ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Smanjenje stope obvezne rezerve i pad kamatnih stopa u Hrvatskoj mogući su ukoliko dođe do ozbiljne prilagodbe fiskalne politike, ocijenio je izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku Hrvatske
narodne banke (HNB) Velimir Šonje na 26. susretu predsjednika i članova uprava banaka i štedionica pod nazivom "Monetarna politika Hrvatske u 2000. godini". Dvodnevni seminar, u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO), završio je danas u Zagrebu.
ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Smanjenje stope obvezne rezerve i pad
kamatnih stopa u Hrvatskoj mogući su ukoliko dođe do ozbiljne
prilagodbe fiskalne politike, ocijenio je izvršni direktor Sektora
za istraživanje i statistiku Hrvatske narodne banke (HNB) Velimir
Šonje na 26. susretu predsjednika i članova uprava banaka i
štedionica pod nazivom "Monetarna politika Hrvatske u 2000.
godini". Dvodnevni seminar, u organizaciji Hrvatskog instituta za
bankarstvo i osiguranje (HIBO), završio je danas u Zagrebu. #L#
HNB već dugo upozorava kako je ekspanzivna fiskalna politika jedan
od uzroka gospodarskih poteškoća pa tako i visokih kamatnih stopa.
Smanji li se potrošnja države, uredno podmiruju obveze prema
bankama, dobavljačima roba i usluga i sl., povećat će se povjerenje
i potražnja za novcem. Time se, naglašava Šonje, stvara prostor za
smanjivanje stope obvezne rezerve bankama, koja je, po njegovoj
ocjeni, sada previsoka. To ne znači da je stopa obvezne rezerve sama
po sebi glavna odrednica visine kamatnih stopa, već obje imaju
zajedničke vanjske uzroke u gospodarskom okružju, istaknuo je
Šonje.
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi za 1999. zabilježiti
pad od 1,5 posto, iako još nisu dovršene analize za posljednje
prošlogodišnje tromjesečje, rekao je direktor Direkcije za
istraživanja HNB-a Boris Vujčić. HNB za 2000. prognozira lagani
porast BDP-a od oko 2,6 posto, kakve su i prognoze Međunarodnog
monetarnog fonda.
Optimizam za rast BDP-a temelji se na oporavku europskih tržišta od
snažne recesije, zbog čega će doći do porasta hrvatskog izvoza kao i
oporavka turizma, lani posebice pogođenog "kosovskom krizom".
Očekuje se i smirivanje bankarske krize, a ukoliko dođe do pada
kamatnih stopa i rasta plasmana trebala bi porasti i osobna
potrošnja, kazao je Vujčić. No, u svakom slučaju, porast BDP-a
znatno će ovisiti o državnom proračunu za ovu godinu, za kojeg se
još uvijek ne zna koliki će iznositi te kako će izgledati prihodovna
i rashodovna strana.
Pretpostavljeni postotak povećanja BDP-a temelji se na
očekivanjima nominalnog zamrzavanja javne potrošnje, rekao je.
HNB u 2000. prognozira porast industrijske proizvodnje i realnog
prometa u trgovini na malo, a smanjenje državnog deficita izravno
je povezanom s povećanjem zaposlenosti. Udjel izdataka za tekuće i
kapitalne transfere i subvencije, koji je po procjenama HNB-a lani
iznosio čak 23 posto BDP-a, "nezdrav je i neodrživ trend koji bi
također trebalo smanjiti", kazao je Vujčić.
U 2000. ne treba očekivati ni promjene u stabilnosti tečaja kuna,
istaknuo je voditelj Odjela platne bilance HNB-a Ante Babić.
Deficit na tekućem računu platne bilance mogao bi se smanjiti sa
procijenjenih 7,7 posto od BDP-a iz 1999. godine na otprilike 7,2
posto, pa i manje, jer se i u ovoj godini očekuju kapitalni
priljevi, rekao je Babić
(Hina) alt db