FR-US-novac-Organizacije/savezi-Financijsko-poslovne usluge-Makrogospodarstvo-Zapošljavanje FR MONDE 5.1.UVODNIK O EURU FRANCUSKALE MONDE5. I. 2000.Sretan ti rođendan, euro!"Euro ima godinu dana. 1. siječnja 1999. jedanaest zemalja
odreklo se svoje valute i prihvatilo zajednički novac, jedinstveni način plaćanja kojim upravlja prava savezna ustanova, prva u Europskoj uniji. Bio je to povijesni događaj: prvi put se jedanaest država dragovoljno odreklo svog monetarnog suvereniteta i pristalo da ga dijeli. Protivnici ujedinjene Europe, američki stručnjaci i svakojaki špekulanti godinama su tumačili da je taj plan neprovediv. Godinu dana poslije, moraju priznati da su pogriješili: euro postoji; potvrdio se kao velika svjetska valuta, pače održao je glavninu svojih obećanja.Tako je danas euro očiti dokaz da se politička volja, ako je ima, može nametnuti snagama tržišta. Nema 'nemoći javnosti'. Zajednički je novac omogućio Europi da djelomice ponovno postane neovisna o drugim velikim svjetskim valutama, napose o američkom dolaru i japanskom jenu. Jedanaest zemalja u sklopu monetarne unije od sada je puno manje ranjivo na monetarne promjene negoli dok je svaka imala svoj novac.
FRANCUSKA
LE MONDE
5. I. 2000.
Sretan ti rođendan, euro!
"Euro ima godinu dana. 1. siječnja 1999. jedanaest zemalja odreklo
se svoje valute i prihvatilo zajednički novac, jedinstveni način
plaćanja kojim upravlja prava savezna ustanova, prva u Europskoj
uniji. Bio je to povijesni događaj: prvi put se jedanaest država
dragovoljno odreklo svog monetarnog suvereniteta i pristalo da ga
dijeli. Protivnici ujedinjene Europe, američki stručnjaci i
svakojaki špekulanti godinama su tumačili da je taj plan
neprovediv. Godinu dana poslije, moraju priznati da su
pogriješili: euro postoji; potvrdio se kao velika svjetska valuta,
pače održao je glavninu svojih obećanja.
Tako je danas euro očiti dokaz da se politička volja, ako je ima,
može nametnuti snagama tržišta. Nema 'nemoći javnosti'. Zajednički
je novac omogućio Europi da djelomice ponovno postane neovisna o
drugim velikim svjetskim valutama, napose o američkom dolaru i
japanskom jenu. Jedanaest zemalja u sklopu monetarne unije od sada
je puno manje ranjivo na monetarne promjene negoli dok je svaka
imala svoj novac.
Europski je novac kao 'štit' Europe također omogućio da se stvori
prostor stabilnosti (inflacija tu ne prijeti); otvorio je nove
mogućnosti financiranja za sve sudionike Staroga Kontinenta;
znatno je pridonio ponovnom rastu i zapošljavanju, što se
primjećuje zadnjih mjeseci. Njegov dugotrajan lagani pad prema
dolaru - za godinu dana izgubio je oko 15 posto vrijednosti u odnosu
na zelenu novčanicu - o kojemu se puno govorilo u glasilima, također
se može smatrati uspjehom budući da je poboljšao položaj europskih
izvoznika na svjetskim tržištima. To se ne bi dogodilo da je euro,
kao što su predviđali mnogi ekonomisti, poletio u visine!
Zapravo, slabost eura leži drugdje i zbog toga se treba zabrinuti.
Znak pobjede Europe, euro još nije postao stvar Europljana. Iako su
ga prihvatili, europski građani nisu od njega načinili 'svoj'
novac. Zbog odveć dugog prijelaznog razdoblja - papirne novčanice i
kovanice pojavit će se u našim novčarkama tek 1. siječnja 2002. -
oni gube interes. Jedva je jedno kućanstvo od njih stotinu barem
jednom platilo račun u eurima. Ni poduzeća se nisu bolje
pripremila: u Francuskoj, primjerice, samo osam posto poduzeća
plaća porez u eurima, što je malen postotak koji se, uz to, ne
povećava.
Što je još gore, same države nisu više zainteresirane za taj
projekt. Monetarna unija napreduje, a gospodarska stoji na mjestu.
Napredak u usklađivanju gospodarskih i poreznih politika je spor,
pa i nikakav. Rasprave o proširenju Unije koje su nedvojbeno
potrebne, zamućuju budućnost. Euro je, kao i Europa, poput bicikla:
ako se ne vozi, pada", piše u uvodniku lista.