposlenika, a ni samih društava. Osim toga, ocijenili smo da su ponuđeni uvjeti za prodaju dionica i po visini cijene, načinu plaćanja, kao i proceduri koja je trebala prethoditi realizaciji transakcije, bili vrlo povoljni za PBZ. Takve uvjete u kraćim rokovima nije bilo realno očekivati od drugih investitora, posebno zbog činjenice da su nerazriješeni odnosi zemljišnog vlasništva, što je slučaj kod Plave lagune, ali i većine drugih turističkih poduzeća u Hrvatskoj, uveliko udaljavali potencijalne investitore", napominju u PBZ-u. Isto tako, opovrgavaju bilo kakvu vezu, dogovore i planove s bivšim ministrom turizma Ivanom Herakom oko Plave lagune te navode o navodnoj nezakonitosti prodaje tvrtkinih dionica. Osvrćući se na promjene sastava Nadzornog odbora Plave lagune, PBZ pojašnjava kako je u starom sazivu Nadzornog odbora u kojem je PBZ imala jednog člana (nakon prodaje 16 posto dionica) istekao mandat 23. prosinca 1999. i da je bez obzira na prodaju dionica trebalo birati novi NO. Kandidate za novi NO, koji bi trebao biti izabran na Skupštini društva 18. veljače ove godine, predložio je formalno stari NO na sjednici održanoj 21. prosinca 1999. PBZ smatra da se protiv privatizacije Plave lagune uključila i brokerska kuća Auctor, koja se "dramatičnim pozivima upozorenja dioničarima vodi očito vlastitim interesima ili interesima nalogodavca, a za ostvarenje svojih interesa nastoji pridobiti male dioničare". Zagrebačka brokerska kuća Auctor početkom veljače javno je pozvala male dioničare da udruže glasove za predstojeću skupštinu društva, na kojoj će se birati novi nadzorni odbor, spominjući pritom "mogućnost sumnjivog preuzimanja vlasništva nad Plavom lagunom". Mali dioničari vlasnici su 68 posto dionica Plave lagune, tvrtka Andronika Lukšića posjeduje 16 posto, dok je preostalih 16 posto još uvijek u vlasništvu PBZ-a, odnosno Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. OTVORENA NOVA POSLOVNICA ZAGREBAČKE BANKE U OSIJEKU U središtu Osijeka u četvrtak je otvorena nova poslovnica Zagrebačke banke, veličine 500 četvornih metara kao treća poslovnica novog vizualnog identiteta u Hrvatskoj, nakon dvije takve preuređene u Zagrebu. U preuređenje prostora i opremu uloženo je ll milijuna kuna. Rad u novoj poslovnici na Trg Slobode u Osijeku organiziran je u tri dijela, prostor servisnog bankarstva, prostor osobnog bankarstva za građane, prostor bankarstva za pravne subjekte. Posebna novost u dijelu servisnog bankarstva, jest i računalo na kojem će klijenti moći pogledati sve novosti vezane za proizvode, usluge i cjelokupno poslovanje Banke. U prostoru za osobno bankarstvo obavlja se poslovanje po principu individualnog rada osobnih bankara s klijentima. U ovim se dijelovima poslovnice klijentima, fizičkim ili pravnim osobama, nudi ukupna paleta bančinih proizvoda. U prostoru samouslužnog bankarstva klijentima su na raspolaganju 24 sata dnevno bankomati za usluge isplate i uplate, kao i provjeru stanja. Inače, Zagrebačka banka u Hrvatskoj ima 128 poslovnica. "ZB BROKERI" O HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA U SIJEČNJU Na Zagrebačkoj je burzi u siječnju ostvaren ukupni promet od 80,5 milijuna kuna, što je dvostruko više od prosječnog mjesečnog prometa iz prošle godine, ali nešto manje od lanjskog rekordnog siječanjskog prometa. Anticipiranje promjena na političkoj sceni koje je dovelo do oporavka hrvatskog tržišta kapitala u posljednjim mjesecima prošle godine, svoju je potvrdu dobilo u siječanjskim izbornim rezultatima, a rast vrijednosti dionica se nastavio, ističu iz brokerske kuće Grupe Zagrebačke banke - ZB Brokeri d.o.o. U siječanjskom rastu predvodila je redovna dionica Zagrebačke banke čija je cijena koncem siječnja iznosila 1.200 kuna ili 31,87 posto više. Dionicama Zagrebačke banke i Plive u siječnju su ostvareni i najveći udjeli u ukupnom prometu na Zagrebačkoj burzi, dok prema mišljenju ZB brokera, dogovorena blok-transakcija inače rijetko trgovanih dionica Badela 1862, osim po udjelu u ukupno ostvarenom mjesečnom prometu (od desetak posto) za tržište kapitala nije imala posebnog značenja. Cijena dionica Plive približila se sredinom mjeseca granici od 600 kuna, da bi ipak krajem mjeseca pretrpjela korekciju do zaključne cijene od 522 kune. Mjesečni porast cijene Plivine dionice iznosio je 30,82 posto. Razlog tomu ponajviše leži u licencnom ugovoru koji američkom farmaceutskom divu Pfizer dozvoljava prodaju "azitromicina" pod imenom Zithromax, a koji je za Plivu najveća prihodna stavka, ističu ZB Brokeri. Rast prodaje Zithromaxa u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosio je otprilike 20 posto što je istovjetno i rastu farmaceutskog sektora u cjelini. Taj je rast prodaje bio očekivan, pa je već uračunat u cijenu Plivine dionice. U siječnju je volumen trgovanja redovnim dionicama Zagrebačke banke dosegnuo gotovo jedan posto ukupnog broja izdanih dionica. Kako su istaknuli ZB Brokeri, veliki promet rezultat je promjena u okruženju što je dovelo i do rasta cijene (čemu je doprinjeo i jak tečaj USD). Pojačan interes inozemnih investitora traje i dalje, a u detaljnoj analizi ugledne kuće ABN Amro preporuka je: "Kupiti!". Bankarski sektor povukle su i dionice Riječke te Varaždinske banke, čijem su rastu cijene, između ostaloga, pomogle i glasine o traženju strateškog partnera, ali još više i povremene kupnje većih količina dionica za vlastiti trezor. Za dionicama Privredne banke Zagreb, nakon uspješne prodaje i rasta cijene, interes se smanjio što je rezultiralo mjesečnim padom cijene od 12 posto. Intenzivno se trgovalo i dionicama Podravke, koje su kao i Plivine, svoju najvišu razinu dosegnule sredinom mjeseca (135 kuna), nakon čega je uslijedila korekcija. Cijena Podravkine dionice krajem siječnja iznosila je 115 kuna ili 29,21 posto više. U turističkom sektoru najaktivnije su bile dionice Plave lagune, čije će daljnje kretanje ovisiti ponajviše o ishodu Skupštine Društva, najavljene za 18. veljače. U toj tvrtki, inače, trenutačno njezin najjači dioničar Andronik Lukšić pokušava steći kontrolu nad Nadzornim odborom i tako "tiho" preuzeti društvo, navode ZB Brokeri. NA JAVNOJ DRAŽBI ZAGREBAČKE BURZE PRODANA ČETIRI PAKETA DIONICA Na Zagrebačkoj su burzi u četvrtak na javnoj dražbi dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju za gotovinu prodani paketi dionica četiri trgovačkih društava. Ukupna vrijednost svih transakcija iznosila je 116.730 kune, a riječ je o dionicama zagrebačkih poduzeća Konoplja d.d., Inženjerski biro d.d. i Veterinarska stanica Remetinec d.d. te dionicama varaždinske tvrtke Nišp Varaždin d.d. Po cijeni od 25.324 kuna prodan je paket od 64 dionice tvrtke Konoplja. Transakciju je obavila brokerska kuća Kapital Trade.Vrijednost paketa od pet dionica Inženjerskog biroa iznosila je 9.892 kuna a posao je obavila brokerska kuća Dalbank Vrijednosnice, dok je brokerska kuća Cefuin Brokers obavila prodaju jednog paketa od 134 dionice Veterinarske stanice Remetinec, vrijednosti 53.0236 kuna. Na ovoj je javnoj dražbi za gotovinu prodan i paket od 72 dionice vaaždinske tvrtke NIŠP Varaždin. Vrijednost toga paketa iznosila je 28.490 kuna a transakciju je obavila brokerska kuća Fima-vrijednosnice. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 03. - 10. veljače 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 03.02. 12.000.000 3.000.000 11,83% 390.558.000 04.02. 24.000.000 8.700.000 13,00% 389.498.000 08.02. 28.000.000 7.600.000 11,93% 378.420.000 09.02. 40.000.000 23.600.000 12,20% 393.389.000 10.02. 25.400.000 5.400.000 12,08% - Dnevni prosjek 25.880.000 9.660.000 12,20% 387.966.250 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 09.02. HNB 35 dana 72.500.000 10,50% 09.02. HNB 91 dan 36.900.000 11,55% 09.02. HNB 182 dana 1.000.000 12,50% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 09.02. - 1.392.200.000 kn NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 08. - 10. veljače 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Zagrebačka banka O 1.200 -0,41 10.149.383 16,51 2. Pliva 585 6,36 9.258.277 832,84 3. Podravka 114 -4,20 534.666 -25,25 4. Zagrebačka banka E 470 - 527.544 - 5. Riječka banka 77 -14,44 199.516 25,14 6. Varaždinska banka 115 10,58 85.125 -97,14 7. Kraš 109 -1,80 32.566 -80,94 8. Plava laguna 556 -7,33 14.456 34,16 9. Jadran-Turist 27 - 14.337 - 10. Istraturist 30 - 13.804 - UKUPAN PROMET 21.111.080 44,92 Vrijednost indeksa CROBEX 846 4,19 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 08. - 10. veljače 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. Željezar 35 - 2.102.030 - 2. Lavčević 185,91 - 1.523.904 - 3. Elektropromet 74,77 - 1.293.296 - 4. Bilokalnik 76 - 578.132 - 5. Ericsson Nikola Tesla 235 18,69 466.547 259,70 6. PIF Dom 15,50 3,33 195.352 -29,24 7. PIF Expandia 15 0,00 116.024 36,71 8. PIF Središnji nacionalni 10,41 -9,48 68.559 9,89 5. PIF Slavonski 7,20 -10,00 62.855 17,98 8. PIF Velebit 10 -0,20 58.062 -35,96 UKUPAN PROMET 6.632.456 -81,74 Vrijednost indeksa VIN 355 2,90 9. VIJESTI IZ SVIJETA HOĆE LI DRNOVŠEK POSUDITI RAČANOVE ŠKARE? Slovenci su osjetljivi na socijalne razlike, a najava proljetnog vala štrajkova u javnim službama potaknula je nove rasprave o politici plaća i kriterijima za njihovo određivanje. Premijer Janez Drnovšek odbio je zahtjeve zaposlenih u školstvu da im se povećaju plaće tvrdnjom da su njihova primanja rasla brže nego u gospodarstvu, a slične zahtjeve već su iznijeli i sindikati policajaca, državnih službenika i liječnika. Drnovšek bi - ocjenjuje u svom komentaru ljubljanski "Dnevnik" - morao smanjiti plaće zastupnika, onako kako je to učinio novi hrvatski parlament, te tako dati "moralni primjer" ostalim državnim dužnosnicima i zaposlenim u javnim službama. U Sloveniji je naime - tvrdi list blizak oporbenoj ljevici - na plaće zastupnika vezano još 8.000 plaća u javnom sektoru, a "zastupničke" plaće već su izborili suci i liječnici, dok su vodeći kadrovi u gospodarstvu izborili primanja o kakvima drugi mogu samo sanjati. Riječ je - tvrdi list - o čak 20.000 posebnih menadžerskih plaća, izuzetih iz sindikalnih kolektivnih ugovora. "Zato nije čudno da je raspon najviše i najniže plaće u javnom sektoru u Njemačkoj jedan naprama sedam, a u Sloveniji jedan naprama 19. Tako je po indeksu sebičnosti Slovenija u samom europskom vrhu", piše "Dnevnik". NA LJUBLJANSKOJ BURZI LANI 53,2 POSTO VEĆI PROMET Ukupni promet na Ljubljanskoj burzi u 1999. godini dosegnuo je 265,7 milijardi SLT (2,66 milijardi DEM), što je 53,2 posto više nego 1998. godine. Promatrano prema mjesecima, najveći promet ostvaren je prosincu, 44,3 milijarde SLT, 16,7 posto od godišnjeg prometa burze, izvijestili su sa Ljubljanske burze. U segmentu dionica lani je na Ljubljanskoj burzi ostvareno 168,4 milijardi SLT prometa i činile su 63,4 posto ukupnog prometa burze (77 posto u 1998. godini). Na obveznice se odnosilo 13,3 posto prometa, gotovo kao i u 1998. godini, dok je kratkoročnim vrijednosnim papirima ostvareno 2,4 posto od ukupnog prometa za razliku od preklanjskih četiri posto. Udjel prometa ostvarenog dionicama investicijskih društava porastao je sa četiri posto u 1998. godini na 20,2 posto prošlogodišnjeg ukupnog prometa. Tijekom 1999. godine na Ljubljanskoj se burzi najviše trgovalo dionicama Krke, kojima je ostvareno ukupno 23,3 milijardi SLT. Lekovim dionicama serije A ostvareno je 17,7 milijardi SLT, Mercatorovim 16,2 milijardi SLT, Petrolovim 13,1 milijardi SLT, a Merkurovim 9,2 milijardi SLT. Na protrgovane dionice tih pet tvrtki odnosilo se lani 30 posto od ukupnog prometa burze. Među obveznicama kojima se trgovalo na Ljubljanskoj burzi u 1999. godini najveći promet, od 11,4 milijardi SLT, ostvaren je devetim izdanjem obveznica Republike Slovenije. Kao su istaknuli na Ljubljanskoj burzi, u 254 trgovinska dana po danu je bilo prosječno 1760 transakcija. Ljubljanska burza lani je u kotaciji A i B imala ukupno 24 dionice, 46 dionica investicijskih društava te 91 dionicu na izvanburzovnom tržištu. Vrijednost službenog indeksa Slovenske burze SBI koncem prošle godine iznosila je 1.806,26 bodova, 5,89 posto više nego krajem 1988. godine. Najviša lanjska vrijednost tog indeksa od 1.981,87 bodova, dosegnuta je sredinom veljače i to zbog očekivanja povoljnih efekata od konačne ratifikacije ugovora o pridruženom članstvu Slovenije u Europsku uniju. Dionica čija je cijena lani najviše dobila na vrijednosti, 85,35 posto, je ona trgovinske tvrtke Mercator. Porast cijene od 52,98 posto zabilježen je kod dionice tvrtke Salus dok je cijena dionice Dolenjske banke porasla 47,24 posto. Najviše su na vrijednosti izgubile dionice tvrtke Nika, 47,05 posto, Tehnouniona, 36,80 posto te tvrtke GPG, 17,19 posto. Inače, lani su stvoreni uvjeti za jače otvaranje slovenskog tržišta kapitala stranim ulagačima, jer je donesen novi Zakon o trgovanju vrijednosnim papirima, devizni zakon, uveden je PDV kao i podzakonski akti Banke Slovenije. ZBOG PIRATA MICROSOFT POJAČAO ZAŠTITU NOVOG WINDOWSA 2000. Iako operativni sustav Windows 2000. još nije službeno objavljen, to nije zaustavilo pirate koji su već "ukrali" novi Microsoftov program. U Miscrosoftu ističu da su prezaposleni pronalaženjem i uništavanjem web stranica na kojima se nude ilegalne kopije programa za čiji je razvoj Microsoftu trebalo tri godine i milijardu USD. Za bitku s piratima koju olakšava Internet, Microsoft je stvorio niz novog 'oružja', uključujući tu virtualnu potjeru, CD-ROM-ove s hologramskom zaštitom i autentične certifikate koji, po njihovim riječima, imaju veću zaštitu nego novčanica od 100 USD. Uz ilegalne verzije softvera koje čine četvrtinu ukupno instaliranih programa u SAD-u, Microsoft je, kako ističe, odlučio zašititi svoj najnoviji proizvod. Samo u siječnju Microsoft je, koristeći novi program koji traži ilegalne kopije na web stranicama, otkrio više od 100 stranica na kojima se Windows 2000. može ilegalno učitati, no stvaran broj takvih kopija nije poznat kao i gubitak koji kompanija zbog toga trpi. Cijena Microsoftovog softvera kreće se od 149 USD za nadograđivanje već postojećeg Windows programa, do 3.999 dolara za naprednu verziju za server. Novi unaprijeđeni poslovni sustav Windows 2000., koji će pokretati servere i korporacijske sustave, službeno bi sljedećega četvrtka u San Franciscu trebao predstaviti Bill Gates. 10. POSEBAN PRILOG KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - veljača 2000. a) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) BANKE kamatna stopa Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00 - 6,00 Croatia banka 3,00 - 6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00 - 5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,75 Zaba- Pomorska banka Split 1,75 b) Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseca 36 mjeseci Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovorno Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5,00-8,00 6,00-9,00 Gospodarsko kreditna banka 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank kamatna stopa prema dogovoru Istarska kred. banka Umag kamatna stopa prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka kamatna stopa prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 kamatna stopa prema sporazumu Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 kamatna stopa prema dogovoru Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00-6,75 6,25-7,00 6,50-7,125 6,75-7,25 6,75-7,26 6,75-7,27 Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 4,50-5,00 6,00-7,50 7,00-8,50 8,00-9,50 9,00- 10,00 9,00-10,00 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 8,50 10,00 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split 8,50 10,00 11,50 12,00 12,00 12,00 c) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (%godišnje) BANKA EURO DEM USD ATS CHF GBP Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austrija Creditanstalt kamatne stope prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka kamatne stope prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna banka - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka Umag 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka kamatna stopa prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,66 0,66 1,33 0,66 0,24 1,31 ZABA-Pomorska banka Split 0,66 0,66 1,33 0,66 0,24 1,31 d) Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50** 3,75** 4,00** - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00-4,00 3,50-4,50 5,00-6,00 5,50-6,50 6,00-7,00 6,50-7,50 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 3,00-4,00 3,30-4,30 3,50-4,50 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema ugovoru Slavonska banka 3,125 -3,625 3,375 - 3,875 3,750 - 4,250 4,125 - 4,625 4,875 - 5,375 4,875 - 5,375 Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod. Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamatne stope prema dogovoru *minimalni iznos depozita je 50.000 eura **kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM e) Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00** 5,25** 5,50** - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 2,40-3,20 2,64-3,44 2,80-3,60 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru Slavonska banka 3,125 - 3,625 3,375 - 3,875 3,750 - 4,250 4,125 - 4,625 4,875 - 5,375 4,875 - 5,375 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod. Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamatne stope prema dogovoru *minimalni iznos depozita je 50.000 eura **kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM