POSLOVNI PREGLED, BROJ 142

POSLOVNI PREGLED broj 142 29. siječnja - 4. veljače 2000. SADRŽAJ: ? PRVA SJEDNICA VLADE: PREDLOŽENO SMANJENJE PLAĆA DUŽNOSNIKA ZA 40 POSTO 2 ? DONESENI AMANDMANI NA ZAKON O USTROJSTVU I DJELOKRUGU RADA MINISTARSTAVA 2 ? ZASTUPNIČKI DOM DONIO ČETIRI ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU 2 ? ODBOR ZA RAD PRIHVATIO PRIJEDLOG O NERADNOM DANU 3 ? ŽUPANIJSKI DOM JEDNOGLASNO PODRŽAO PRIJEDLOGE VLADE 3 ? GORANKO FIŽULIĆ PREUZEO MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: DANA PRVA ZADUŽENJA 3 ? MINISTAR CRKVENAC: POREZNO RASTEREĆENJE VEZANO UZ SMANJENJE RASHODA I PRAVA 3 ? DAVORKO VIDOVIĆ NAJAVLJUJE VEĆU TRANSPARENTNOST RADA I SOCIJALNU OSJETLJIVOST 4 ? GORANKO FIŽULIĆ: BROD JE PRIMARNI IZVOZNI HRVATSKI PROIZVOD 5 ? ALOJZ TUŠEK PREUZEO MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA 5 ? BOŽO KOVAČEVIĆ: MINISTARSTVO GRADITELJSTVA DOBRA OSNOVA ZA DALJE 5 ? ODLUKA SUDA O DEBLOKADI "BADELA 1862" 5 ? MOGUĆI VEĆINSKI UDIO INE U JANAFU - OGRANIČAVANJE SLOBODNOG TRŽIŠNOG NATJECANJA 6 ? ZAGREBAČKA POLICIJA O KUTLINU UHIĆENJU 6 ? INOZEMNI TRGOVAČKI LANCI NASTAVLJAJU ULAZAK U HRVATSKU 7 ? BELUPO POTPISAO UGOVOR S KOMPANIJOM F. HOFFMANN-LE ROCHE 7 ? U PROŠLOGODIŠNJOJ KAMPANJI PROIZVODNJA ŠEĆERA MANJA ZA 28.000 TONA 8 ? MESNA INDUSTRIJA CROMAX PRODANA ZA VIŠE OD DESET MILIJUNA KUNA 8 ? AUCTOR POZIVA MALE DIONIČARE PLAVE LAGUNE NA OKUPLJANJE 8 ? HOTEL ESPLANADE U EUROPSKOM LANCU HOTELA SRS 8 ? U KONČARU PREMAŠEN GODIŠNJI PLAN 9 ? SJEDNICA NADZORNOGA ODBORA LUKE RIJEKA 9 ? PORINUT BROD U ULJANIKU 9 ? U ADRIAVINILU POKRENUTA PROIZVODNJA 9 ? DOSADAŠNJI VEĆINSKI VLASNIK ISTRA CEMENTA STEKAO 90,99 POSTO UDJELA 9 ? PREMIJER RAČAN S NJEMAČKIM DRŽAVNIM TAJNIKOM ZOEPLOM 9 ? MMF: PLAĆE MORAJU RASTI SPORIJE OD PRODUKTIVNOSTI 10 ? S&P O PERSPEKTIVAMA HRVATSKE NAKON IZBORA 10 ? POVEZIVANJE ČLANICA-UDRUGA POSLODAVACA OSNOVNA ZADAĆA 11 ? NUŽNO VEZIVANJE PLAĆA DUŽNOSNIKA UZ PLAĆE KORISNIKA PRORAČUNA 11 ? I CARINICI OSNIVAJU SVOJ SINDIKAT 11 ? SINDIKAT BRODOKOMERCA ZA STEČAJ TVRTKE 12 ? SASTANAK ČELNIKA "MIRNE" I PREDSTAVNIKA SINDIKATA, ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA.. 12 ? SINDIKAT PPDIV-A POZIVA BADELOVCE NA SPORAZUM S UPRAVOM 12 ? INTERTEKSTIL IDUĆEG TJEDNA NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 12 ? NA ZV-U 49. TJEDAN KOŽE, OBUĆE I ODJEĆE 12 ? ROVINJ DOBIO "ZLATNO PRIZNANJE" 13 ? MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A PREMAŠILE TRI MILIJARDE USD 13 ? BCI UPLATIO 300 MILIJUNA EURA ZA 66,3 POSTO DIONICA PBZ-A 13 ? PROMIJENJEN STATUT ZAGREBAČKE BANKE 13 ? POSTOJE PRETPOSTAVKE ZA PREUSTROJ ŽUPANJSKE BANKE 13 ? VARAŽDINSKA BANKA POBOLJŠALA UVJETE KREDITIRANJA 14 ? OSNIVANJE ERSTE DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM 14 ? PROŠIRENJE MREŽE BANKOMATA ZA KORISNIKE AMERICAN EXPRESS 14 ? SIJEČANJSKI PROMET NA ZAGREBAČKOJ BURZI 80,48 MILIJUNA KUNA 15 ? VISOK SIJEČANJSKI PROMET NA VTV-U PRODAJOM UDJELA ISTRA CEMENTA 15 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 15 ? VIJESTI IZ SVIJETA 16 ? POSEBAN PRILOG: VEĆINA ČLANOVA MATEŠINE VLADE BEZ PROMJENA IMOVINSKOG STANJA 18 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRVA SJEDNICA VLADE: PREDLOŽENO SMANJENJE PLAĆA DUŽNOSNIKA ZA 40 POSTO Prioriteti su nove hrvatske Vlade izlazak iz gospodarske i socijalne krize, suradnja s Europom i svijetom, a kratkoročni su prioriteti priprema proračuna za 2000. i izrada programa Vlade kako bi bio predstavljen Saboru 9. veljače, kada bi o povjerenju novoj Vladi trebao glasovati Zastupnički dom. Istaknuo je to premijer Ivica Račan prošloga petka, na prvoj sjednici Vlade s koje je predloženo i smanjenje plaća predsjednika države, Sabora i Vlade za 40 posto, a sukladno tome smanjit će se plaće državnih dužnosnika. Plaće se neće smanjivati sucima. Tako je Vlada predložila da se smanje plaće - predsjednika države i to sa 35.000 na 21.000 kuna, a predsjednika Sabora i Vlade sa 25.000 na 15.000 kuna. "Ova Vlada je svjesna da ne može tražiti doprinos i solidarnost drugih, ako samo to ne pokaže svojim ponašanjem i odlukama", kazao je Račan. Moguće povećanje tih plaća, najavio je, bit će na dnevnom redu "kada većini građana krene na bolje". Potpredsjednica Vlade Željka Antunović ističe kako je nužno da plaće dužnosnika budu svedene na "razumnu i racionalnu mjeru". Međutim, do daljnjega se iz toga izuzima vrlo važan sektor pravosuđa. Naime, predloženim izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika njihove bi se plaće i dalje utvrđivale prema dosadašnjoj plaći predsjednika Sabora (25.000 kuna), kazala je. Premijer Račan i u uvodu sjednice zadaćom Vlade označio je doprinos politici štednje i skromnosti, borbi protiv luksuza, troškova koji nisu prioritet. Prioritetom je pritom označio izlazak iz gospodarske i socijalne krize, mjere u korist gospodarskoga razvoja, otvaranja novih radnih mjesta. To će se činiti kompleksnim gospodarskim mjerama, ali i inzistiranjem na odgovornosti svih tijela državne vlasti i državne uprave, rekao je. Izuzetnim nacionalnim prioritetom, Račan je označio suradnju s Europom i svijetom. "Vlada ne taji strateški cilj - uhvatiti priključak u prvu skupinu zemalja koje teže ulasku u EU", kazao je. Na Vladi je da dokaže da je Hrvatska ne samo dobar politički nego i gospodarski partner, istaknuo je Račan, dodajući da je svjestan teškoća. Poručio je da Vlada teškoće, pa i financijske, neće pokušavati rješavati reprogramiranjem dugova, već novim projektima, aranžmanima okrenutim razvoju za što Hrvatska ima resurse. Novoimenovani je premijer prenio čvrsto opredjeljenje Vlade da zajedno sa Saborom i predsjednikom države ispuni program političkih, gospodarskih i socijalnih promjena, obećanja na kojima je i dobila podršku na izborima. "Znamo da će biti teškoća, međutim, zato želimo pozvati sve koji imaju dio odgovornosti za izlazak iz političke i gospodarske krize da učine svoj dio posla", kazao je i na suradnju pozvao institucije, poslodavce i sindikate. Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru po hitnom postupku uputila nekoliko zakonskih prijedloga vezanih za njen ustroj. Tim izmjenama predlaže se uvođenje funkcije zamjenika premijera, ustroj Vlade sa sadašnjih 17 na 19 ministarstava. Predložene su i izmjene Zakona o sustavu državne uprave kojima bi se ukinuli državni tajnici koje je do sada imenovao predsjednik države. Pokušaj je to da se sve što je zakonom dano u nadležnosti Predsjednika, pokuša staviti van snage, tako da njegove ovlasti proizlaze iz Ustava, rekao je potpredsjednik Slavko Linić. Vlada je predložila i izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Dužnosnicima koji nakon prestanka obnašanja dužnosti godinu dana imaju pravo na dužnosničku plaću, to pravo dovodi se u vezu s novom plaćom utvrđenom za tu dužnost pa će im te naknade biti manje. DONESENI AMANDMANI NA ZAKON O USTROJSTVU I DJELOKRUGU RADA MINISTARSTAVA Vlada RH u srijedu je na zatvorenoj sjednici donijela amandmane na konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. Amandmanima se potanje određuju djelokruzi i ovlasti pojedinih ministarstava te uklanjaju uočene nedorečenosti odredaba tog zakona. Vlada je utvrdila prijedlog zakona o prerasporedu radnoga vremena 7. veljače ove godine, kojim se dan drugog kruga izbora za predsjednika države određuje neradnim danom. Poslodavci, fizičke i pravne osobe obvezatne su prerasporedom radnoga vremena nadoknaditi neradni dan u roku od 30 dana, a ako ustroj rada to ne dopušta, najdulje za šest mjeseci. Zakonski prijedlog dopušta mogućnost da poslodavci koji ne mogu radno vrijeme nadoknaditi prerasporedom (npr. trgovačke tvrtke) osiguraju zaposlenicima ustavno pravo na glasovanje i uz rad na dan izbora, priopćio je vladin Ured za odnose s javnosti. Kako se doznaje, predloženi bi zakon ovaj tjedan trebao prihvatiti Hrvatski državni sabor, a ne bude li to moguće, Vladi ostaje mogućnost da to pitanje riješi uredbom. ZASTUPNIČKI DOM DONIO ČETIRI ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora donio je u četvrtak većinom glasova četiri zakona po hitnom postupku, čiji je predlagatelj Vlada. Dom je većinom glasova prihvatio Zakon o prerasporedu radnog vremena 7. veljače 2000., Zakon o izmjenama zakona o Vladi, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija te Zakon o izmjenama zakona o sustavu državne uprave. Zakone o izmjenama zakona o Vladi, o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava, kao i o sustavu državne uprave obrazložio je prije prihvaćanja potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Naglasio je da ti zakoni ne zahtijevaju dodatna proračunska sredstva niti širenje državne administracije.Linić je također preuzeo i obvezu da će za šest mjeseci pred Sabor izaći s detaljnom razradom ušteda i učinka novoga državnog ustroja. Novim zakonskim izmjenama Vlada će imati suženi sastav u koji će ulaziti samo predsjednik, potpredsjednici i ministri, a jedan od potpredsjednika obavljat će i dužnost zamjenika premijera koja u dosadašnjem sastavu Vlade nije postojala. Uz prihvaćanje amandmana Odbora za zakonodavstvo i prethodno mišljenje Županijskog doma, Zakon o Vladi donesen je većinom glasova, s izuzećem zastupnika HSP-a i HKDU-a koji su ostali suzdržani.Izmjenama zakona o djelokrugu ministarstava, rekao je potpredsjednik Vlade Linić, od sada će umjesto 17 biti 19 ministarstava, ukinut će se državna ministarstva i sva će imati isti rang, a doći će i do promjena naziva u nekim ministarstvima, dok će posao nekih od njih preuzeti druga ministarstva. Nakon pojedinačnih rasprava Zakon o djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija prihvaćen je većinom glasova (109) uz izuzeće pravaškog-demokršćanskog bloka (HSP-HKDU) koji je i kod izglasavanja toga zakona ostao suzdržan. Obrazlažući prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave, potpredsjednik Vlade istaknuo je da se tim zakonom ukida institucija državnog tajnika koju će ubuduće obavljati tajnici ministarstava. Predloženim zakonom zamjenike ministra i sve pomoćnike ministra imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog ministra. I taj je zakon izglasan većinom glasova. ODBOR ZA RAD PRIHVATIO PRIJEDLOG O NERADNOM DANU Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora prihvatio je u četvrtak na sjednici prijedlog Vlade da ponedjeljak, 7. veljače, bude neradni dan. Naime, Vlada je, u saborsku proceduru uputila Prijedog zakona o preraspodjeli radnog vremena 7. veljače 2000. kada će se održati drugi krug predsjedničkih izbora. Vlada predlaže da se 7. veljače odradi jednog slobodnog dana u roku od 30 dana ili, ako to nije moguće, šest mjeseci od stupanja na snagu predloženog zakona. U slučaju da poslodavci ne odrede kada bi se taj neradni dan odradio, dužni su zaposlenicima isplatiti plaću kao da su taj dan radili. To ne bi bilo plaćeno kao da su radili blagdanom nego običnim radnim danom. Podupirući predloženi zakon, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo te Odbor za gospodarstvo, razvitak i obnovu predložili su amandman da se iz teksta briše odredba po kojoj se taj neradni dan može odraditi i "jednog dana od tjednoga odmora". U slučaju da ta odredba ostane, postojala bi mogućnost da je poslodavci zlouporabe i nalože rad nedjeljom, zaključeno je u odborima. ŽUPANIJSKI DOM JEDNOGLASNO PODRŽAO PRIJEDLOGE VLADE Županijski dom Hrvatskoga državnoga Sabora u utorak je na 37. sjednici jednoglasno, po hitnom postupku podržao donošenje tri zakona koja se odnose na izmjene dosadašnjih zakonskih propisa o Vladi i ustrojstvu državne uprave. U ime predlagatelja - hrvatske Vlade, zakonske je tekstove zastupnicima obrazložio potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Linić je istaknuo da će nova Vlada nastojati raditi s kvalitetnim materijalima i što manje zakona donositi po hitnom postupku. Obrazložući prijedlog izmjena Zakona o Vladi RH, Linić je rekao da je novina što će jedan od potpredsjednika biti zamjenik predsjednika Vlade. Također se predlaže i ukidanje ureda potpredsjednika Vlade, a stručne i administrativne poslove za potpredsjednike ubuduće bi obavljalo tajništvo Vlade. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija hrvatska bi Vlada imala ukupno 19 ministarstava (do sada 17). Predlaže se ukinuti državno Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove, a njegove bi poslove preuzelo novo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Ukinuo bi se i status "državnih" ministarstava. Također se predlaže ustrojiti nova ministarstva - Ministarsvo za europske integracije, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo energetike, industrije, trgovine i privatizacije, te Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Izmjenama Zakona o sustavu državne uprave predlaže se da zamjenike i pomoćnike ministra imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra. Predlaže se ukidanje odredbe o imenovanju državnih tajnika. Linić je izrazio uvjerenje da predložene zakonske izmjene i dopune neće bitno povećati administraciju i ukupne troškove državne uprave. Tijekom rasprave predstavnici svih Klubova zastupnika podržali su predložene zakone, ali su predstavnici Kluba HDZ-a i HSP-a izrazili sumnje da se povećavanjem broja ministarstava neće povećavati i državni troškovi. Linić se obvezao da će Vlada najkasnije za šest mjeseci izići pred zastupnike s kompletnom dokumentacijom o ustrojstvu državne uprave. GORANKO FIŽULIĆ PREUZEO MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: DANA PRVA ZADUŽENJA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić, 28. siječnja - prvi radni dan, u Ministarstvu je započeo kolegijem s ranijim ministrom Nenadom Porgesom te njegovom zamjenicom Jasnom Borić i pomoćnicima. Nakon što mu je Porges uručio izvješće o dosadašnjem radu i aktivnostima Ministarstva te ga ukratko upoznao s obuhvatom posla za koji je Ministarstvo zaduženo, ministar Fižulić upoznat je s pregledom djelovanja svake od uprava, posebno s aktivnostima u tijeku. Ministar Fižulić potvrdio je kako je suradnicima dao i prva zaduženja koja se tiču aktualnih problema koje treba hitno riješiti te rada u narednom razdoblju. Sukladno naputku Vlade, najavio je i radni vikend tijekom kojeg će se podrobno upoznati s aktualnom problematikom i raspraviti djelokrug i smjernice daljnjeg rada. MINISTAR CRKVENAC: POREZNO RASTEREĆENJE VEZANO UZ SMANJENJE RASHODA I PRAVA Uredno tekuće financiranje, izrada prijedloga proračuna za 2000., te utvrđivanje nove kvalitete suradnje s inozemstvom odrednice su prvih poslova Ministarstva financija na čelu s novim ministrom Matom Crkvencem. Prijedlog državnog proračuna polazi od smanjenja rashoda, a jedno od načela pri tome je da nema nedodirljivih prava što znači da će se predložiti smanjivanje nekih stečenih prava, rekao je Crkvenac na u utorak na konferenciji za novinare, na kojoj su sudjelovali i zamjenik ministra Mijo Jukić, te svi pomoćnici. Mogućnosti smanjenja rashoda ministar financija vidi u maksimalnoj racionalizaciji funkcioniranja države i smanjivanju klasičnih državnih troškova, znatnom smanjivanju kapitalnih rashoda, te isključivanju dosadašnjih velikih iznosa proračunskog novca za sanaciju raznih poduzeća. Crkvenac ističe da će smanjivanje proračunskih rashoda omogućiti rasterećenje gospodarstava i stanovništva. S time povezuje promjene poreznog sustava, jer se on ne može mijenjati bez racionalizacija i ušteda. Porezno rasterećenje uslijedit će tijekom ove godine, a ono što neće biti moguće tijekom ove bit će pripremljeno za primjenu u sljedećoj godini, objasnio je. Iz Ministarstva financija najavljuju da će Sabor proračun donijeti na vrijeme, odnosno do kraja ožujka do kada je na snazi odluka o privremenom financiranju. Smanjujući proračunske rashode i prihode, kaže Crkvenac, državni će se proračun držati "blizu gotovo potpune ravnoteže". Nije pak želio u ovom trenutku govoriti o mogućem iznosu proračuna niti podacima o mogućem smanjenju rashoda. Osobito značajnom zadaćom Crkvenac smatra potrebu što bržeg postizanja socijalnog pakta. "U ime Vlade učinit ćemo sve da do toga što prije dođe, pozivam i sindikate i poslodavce, kako bi postigli socijalni mir za razdoblje od tri do pet godina kako bi sve zacrtano mogli i ostvariti", kazao je Crkvenac. Kako bi se osigurala preglednost u priljevu i korištenju državnog novca Crkvenac kao zadaću u ovoj godini ističe potpuno aktiviranje Državne riznice. Ministar financija također je najavio pripremu trogodišnjeg budžetiranja čime će se, uz preglednost, osigurati dugoročnost i stabilnost za državu i za porezne obveznike. Povećanje proizvodnje, podržavanje zapošljavanja, izvoza, primjena znanosti i tehnologije, osiguranje makroekonomske stabilnosti, te socijalne sigurnosti i pravednosti, osnovna su načela hrvatske ekonomske politike u 2000. Crvenac tomu dodaje i potrebu da Vlada kvalitetnim programima osigura daljnji rast rejtinga Hrvatske, koji je porastao nakon izbora. Kao zadatke Ministarstva, kojemu je na čelo došao krajem prošlog tjedna, Crkvenac ističe borbu protiv korupcije i sive ekonomije. Sve je to zalaganje za pravnu državu, kidanje sprega politike i gospodarstva, rekao je. Zadaci su i decentralizacija i regionalni razvitak, te borba protiv nelikvidnosti. Po mišljenju ministra financija, kod jedne trećine iznosa od 26,5 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja prijavljenih Zavodu za platni promet riječ je o čistoj nelikvidnosti. Ostale dvije trećine odnose se na insolventnost, odnosno na loše poslovanje tvrtki i njihovih upitnih boniteta. To je veliki problem kojem će se pristupiti međusektorski u Vladi, kazao je. Dodao je da multilateralna kompenzacija sama ne može biti rješenje, ali će biti jedna u nizu širih mjera. Kako u Ministarstvu financija ne znaju točne podatke o dugu države prema poduzećima i institucijama, ministar je u ponedjeljak uputio pismo svim proračunskim korisnicima u kojemu se traži da što žurnije dostave podatke o stanju svoga dugovanja zadnjeg dana siječnja. Problem obveza države ne možemo trenutno riješiti već u cijelosti zahvatiti i nelikvidnost i restrukturiranje, kazao je Crkvenac.Najavio je da će se i nadalje pomagati fond mirovinskog osiguranja. Bude li potrebno, odnosno ne budu li prihodi dovoljni za prijeke potrebe, Ministarstvo financija uzet će pozajmnicu od Hrvatske narodne banke, rekao je Crkvenac. Bit će to, u projeciranom obliku od najviše 500 milijuna kuna, kratkoročna pozajmica koja će se vratiti u roku, odnosno do 31. ožujka, objasnio je. Ministar financija nije mogao reći u kojem će se vremenu isplatiti preostali dio osigurane štednje građana u bankama u stečaju. Veliki dio ipak je isplaćen, osobito malim štedišama, rekao je Crkvenac. Po njegovoj ocjeni Hrvatska je srednje zadužena zemlja. Hrvatska se neće zaduživati na dosadašnji način (brzim tempom i za finalanu potrošnju) već će se tražiti aranžmani koji će biti usmjereni razvojnim projektima, novom zapošljavanju i poticanju izvoza, kazao je ministar financija. Ministarstvo financija u kontaktima je sa Svjetskom bankom i MMF- om, a uskoro će se pristupiti i službenim razgovorima s MMF-om. "Ne mogu reći koji će od mogućih tipova aranžmana biti odabran ili će se dogovoriti", rekao je Crkvenac odgovarajući time na pitanje o razgovorima s MMF-om i mogućim stand by arnžmanom. DAVORKO VIDOVIĆ NAJAVLJUJE VEĆU TRANSPARENTNOST RADA I SOCIJALNU OSJETLJIVOST Ministarstvo rada i socijalne skrbi odsad će raditi transparentnije i, otvaranjem rasprave o svim socijalnim problemima građana, nastojati podići razinu socijalne osjetljivosti hrvatske javnosti, najavio je novi ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović prigodom u utorak obavljene primopredaje dužnosti. Program "Politike novog smjera" SDP-a i HSLS-a u prvi plan ističe "novu socijalnost", odnosno znatno povećanje socijalne sigurnosti, moralnosti i pravednosti. Stoga će nova Vlada nastojati okupiti stručnjake, povesti dijalog sa sindikatima i umirovljeničkim udrugama i raditi na jačanju civilnog društva, istaknuo je Vidović. U Hrvatskoj su u posljednjih desetak godina materijalna proizvodnja i broj radnih mjesta prepolovljeni, a proračun, vanjski dug i nezaposlenost utrostručeni. Težinu trenutnoga socijalnog stanja, dodao je novi ministar, kazuje i to da je Hrvatska među vodećima Europi po broju alkoholičara, samoubojstava i korumpiranosti. Ministarstvo rada mora odmah početi rješavati probleme neredovite isplate plaća, mirovina i socijalne naknade, te položaj invalida rada. Nastavit će rad na Nacionalnom programu zapošljavanja i preispitati radno- socijalne zakone, poput Zakona o radu, radi poboljšanja položaja radnika, obećao je Vidović. Među glavnim zadaćama je poticanje tripartizma i socijalnog dijaloga između Vlade, sindikata i poslodavaca, zbog čega će se nastojati što prije, po mogućnosti do sredine mjeseca, sazvati sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća, rekao je Vidović. Dugoročni je cilj izrada koncepta gospodarskog i socijalnog razvitka, i u okviru toga razvojne i socijalne politike. Također će se poraditi na decentralizaciji i racionalizaciji sustava socijalne skrbi. Na mjesto zamjenika ministra rada i socijalne skrbi doći će nova osoba, najavio je Vidović dodavši da bi volio kada bi dosadašnja zamjenica Vera Babić, kao vrstan stručnjak, nastavila surađivati s ministarstvom, makar i kao savjetnica. Prilikom raspodjele mjesta u novoj Vladi, Ministarstvo rada i socijalne skrbi nije bilo naročito popularno, napomenuo je Vidović kazavši da je nakon imenovanja osim čestitki primao i "izraze sućuti". "Ovo ministarstvo je moj izbor i na to sam mjesto došao dragovoljno", istaknuo je Vidović koga su mediji proglašavali i kandidatom za ministra obrane i unutarnjih poslova. Dosadašnji ministar Joso Škara, zaželjevši uspjeh svome nasljedniku, istaknuo je da iza sebe ostavlja uredno ministarstvo, s jasnim i transparentnim izvješćima o radu i svim revizijama koje su u ministarstvu provedene. GORANKO FIŽULIĆ: BROD JE PRIMARNI IZVOZNI HRVATSKI PROIZVOD Brodogradnja kao komercijalna djelatnost, vraćanje povjerenja banaka u brodogradilišta, te privatizacija pet brodogradilišta, osnovne su odrednice zalaganja ministra gospodarstva Goranka Fižulića u rješavanju problema hrvatske brodogradnje. Te odrednice podržavaju i čelnici sindikata u brodogradnji, s kojima je Fižulić u utorak razgovarao, nakon prethodnog sastanka s vodećim ljudima pet brodogradilišta - pulskog Uljanika, riječkog "3. maja", Kraljevice, Brodosplita i Brodotrogira. Ministarstvo gospodarstva neće više davati sa svoga računa novac za isplatu plaća, pa tako ni za zaposlene u Brodotrogiru, koji su od bili u štrajku. Ali će, istaknuo je Fižulić, osigurati sve da se ta sredstva osiguraju na komercijalnoj osnovi. Ne govoreći o kojoj je banci riječ, ministar je kazao da to treba prepustiti poslovodstvu Brodotrogira koje je "sposobno razriješti taj dio problema sa svojom bankom". Na konferenciji za novinare, prvoj od stupanja na dužnost krajem prošlog tjedna, Fižulić je ocijenio da je pet brodogradilišta po uspješnosti svrstano po narodnoj "što južnije, to tužnije - od relativno uspješnog pulskog Uljanika do neuspješnog Brodosplita". Poručivši kako je država spremna odobravati subvencije, Fižulić je naglasio da njihova visina može biti do 15 posto vrijednosti broda, što je u suglasju s odrednicama OECD-a. Neka brodogradilišta, kao što je Uljanik, ni ne traže subvencije, dok su one potrebne riječkom "3. maju" i Brodosplitu. Brod je primarni, prepoznatljiv hrvatski gospodarski proizvod. Hrvatska ima malo proizvoda koje može izvoziti, zato brod postaje hrvatski primarni interes, rekao je ministar gospodarstva. Upozorio je na "uništenje hrvatske trgovačke flote", kao i da će se Ministartvo i Vlada zalagati da hrvatske brodarske kompanije naručuju za svoju flotu brodove od domaćih brodogradilišta, a ne da se "kupuje polovni kineski brod za Jadroliniju kako je to učinio ministar Lužavec". Privatizacija je jedan od prioriteta u brodogradnji. Po mišljenju ministra Fižulića tri bi sjeverna brodogradilišta mogla biti predmet pokušaja privatizacije u drugom dijelu ove godine. To ne znači da će moći odmah pronaći i kupca, kazao je, najavljujući dolazak inozemnih banaka, specijaliziranih za tu granu gospodarstva. One su, kaže, izrazile interes i za izdavanjem obveznica koje bi se kasnije pretvorile u ulog. Ponuda brodogradilišta Viktor Lenac za kupnju brodogradilišta Kraljevica, rekao je pomoćnik ministra za industriju i brodogradnju Milan Čuvalo, proslijeđena je Vladi na odlučivanje. Sindikati su pokazali želju i volju za maksimalnom suradnjom, ali Fižulić napominje da im je jasno rečeno da sva radna mjesta sigurno neće biti sačuvana. "Očekujem jasne programe i proračune po svakom brodogradilištu i jasan plan rezanja troškova", ističe Fižulić. Ministar gospodarstva izvijestio je kako poslovodstva brodogradilišta imaju različit pristup potrebi opstanka tvrtke "Hrvatska brodogradnja". "To je sigurno problem Vlade, koji prekoračuje moje ovlasti", rekao je Fižulić. ALOJZ TUŠEK PREUZEO MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA Novi ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek službeno je u ponedjeljak preuzeo Ministarstvo od dosadašnjeg ministra Ivana Pavlovića te odmah najavio prve poteze u cestovnom, željezničkom i pomorskom prometu. Preuzimajući dužnost, ministar Tušek odmah je najavio početak priprema postojeće cestovne mreže za nadolazeću turističku sezonu kako bi se, izgradnjom zaobilaznica i proširivanjem pojedinih dionica na plitvičkoj cesti i jadranskoj magistrali, putovanje od Zagreba do Dubrovnika skratilo za dva sata. Novi prometni ministar najavio je nastavak izgradnje jadranske autoceste na dionici Bosiljevo-Sveti Rok, budući da je o tome potpisan ugovor s izvođačem radova Bechtelom. Međutim, izgradnja jadranske autoceste je, prema njegovim riječima, dugoročni program, a Dalmacija u međuvremenu ne može i dalje ostati prometno izolirana. Kad je riječ o dionici autoceste od Goričana do Zagreba, ministar Tušek kaže da će nastavak izgradnje ovisiti o financijskim mogućnostima. Najavio je i pojačane radove na ličkoj i unskoj pruzi, poticaji brodarima za izgradnju hrvatske flote u domaćima brodogradilištima te poboljšanje veza s otocima, o čemu će, kako je najavio Tušek, više riječi biti već na prvoj saborskoj sjednici. BOŽO KOVAČEVIĆ: MINISTARSTVO GRADITELJSTVA DOBRA OSNOVA ZA DALJE Božo Kovačević (LS), novi ministar prostornog uređenja, stanovanja i graditeljstva, izjavio je prošloga petka nakon što je preuzeo dužnost od dosadašnjeg ministra Marka Širca, da je to dobro organizirano Ministarstvo, s vrlo dobrom osnovom za daljnje poteze. "Zadovoljan sam onim što sam zatekao te sa sadržajem i načinom na koji mi je dosadašnji ministar Širac predstavio djelovanje Ministarstva i planove za 2000.", rekao je novi ministar Božo Kovačević, koji će nakon zakonskih promjena postati ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. Prvi potezi ministra Bože Kovačevića bit će uspostava novog, drukčijeg ministarstva jer će dio službi dosadašnjeg Ministarstva prostornog uređenja, stanovanja i graditeljstva pripasti Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva. "To će podrazumijevati mnoge organizacijske zahvate u dosadašnjem Ministarstvu, točno određivanje načina djelovanja, izrade zakona o ustrojstvu te izrade prijedloga proračuna za ovu godinu", rekao je ministar Kovačević. Novo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, pojasnio je, sastojat će se od dijelova dosadašnjeg Ministarstva prostornog uređenja, stanovanja i graditeljstva, ali će obuhvatiti i djelovanje sadašnje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Najavio je da će s ravnateljem te uprave Antom Kutlom početkom idućega tjedna razgovarati o načinima uklapanja zaštite prirode i okoliša u novo Ministarstvo. Ministar Kovačević posebice je izrazio zadovoljstvo onim što je dosadašnje Ministarstvo napravilo na području zakonodavnih poslova te upravnih i inspekcijskih zadaća. "Dobar dio je napravljen, a ja ću se pobrinuti da to uspostavljeno počne i funkcionirati", rekao je Kovačević. ODLUKA SUDA O DEBLOKADI "BADELA 1862" Općinski sud u Zagrebu donio je Rješenje kojim se "Koordinaciji za obranu 'Badela 1862'", na čelu sa Antom Perkovićem i Jadrankom Mudrovčić, nalaže prekid blokade Badelovih pogona na Žitnjaku i poslovne zgrade u Vlaškoj, a koje su članovi Koordinacije fizički zauzeli. U Rješenju Općinskog suda, stoji da su A. Perković i J. Mudrovčić dužni ukloniti viljuškare, vozila i druge predmete ili zapreke te otključati sve pješačke i kolne pristupe kako bi se radnicima omogućio nesmetan pristup radnim mjestima radi obavljanja normalnog poslovanja. Rješenje Općinskog suda ima snagu rješenja o ovrsi, pa će ga provesti ovršitelj Općinskog suda uz asistenciju djelatnika MUP-a. Koordinacija za obranu Badela 1862, koju čine Udruga malih dioničara i udruge Badelovih branitelja iz Domovinskog rata, 8. prosinca prekinula je proizvodnju u Badelovu pogonu u Ulici grada Gospića na Žitnjaku, a 9. siječnja fizički zauzela Upravnu zgradu Badela 1862 u Vlaškoj ulici, jer tvrdi da su Uprava i Nadzorni odbor nezakonito proveli pretvorbu i privatizaciju oštetivši pri tom male dioničare. Uz to, Koordinacija se protivi navodnim planovima o preseljenju dijela Badelove proizvodnje u Čitluk (BiH). MOGUĆI VEĆINSKI UDIO INE U JANAFU - OGRANIČAVANJE SLOBODNOG TRŽIŠNOG NATJECANJA Najavljena mogućnost stjecanja većinskog udjela INE u Jadranskom naftovodu mogla bi značiti ograničavanje slobodnog tržišnog natjecanja na tržištu uvoza i distribucije nafte i naftnih derivata. INA je, pridržavajući si pravo da loživo ulje distribuira prvenstveno poduzetnicima koji posluju unutar INA-sustava, zloupotrijebila svoj monopolistički položaj na tržitu. To su učinile i Hrvatske telekomunikacije, utvrđivanjem visokih cijena za korištenje svojih novih optičkih TK kabela, neke su od zaključaka Savjeta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) s ovotjedne sjednice. Raspravljajući o zahtjevu koji je poduzetnik Marimpex d.o.o. (Rakov Potok) zbog narušavanja tržišnog natjecanja podnio protiv INA-e d.d. (Zagreb), Savjet je utvrdio da je poduzetnik INA d.d., kao najveći proizvođač i prodavatelj naftnih derivata u RH, zlouporabio svoj monopolistički položaj na tržištu. Učinio je to time što je pridržao pravo da loživo ulje distribuira prvenstveno poduzetnicima koji posluju unutar INA-ina sustava, dok je izravnim tržišnim takmacima, u konkretnom slučaju Marimpexu d.o.o., odbio isporuku tog naftnog derivata, uz obrazloženje da zbog remonta rafinerijskih postrojenja nema dovoljno ulja za podmirenje potreba svih kupaca. Savjet je, navodi se u priopćenju, razmatrao i najavljenu mogućnost stjecanja većinskog udjela u produzetniku Jadranskom naftovodu d.d. (JANAF) od strane INA d.d. Sadašnji INA-in udjel od 37,73 posto povećao bi se zamjenom potraživanja koja INA ima prema nekim poduzetnicima u RH za dionice JANAF-a. Iako do realizacije te transakcije nije došlo, Savjet je usvojio načelno stajalište da bi INA, kao najveći uvoznik i prerađivač nafte i najveći distributer derivata, stjecanjem nadzora nad naftovodom, kao najekonomičnijim sustavom za transport nafte, stekla ujedno i nadzor nad uvozom i distribucijom nafte. Mogući bi učinak takve transakcije bio ograničavanje slobodnog tržišnog natjecanja te ograničavanje broja budućih natjecatelja na tržištu uvoza i distribucije nafte i naftnih derivata. U predmetu koji je Fintrade d.o.o. (Split) zbog zlouporabe monopolističkog položaja pokrenuo protiv Hrvatskih telekomunikacija d.d. (Zagreb), Savjet je utvrdio da je poduzetnik HT d.d., kao vlasnik TK mreže, zlouporabio svoj monopolistički položaj na tržištu. Učinio je to utvrđivanjem visokih cijena za korištenje novih optičkih TK kabela, kojima su zamijenjeni dosadašnji kablovi, čime je teret modernizacije i investiranja u vlastitu mrežu izravno prebacio na korisnike TK mreže. Nakon pribavljanja dodatnih obrazloženja, Savjet je ocijenio da Ugovor o financhisingu, sklopljen između poduzetnika Privredne banke Zagreb d.d. i American Expressa Ltd. (SAD), nije suprotan odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN). Razmatrajući predmet grupe izvođača štandova protiv Zagrebačkog velesajma d.o.o. (ZV), Savjet je utvrdio da je ZV d.o.o. - ne poštujući vlastite opće uvjete poslovanja niti mjere iz rješenja AZTN-a iz srpnja 1998. - zlouporabio svoj monopolistički položaj sprečavajući pristup tržištu obavljanja poslova projektiranja, izvođenja i uređenja sajamskih štandova nezavisnim izvođačaima štandova. ZV je, naime, sklapanje ugovora o najmu izlagačkog prostora u paviljonu 7, na posljednjem Božićnom sajmu, uvjetovao time da izlagač uređenje prostora ne može povjeriti izvođaču štandova po vlastitom izboru, već taj prostor mora unajmiti potpuno uređen i opremljen od sektora ZV koji se bavi projektiranjem i izvođenjem štandova. Savjet je na sjednici razmatrao više predmeta u kojima nije donesen konačni zaključak. Riječ je o predmetu vezaom uz cijenu "Narodnih novina", kao službenog glasila RH, potom o odluci ravnatelja Carinske uprave o dodjeljivanju prava na tiskanje novih carinskih obrazaca samo jednom poduzetniku (Agenciji za komercijalnu djelatnost, koju je osnovalo Ministarstvo unutarnjih poslova). AZTN će o ovom predmetu uputiti mišljenje Carinskoj upravi i Vladi RH. Raspravljano je i o predmetima moguće provedbe novih koncentracija na hrvatskom tržištu šećera, te odredbe Pravilnika Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o utvrđivanju minimalnih cijena projektantskih usluga, s gledišta odredaba ZZTN o zabrani svakog dogovora o cijenama. Razmatran je i predmet utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja od strane koncerna Tvornica duhana Rovinja (TDR), pokrenut po zahtjevu poduzetnika Tvornice duhana Zadar d.d. (TDZD). Prema navodima podnositelja zahtjeva, koncern TDR, putem društva koncerna Ronhilla d.o.o. zlouporabljuje monopolistički položaj koncerna u prodaji cigareta. Naime, TDZD tvrdi, da Ronhill d.o.o. pri sklapanju ugovora s poduzetnicima koji se bave veleprodajom i maloprodajom cigareta, nameće uvjete s mogućim učinkom sprečavanja pristupa postojećoj distribucijskoj mreži svim sadašnjim i budućim uvoznicima i tržišnim takmacima TDR u proizvodnji cigareta. Savjet je donio odluku o brzoj provedbi postupka u ovom predmetu. ZAGREBAČKA POLICIJA O KUTLINU UHIĆENJU Policijska uprava zagrebačka potvrdila je u četvrtak navečer kako je Miroslav Kutle zatečen na hrvatsko-slovenskoj granici prilikom ulaska u RH. Odmah je uhićen te potom, temeljem raspisane potrage Policijske uprave zagrebačke, priveden u Sektor kriminalističke policije u Zagrebu (Đorđićeva 4), kaže se u priopćenju. Policijska uprava ističe kako postoji osnovana sumnja da je Kutle počinio kazneno djelo poticanja na počinjenje kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju na štetu poduzeća Tisak. 2. TVRTKE INOZEMNI TRGOVAČKI LANCI NASTAVLJAJU ULAZAK U HRVATSKU Nakon prošlogodišnjeg otvaranja četiri supermarketa velikih inozemnih trgovačkih lanaca i to austrijskog Segra i Bille te talijanskog Mercatonea svoj ulazak na hrvatsko tržište najavila je i slovenska tvrtka Mercator. Mercator bi, naime, do kraja svibnja 2001. godine u Zagrebu trebao otvoriti svoj hipermarket na površini od 15.000 četvornih metara po uzoru na pet već otvorenih u slovenskim gradovima. Mali trgovci okupljeni u Cehu trgovine Hrvatske obrtničke komore, drže da bi, nastavi li se trend širenja stranih inozemnih lanaca, vrlo brzo moglo doći do propasti poslovanja malih trgovina, na način kako se to dogodilo u nekim susjednim državama. U Hrvatskoj postoji 20.000 malih trgovina koje upošljavaju otprilike 50.000 osoba, što je, smatraju u Cehu trgovine, snaga koja ima pravo tražiti određeno mjesto u hrvatskom gospodarstvu. Po riječima predstavnika toga ceha, mali trgovci nisu protiv ulaska velikih lanaca, no zahtijevaju da se trend njihova ulaska ne potiče, već da se da predah domaćoj trgovini i proizvodnji da stane na svoje noge. Hrvatska će trgovina, ukoliko želi imati šansu na tržištu, morati proći razdoblje okrupnjavanja i značajnog koncentriranja, te na taj način parirati "napadima" inozemne konkurencije, drže u Sektoru trgovine Hrvatske gospodarske komore. S tim u svezi mali trgovci su već u nekoliko navrata pregovarali s najjačom hrvatskom trgovačkom tvrtkom Konzumom iz sastava koncerna Agrokor, no po mišljenju predstavnika Ceha, nastojanja da se domaća trgovina koncentrira još su u povojima i potrebno je poduzeti određene korake u tom smjeru. Inozemni konkurenti imaju pristup jeftinim izvorima financiranja, niže nabavne cijene koje proizilaze iz ekonomije veličine, odnosno, pregovaračke moći u razgovorima s dobavljačima, modernu i razrađenu tehnologiju poslovanja te na taj način imaju mogućnost podnošenja troškova ulaska na tržište sve do iznimno niskih cijena kako bi osvojili tržište, drže u Sektoru trgovine HGK. U tom smilsu hrvatski mali trgovci, koji su svjesni neminovnosti suočavanja s konkurencijom iz inozemstva, predlažu da im država omogući tretman zaštite kakav se otvoreno odobrava i proizvođačkim djelatnostima. Kako bi se zaštitili od inozemne konkurenciji mali trgovci predlažu i druga rješenja koja bi ublažila snažan efekt ulaska inozemnih lanaca, primjerice urbanističko planiranje trgovine što je vrlo utjecajan proces u Europskoj uniji, kao i to da se kroz ograničavanja radnog vremena velikih lanaca u vrijeme vikenda ostavi prostor za rad malih trogovina. Unatoč nastojanjima malih trgovaca za opstankom na tržištu, veliki trgovački lanci u svojim poslovnim planovima i dalje iskazuju zainteresiranost za ulaganje u hrvatsko tržište. Tako primjerice Billa planira u ovoj godini otvoriti još deset supermarketa od čega četiri u Zagrebu, a konačni im je cilj gradnja 25-40 trgovačkih centara, što ponajprije ovisi o rezultatima poslovanja te cjelokupnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj. Talijanski Mercatone najavio je za ovo godinu otvaranje još dva svoja centra u Hravtskoj, a najnoviji primjer je i najava slovenskog Mercatora o otvaranju svoga hipermarketa u Zagrebu. Mercator je najveće slovenska trgovačka tvrtka koja je u 1999. godini izuzetno uspješno poslovala, a čista dobit joj je premašila 2,5 milijardi SLT (približno 65 milijuna kuna). Grupacija u 2000. godini očekuje dobit nešto veću od 3,7 milijardi SLT i konsolidirani prihod iz prodaje od 200 milijardi SLT ponajprije zahvaljujući razvoju maloprodajne mreže u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH. Tijekom ove godine Mercator bi trebao u Sarajevu otvoriti svoja dva prodajna centra čija vrijednost doseže 21 milijun DEM. BELUPO POTPISAO UGOVOR S KOMPANIJOM F. HOFFMANN-LE ROCHE Koprivnička farmaceutska tvrtka Belupo, iz sastava grupe Podravka, i F. Hoffmann-La Roche Ltd., jedna od najvećih vodećih farmaceutskih tvrtki sa sjedištem u Baselu, potpisali su početkom godine Opći ugovor o međusobnoj suradnji. Tim je ugovorom Belupo dobio pravo proizvodnje, marketinga i distribucije lijekova iz programa F. Hoffman-La Roche-a, a prvi konkretni korak suradnje odnosi se na lijek iz skupine kardiovaskularnih preparata pod imenom Carvedilol. Licencnim ugovorom, kako je u četvrtak objavljeno iz Belupa, obavljen je prijenos prava registracije lijeka te ga je Belupo registrirao pod zaštićenim imenom Carvelol. Taj lijek, kažu u Belupu, djeluje na srce i krvožilni sustav, a spada u podskupinu alfa i beta blokatora. Primjenjue se kod povišenog krvnog tlaka i za liječenje bolesti srca, a može se naći na tržištima gotovo svih europskih država te SAD-u. Uz doprinos koji spomenuti lijek pruža bolesniku, a zdravstvu smanjenje troškova već nakon jedne do dvije godine, doprinos je ugovora i prijenos tehnologije tvrtke F. Hoffmann-La Roche čime će se unaprijediti već visoki standardi farmaceutske industrije u Hrvatskoj, ističu u Belupu. Uz to, dugoročno gledajući s obzirom na pravo prijenosa prava registracije Carvelol postaje hrvatski lijek u vlasništvu Belupa. Lijek je uvršten na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koja stupa na snagu 15. veljače ove godine, a izdavat će se samo na liječnički recept. Uz hrvatsko tržište, bit će dostupan i na tržištu BiH te Slovenije, a proizvodit će se u Belupovoj novoj tvornici humanih lijekova. Iz Belupa najavljuju da bi proizvodnja lijeka, od ljekovite tvari do oblika trebala započeti do kraja 2000. godine. Nakon ugovora s tvrtkom Smith Kline Beecham, novi ugovor s F.Hoffmann-La Rocheom još jednom je pokazao ugled koju tvrtka uživa kod farmaceutskih tvrtki u svijetu. Nova Belupova tvornica humanih lijekova, vrijedna 72 milijuna DEM, otvorena je prošle godine omogućava tvrtki zadovoljavanje najviših svjetskih standarda, a spomenuti su ugovori samo potvrda Belupove zacrtane strategije rasta i razvoja. Novi ugovor za Belupo znači daljnje obogaćivanje novim znanjima u svim segmentima rada, a za tržište i korisnike Belupovih preparata uvođenje najsuvremenijih lijekova koji doprinose kvalitetnijoj terapiji. Inače, F. Hoffmann-La Roche šesta je svjetska farmaceutska industrija po ukupnom prihodu te jedna od vodećih kompanija na području proizvodnje lijekova, vitamina i dijagnostike koja je tijekom 1998. godine ostvarila neto dobit od približno 4,6 milijardi CHF. U ukupnoj prodaji, koja je te godine iznosila 24,6 milijardi CHF, udio lijekova iznosio je 58 posto. Tvrtka ima razgranato poslovanje u više od 100 zemalja širom svijeta i zapošljava oko 66.000 ljudi, a godišnje u istraživanja i razvoj ulaže približno 1,9 milijardi USD. U PROŠLOGODIŠNJOJ KAMPANJI PROIZVODNJA ŠEĆERA MANJA ZA 28.000 TONA Domaća industrija šećera (tri šećerane) u nedavno završenoj kampanji prerade šećerne repe proizvela je 110.689 tona šećera, što je 28.134 tone manje nego u kampanji 1998. godine. Niža proizvodnja u posljednjoj kampanji uzrokovana je ponajviše niskom količinom šećera u repi (digestijom) te lošijim prinosima. Prema podacima tvrtke Cros - Hrvatske industrije šećera, prerađeno je ukupno 1,07 milijuna tona šećerne repe odnosno 200.098 tona manje nego u prethodnoj kampanji. Najveći domaći proizvođač šećera, IPK Tvornica šećera Osijek, kampanju je započela potkraj rujna, a u 77 dana trajanja kampanje preradila je 431.295 tona repe iz koje je proizvedeno 41.720 tona šećera. U prethodnoj kampanji ta je šećerana preradila 517.035 tona repe, dok je proizvodnja iznosila 57.415 tona. Kampanja prerade šećerene repe, po podacima Cros-a, u Tvornici šećera Virovitica trajala je 80 dana. Virovitička šećerana u tom je razdoblju proizvela 36.301 tona šećera odnosno 445 tona manje šećera nego u 1998. godini. U odnosu na prerađenih 345.000 tona repe tijekom prethodne kampanje, u nedavno završenoj ukupno je prerađeno 320.476 tona repe. Županjska Sladorana, u 66 dana trajanja kampanje preradila je 314.784 tone repe te proizvela 32.668 tona šećera. U odnosu na prethodnu kampanju rezultati su manji budući je Sladorana 1998. godine iz prerađenih 404.618 tona repe imala proizvodnju šećera od 44.662 tone. Uz šećer kao glavni proizvod tijekom kampanje domaća industrija šećera proizvela je i 43.185 tona melase te 45.273 tone suhih rezanaca. MESNA INDUSTRIJA CROMAX PRODANA ZA VIŠE OD DESET MILIJUNA KUNA Bjelovarsku mesnu industriju Cromax prošloga je tjedna na javnoj dražbi na Trgovačkom sudu u Bjelovaru za 10,01 milijun kuna kupila tvrtka "BAR invest" iz Zagreba. Cromax se prodaje od kolovoza prošle godine kada je u njemu otvoren stečaj. Nakon prodaje bit će namiren dio vjerovnika, a bit će isplaćene otpremnine i dio plaća zaposlenicima koji više ne rade. Predstavnik kupca Antun Crlenjak rekao je da će grupa investitora koja je kupila Cromax vratiti tvrtki staro ime - mesna industrija "Bilogora", da će sigurno razvijati proizvodnju te je i povećati uz nove investicije, a dio proizvodnje izvoziti. Dodao je da investitori namjeravaju razvijati i stočarsku proizvodnju koja je preduvjet razvoja mesne industrije. Inače, hrvatska je Vlada u sanaciju Cromaxa 1997. uložila gotovo 20 milijuna kuna. Međutim, sanacija nije uspjela između ostalog i zbog nenamjenskog trošenja novca, a nakon policijske istrage protiv sanacijskog direktora državno odvjetništvo vodi postupak. Na prvoj javnoj dražbi cijena Cromaxa bila je 20 milijuna kuna a kasnije je spuštena na 12 milijuna. U nekadašenjoj snažnoj mesoprerađivačkoj trvrtki trenutačno radi 100-ak zaposlenih od otprilike 180 radnika koliko ih je na radnim mjestima dočekalo stečaj. AUCTOR POZIVA MALE DIONIČARE PLAVE LAGUNE NA OKUPLJANJE Zagrebačka brokerska kuća "Auctor", koja ima 14.000 dionica ili tri posto udjela u temeljnom vlasništvu porečke turističke tvrtke Plava laguna, javnim je pozivom upozorila sve male dioničare, njih 5000, na mogućnost "sumnjivog preuzimanja vlasništva nad tom tvrtkom". Naime, tvrtka bogatog Hrvata iz dijaspore Andronika Lukšića "Sutivan Investment" iz Liechtensteina s vlasništvom 16 posto tvrtkinih dionica, najveći je pojedinačni dioničar Plave lagune, a na skoroj izvanrednoj skupštini dioničara tvrtke, 18. veljače, Lukšić namjerava postaviti većinu svojih članova Nadzornog odbora, rekao je predsjednik Uprave Auctora Nenad Pavletić. Zbog toga je Auctor putem javnog oglasa pozvao sve male dioničare kako bi udružili glasove i na predstojećoj skupštini dioničara preglasali Lukšićeve ljude. Kako navodi Pavletić, odaziv je iznimno dobar. Lukšićeva je tvrtka prije nekoliko mjeseci od Privredne banke Zagreb (PBZ) kupila 16 posto (89.260 dionica) od 32 posto koliko je bilo u vlasništvu te banke. Pavletić smatra kako još uvijek nije jasno zbog čega PBZ nije prodao i preostalih 16 posto dionica iz svog portfelja. U knjizi dionica PBZ se i dalje vodi vlasnikom udjela u porečkoj tvrtki, iako su zbog promjene vlasništva u PBZ-u te dionice prenesene u Državnu agenciju za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. Budući da je članovima Nadzornog odbora Plave lagune istekao mandat, na skupštini dioničara, koja će se održati 18. veljače u Poreču, Andronik Lukšić pokušat će postaviti četiri od sedam članova novog Nadzornog odbora s četverogodišnjim mandatom. To u svakom slučaju za male dioničare, koji po dioničkoj knjizi imaju ukupno 68 posto dionica, nije dobro, zato što bi dioničar s manjinskim udjelom imao kontrolu nad cijelom tvrtkom", drži Pavletić. Inače, temeljni kapital Plave lagune iznosi 546.318 dionica, nominalne vrijednosti 500 DEM. HOTEL ESPLANADE U EUROPSKOM LANCU HOTELA SRS Zagrebački hotel Esplanade prošlu je poslovnu godinu završio dobivanjem najviše kategorije od pet zvjezdica i jedini je hrvatski hotel koji je ušao u europski lanac hotela Steigenberger Reservation service (SRS). SRS je lanac hotela sa sjedištem u Njemačkoj osnovan 1970. godine, a u njegovom je članstvu 400 hotela iz 65 zemalja. U SRS-u nalaze se hoteli u tri kategorije, i to u SRS- Worldhotels Deluxe Collection, (više od 116 hotela), SRS- Worldhotels First Class Collection (više od 180 hotela) i SRS- Worldhotels Comfort Collection (više od 78 hotela). Taj će lanac hotela, prema predviđanjima, u ovoj godini ostvariti 1,23 milijuna noćenja, dok je lani bilo zabilježeno 1,06 milijuna noćenja. Ciljne grupe koje dolaze u SRS hotele su poslovni ljudi, turisti te oni koji dolaze na kongrese i seminare. Hotel Esplanade do kraja prve polovine ove godine namjerava otvoriti obnovljeni casino, koji se uređuje u suradnji s Casino Austria. To će biti, istaknuli su u tom hrvatskom hotelu, prvi takav casino u Zagrebu, a namjera je privući što više ljudi iz inozemstva, više platežne moći. Isto tako, u tijeku su radovi na obnovi tzv. murano restorana, koji će se spojiti s bistroom. U KONČARU PREMAŠEN GODIŠNJI PLAN Društva koncerna Končar lani su prodala proizvoda i usluga u vrijednosti 1,32 milijardi kuna, što je 12 posto više od planiranog i 14 posto više nego u 1998. godini. Pritom je prodaja proizvoda i usluga na izvoznim Končarovim tržištima iznosila 628,5 milijuna kuna, što je 27 posto više nego godinu ranije i 23 posto više u odnosu na plan. Izvozni poslovi u ukupnoj prodaji lani su sudjelovali sa 47,5 posto. Kako su izvijestili iz tog koncerna, na domaćem je tržištu ostvarena prodaja u vrijednosti većoj od 694 milijuna kuna, što je u odnosu na 1998. godinu 4,3 posto više, a prema planiranom 2,7 posto više. Zbog poznatih restrikcija na domaćem tržištu, istaknuli su u Končaru, udjel prodaje u Hrvatskoj u ukupnoj prodaji pao je sa 57,3 posto iz 1998. godine na 52,4 posto lani. Promatrano po poslovnim područjima unutar Grupe Končar, planirane rezultate za 11,3 posto premašila su društva unutar poslovnog područja Energetike, a za 7,8 posto društva koja posluju kao posebne djelatnosti. Društva poslovnog područja Industrije lani su prodaju proizvoda i usluga ostvarila na razini 84,5 posto, a Trgovine 83,2 posto u odnosu na planirane veličine. SJEDNICA NADZORNOGA ODBORA LUKE RIJEKA Nadzorni odbor Luke Rijeka d.d. u četvrtak je na sjednici približio svoja stajališta o ugovoru o prvenstvenoj koncesiji za obavljanje djelatnosti na cjelokupnom lučkom prostoru stajalištima Upravnoga vijeća Lučke uprave, te je vrlo vjerojatno da se neće raspisivati međunarodni natječaj za njezinu dodjelu, rečeno je na sjednici. Utvrđeno je kako bi taj ugovor omogućio Luci da se preoblikuje i pokuša, uz zauzimanje nadležnog ministarstva, povratiti teret na svoje terminale i na ukupni riječki prometni pravac. Nadzorni odbor predlaže da se u koncesijski ugovor uvrsti odredba da radni i socijalni status zaposlenika Luke solidarno rješavaju svi potpisnici ugovora, čime bi se, rečeno je, najkvalitetnije reguliralo to pitanje. Novoosnovani Krizni stožer Luke, izjavio je predstavnik toga tijela, zauzimat će se da se koncesijski ugovor svakako sklopi, a ako se to ne uspije, poduzet će sve zakonom dopuštene radnje da zaštiti prava radnika. PORINUT BROD U ULJANIKU U pulskom Brodogradilištu Uljanik ovih je dana porinut brod 421 "Dresden" za prijevoz automobila i kamiona. Dužina broda je 176, širina 31, a visina 28 metara. Nosivost iznosi 13.000 tona. Na palubi površine 37.000 četvornih metara moguće je smjestiti ukupno 4.300 automobila. Ukrcaj traje otprilike 16 sati, a moguće je prevoziti i kamione svih veličina, što je riješeno sustavom podizanja triju od 11 paluba. Istodobno, u Uljaniku je položena i kobilica za gradnju broda 422 "Mosel". Ta dva broda Uljanik gradi za kompaniju "Providence Shipping" iz Liberije, jednu od kompanija njemačkog vlasnika "Krupp Seeshiffahrt". S istim vlasnikom, a za njegovu kompaniju Montagu Bayshipping, pulsko brodogradilište je ugovorilo još jedan brod, koji se od 8. listopada prošle godine montira na navozu. Sva tri broda Uljanik planira isporučiti ove godine. U ADRIAVINILU POKRENUTA PROIZVODNJA U tvornici bazne kemije Adriavinil u Kaštelima u utorak je nakon više od godinu dana stanke ponovo pokrenuta proizvodnja. To su omogućile sirovine potrebne za proizvodnju koje je Adriavinilu dostavio partner Kemokompleks iz Frankfurta i 1,5 milijuna kuna za obrtna sredstva što ih je Vlada konačno dostavila Adriavinilu. Koncem prošle godine zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić simbolično je pokrenula proizvodnju informirajući da je Vlada izabrala za strateškog partnera ove tvrtke Envera Moralića, vlasnika frankfurtskog Kemokompleksa, koji je odmah i dostavio određenu količinu sirovina za proizvodni proces. No, Vlada nije odmah uplatila, kako je obećano, 1,5 milijun kuna nužnih kaštelanskom proizvođaču za obrtna sredstva. Tek sada, kad su ti novci stigli, proizvodnja je u utorak počela za njemačkog partnera. No, radnici Adriavinila nezadovoljni su što još uvijek nisu dobili tri zaostale plaće i očekuju da će sada kad je proizvodnja počela, Vlada ispuniti i ovaj dio obećanja. DOSADAŠNJI VEĆINSKI VLASNIK ISTRA CEMENTA STEKAO 90,99 POSTO UDJELA Njemačka tvrtka Heidelberg cement, u ponedjeljak je kupnjom 44.409 dionica pulskog Istra cementa po cijeni od 773,70 kuna na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) povećala svoj dosadašnji udjel u pulskoj cementari sa 59,32 posto na 90,99 posto. Ukupna transakcija vrijedna je gotovo 35 milijuna kuna. Povećanjem vlasničkog udjela njemačkog Heidelberga u Istra cementu, istaknuli su predstavnici Istra cementa, ništa se neće promijeniti u poslovnoj i kadrovskoj politici tvrtke. Heidelberg cement, koji je većinski vlasnik pulske cementare unatrag dvije godine, spomenute dionice kupio je od privatizacijskih investicijkih fondova na VTV- u koji su dionice stekli u kuponskoj privatizaciji. Inače, prema posljednjim dostupnim podatcima, investicijska ulaganja u Istra cementu su u 1998. godini iznosila više od 11 milijuna DEM. Politika investicijskih ulaganja nastavljena je i tijekom prošle godine kada je primjerice, u rad pušten novi sustav za pročišćavanje na pećima aluminantne linije vrlo značajan za zaštitu okoliša. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA PREMIJER RAČAN S NJEMAČKIM DRŽAVNIM TAJNIKOM ZOEPLOM Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan razgovarao je u ponedjeljak u Zagrebu s državnim tajnikom u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Christophom Zoeplom o političkoj i gospodarskoj suradnji, ubrzanijem i aktivnijem uključivanju Hrvatske u euroatlantske integracije te o regionalnoj suradnji. Izrazivši čestitke na izbornoj pobjedi i imenovanju na dužnost predsjednika Vlade, Zoepl je prenio premijeru Račanu poziv njemačkog kancelara Gerharda Schroedera da posjeti Njemačku. Službeni susret kancelara Schroedera i premijera Račana planiran je za 16. veljače, nakon što premijer posjeti Lisabon i Bruxelles. Tijekom susreta Račan je istaknuo da je hrvatska Vlada suočena s ozbiljnim gospodarskim i političkim izazovima i da je spremna rješavati akumulirane gospodarske probleme novim razvojnim projektima, stimuliranjem domaćih i stranih ulaganja te smanjenjem troškova države. Hrvatska je kao sredozemna i srednjeuropska država, izuzetno važnog geostrateškog položaja, zainteresirana za usku i plodonosnu suradnju sa svojim susjedima, aktivno sudjelovanje u okviru Pakta o stabilnosti te ubrzano približavanje Europskoj uniji, Partnerstvu za mir i NATO-u, rekao je Račan. Dodao je da je hrvatska Vlada spremna uskladiti državnu infrastrukturu sa standardima europskih integracija i provesti svoje planove u provođenju gospodarskih i političkih promjena, uključujući gospodarsku stabilnost, slobodu medija i povratak prognanika, kao i aktivno sudjelovanje u političkom stabiliziranju demokratizaciji regije. Hrvatska Vlada je ostavila dubok i odličan dojam brzinom i odlučnošću kojom je započela prve radne dane svog mandata, rekao je državni tajnik Zoepl, dodavši da će hrvatska Vlada uživati njemačku podršku u svojem približavanju europskim integracijama. MMF: PLAĆE MORAJU RASTI SPORIJE OD PRODUKTIVNOSTI Hrvatska u ovoj godini može očekivati gospodarski oporavak, a taj oporavak utemeljen na izvozu, privatnoj potrošnji i ulaganjima, iznosio bi od 2,5 do 3 posto, ocjena je iz godišnjeg izvješća Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o Hrvatskoj, kojeg je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predstavio stalni predstavnik MMF-a u Hrvatskoj Gary O'Callaghana. Po podacima MMF-a realni se bruto domaći proizvod (BDP) u 1999. nastavio smanjivati, ali je pad bio manji od predviđanja MMF-a. Tako je za 1999. bila procjenjivana negativna stopa od 2,9 posto, ali je zbog rezultata u trećem tromjesečju koji su bolji od očekivanja, negativan rast bio otprilike jedan posto. Hrvatsko gospodarstvo može, s obzirom na više elemenata, sa samopouzdanjem očekivati godinu koja dolazi, ocjena je iz Izvješća. Strani ulagači imaju povjerenja u gospodarske izglede Hrvatske, a jedan od razloga tomu je značajno smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance (sa 11,6 posto BDP-a u 1997. na 6,5 posto u 1999.). MMF predviđa se da će taj udio i dalje padati i u ovoj godini iznositi pet posto BDP-a, pri čemu će u cjelini biti pokriven stranim ulaganjima. I pred Hrvatskom su bitne strukturne reforme, pri čemu MMF posebno bitnim smatra reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, nadzor Hrvatske narodne banke nad bankovnim sustavom te restrukturiranje poduzeća. U ocjenama MMF-a institucije vlasti pozivaju se da oprezno pristupe upravljanju gospodarstvom, budući da je još uvijek velik deficit tekućeg računa platne bilance, te da se bankovni sustav sporo oporavlja. "Smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance i stabilizacija inozemnog zaduženja ključni su za povratak održivom gospodarskom rastu", ocjenjuje MMF. MMF smatra razumljivim opredjeljenje za trajnom stabilnošću cijena, za stabilnošću tečaja, ali i ističe da se pritom moraju prihvatiti komplementarne politike za ostvarenje tog usmjerenja: restriktivna fiskalna politika, suzdržavanje od rasta plaća te politika koja osigurava veću učinkovitost u gospodarstvu provođenjem privatizacije i strukturnih reformi. Naime, MMF u svom Izvješću upozorava da je rast plaća do kolovoza prošle godine iznosio 10,4 posto. Stoga ograničenje rasta plaća smatra posebno važnim sastavnim dijelom svake buduće gospodarske strategije. Potreban je stoga srednjoročni socijalni sporazum s poslodavcima i sindikatima kojim bi se realni rast plaća nekoliko godina zadržao na razinama nižim od povećanja produktivnosti. To bi, ocjenjuje se, pomoglo i jačanju konkurentnosti i rastu zaposlenosti. Kod državnog proračuna, MMF poručuje da treba "odlučno smanjiti" proračunske rashode, ne samo kako bi se uravnotežio proračun nego i da bi se omogućilo smanjenje troškova rada koji se ne odnose na plaće. Pritom, MMF smatra potrebnim "zamrzavanja plaća u državnom sektoru", rezanje potrošnje i kod financiranja obrane i policije, veterana Domovinskog rata, obnove, izgradnje cesta kao i na području subvencija. Uravnoteženje proračuna nije moguće bez uspostavljanja financijske ravnoteže u mirovinskom i zdravstvenom fondu. Očekuje se provedba reformi tih sustava što treba biti dopunjeno neodgodivim mjerama za poboljšanje naplate doprinosa i učinkovitosti poslovanja, smatra MMF. Procjenjuje se kako su ukupna nenaplaćena potraživanja dosegnula šest posto BDP-a. MMF u svom izvješću daje i scenarij razvoja hrvatskog gospodarstva u srednjoročnom razdoblju koji predviđa strukturne reforme poduzeća i sužavanje uloge države u gospodarstvu. Privatizacija ključnih državnih tvrtki i banaka, pristup Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i regionalnim trgovinskim asocijacijama pomogli bi privlačenju izravnih stranih ulaganja i bili potencijal rastu hrvatskog gospodarstva. Na temelju takvih politika "gospodarski rast postupno bi porastao na pet posto godišnje, omogućujući BDP-u da se do 2004. vrati na razinu ostvarenu 1990." Odbor izvršnih direktora Izvješće o Hrvatskoj prihvatio je 7. siječnja. Godišnje izvješće MMF-a sastavlja se za svaku zemlju članicu, a obuhvaća izvješće izaslanstva, izjavu izvršnog direktora odgovornog za tu zemlju, informaciju za novinare, kao i osnovne informacije o pojedinoj zemlji. Ta su izvješća, sukladno novoj politici MMF-a, po prvi put objavljena, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je dala suglasnost za objavu svih podataka. S&P O PERSPEKTIVAMA HRVATSKE NAKON IZBORA Pozitivan ishod nedavnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Hrvatskoj nije sasvim dovoljan da bi se ocjene rejtinga Hrvatske promijenile iz negativnih u stabilne, procjenjuje međunarodna agencija za određivanje rejtinga Standard & Poor's (S&P). Iako se očekuje da će promjena vlasti u Hrvatskoj smanjiti međunarodnu izolaciju u kojoj se zemlja trenutačno nalazi, teškoće u gospodarstvu vjerojatno će se nastaviti, dodaje S&P. U S&P-u drže da će za razvoj koherentne gospodarske politike u Hrvatskoj, uz takvu raznolikost koalicijske vlade i njenog relativno malog iskustva u upravljanju državom, trebati određeno vrijeme. U tom kontekstu, S&P smatra da su i neke pojedinačne izjave koje se odnose na mogućnost reprogramiranja inozemnog državnog duga, tek rezultat nedovoljnog iskustva. S&P napominje i kako brz rast inozemnog duga države opterećuje i onako ranjivu vanjsku likvidnost Hrvatske. Kako se procjenjuje, servisiranje dugovanja Hrvatsku će u 2000. koštati 1,9 milijardi USD. Unatoč tome, u S&P-u ističu da se hrvatskom inozemnom likvidnošću može upravljati djelomično zahvaljujući prognozama o povećanju izvoznih prihoda uslijed oporavka turizma i snažne potražnje s najvećeg hrvatskog inozemnog tržišta, Europske unije. Osim toga, navodi S&P, ubrzana bi privatizacija uz sudjelovanje stranih ulagača, trebala povećati dotok čistog kapitala koji neće stvarati nova dugovanja. Pored toga, Hrvatska je, unatoč svim nesigurnostima koje prate njenu političku i gospodarsku perspektivu, dokazala da ima kapacitete za izlazak na međunarodno tržište, posebice na primjeru samurajskih obveznica vrijednih 25 milijardi JPY (238 milijuna USD) koje je izdala prošle godine. Ocjene rejtinga Hrvatske s obzirom na ulaganja polaze od pretpostavke da će nova hrvatska Vlada nastaviti fiskalno konsolidiranje u ovoj godini i tijekom srednjoročnog razdoblja, nakon prošlogodišnjeg snažnog povećanja proračunskog deficita koji se procjenjuje na 6 posto BDP-a, ne uključujući tu 4,2 posto proračunskih prihoda od provedenih privatizacija. Po mišljenju S&P-a, u Hrvatskoj su nužne značajne fiskalne prilagodbe kako bi se osiguralo da očekivano oživljavanje ulaganja i gospodarskog rasta ne bude ometano pojavom vanjskih debalansa. Ove su reforme ključne za jačanje tržišnih poticaja i tržišnog ponašanja tvrtki kako bi se osigurao dinamični gospodarski rast, nakon lanjskog realnog smanjenja BDP-a od 1,5 posto. Loše upravljanje tvrtkama, uz dodjeljivanje posla prema 'posebnom' interesu, umanjilo je tijekom prošle godine prespektivu gospodarskog rasta u Hrvatskoj i rezultiralo značajnim porastom nenaplaćenih potraživanja među tvrtkama. Po mišljenju S&P-a, nedavne bi političke promjene trebale značajno utjecati na te probleme. Naposljetku, očekuje se da će Hrvatska narodna banka i dalje voditi opreznu monetarnu politiku koja je posljednjih godina održavala inflaciju na razini jednoznamenkastog broja. Brža politička i gospodarska transformacija kombinirana s odlučnijim fiskalnim promjenama i značajnijim dotokom inozemnog kapitala, trebala bi, procjenjuje se, poboljšati položaj Hrvatske. Ipak, rejting Hrvatske bi se mogao još smanjiti ako se uvjeti u gospodarskom i političkom sustavu pogoršaju, uspore reforme i porastu politički pritisci za ekspanzivnijom fiskalnom i monetarnom politikom, procjenjuje S&P. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA POVEZIVANJE ČLANICA-UDRUGA POSLODAVACA OSNOVNA ZADAĆA Prvenstvena je zadaća Saveza neovisnih udruga poslodavaca (SNUP) povezivanje članica - udruga poslodavaca radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa, istaknuo je na ovotjednoj konferenciji za novinare dopredsjednik SNUP-a Damir Matković. SNUP je osnovan 16. studenoga prošle godine na inicijativu sedam udruga - Udruge zdravstva, Udruge poslodavaca obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, štedno-kreditnih zadruga i stranih predstavništva, Udruge drvne i papirne industrije, Udruge hrvatskih putničkih agencija, Hrvatski grafičar, Udruge ortopedske tehnike i Hrvatska zajednica narodnih i otvorenih sveučilišta-udruga poslodavaca. Među najvažnijim ciljevima, naglasio je Matković, su promicanje i ostvarivanje zaštite prava i interesa poslodavaca udruženih u Savez u ekonomskim i socijalnim pitanjima, radnom i socijalnom zakonodavstvu, skupni nastup prema hrvatskoj Vladi, tijelima državne i lokalne uprave te sindikatima, predstavljanje poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću i tripartitnim tijelima na nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini te sklapanje kolektivnih ugovora na razini strukovnih djelatnosti. Programske su odrednice Saveza još i poticanje i potpora aktivnosti udruženih udruga poslodavaca, stručna pomoć i edukacija, istraživanje tržišta te uvođenje novih tehnologija, promicanje daljeg povezivanja poslodavaca i udruga poslodavaca, kao i međunarodna suradnja i informiranje udruženih članica o postignućima udruga poslodavaca u razvijenim zemljama i zemljama u tranziciji. Predstavnici SNUP-a istaknuli su kako još nisu kontaktirali sa novom Vladom jer očekuju donošenje njenog programa. Također su se složili da su nužne promjene gospodarske politike u zemlji, potrebno je uvođenje kreditnih programa za obrtništvo i malo poduzetništvo, a također je potrebno raditi i na poštenom dijalogu sindikata i poslodavaca. Govoreći o odnosu sa Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), istaknuto je kako je nužno potpisivanje sporazuma o suradnji i djelovanju na poslodavačkoj sceni. NUŽNO VEZIVANJE PLAĆA DUŽNOSNIKA UZ PLAĆE KORISNIKA PRORAČUNA Matica hrvatskih sindikata javnih službi zatražila je još prošloga tjedna od nove Vlade da plaće državnih dužnosnika regulira koeficijentima i veže ih uz osnovicu korisnika državnog proračuna, kako bi dijelile sudbinu državne blagajne. Predsjednik Matice Vilim Ribić pozdravlja namjeru Vlade da smanji plaće državnih dužnosnika i upozorava da je prvenstveni problem tih plaća što se od 1998. više ne vezuju za osnovicu javnih i državnih službenika i korisnika državnog proračuna. Plaće ne treba smanjivati do apsurdne razine koja će destimulirati odgovoran rad državnih dužnosnika, naglašava Ribić. Zajedno s dužnosničkim treba smanjiti i sudačke plaće jer su enormne i narušavaju sve normalne odnose u pravnoj struci, a nikako ne odgovaraju odgovornosti i radu sudaca, što građani svakoga dana osjete na sudovima, ističe Ribić. Čelnik Matice također prosvjeduje zbog izjava novog ministra financija Mate Crkvenca u nedavnoj emisija HTV-a "Otvoreno", tvrdeći da Crkvenac brka cijenu rada u javnim službama s ukupnom masom za plaće, najavljujući vezivanje cijene rada, a ne mase za plaće, uz rast proizvodnje. Ribić posebno zamjera Crkvencu što je govorio kakve će plaće biti u idućoj godini, a da još nije počeo pregovarati sa sindikatima. I CARINICI OSNIVAJU SVOJ SINDIKAT Na poticaj carinskih ispostava u Splitu, Rijeci, Varaždinu i Puli u Opatiji će se 4. veljače održati osnivačka skupština hrvatskoga carinskog sindikata, najavili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Puli predstavnici Sindikata državnih službenika i namještenika u Carinskoj ispostavi u Puli. Govoreći o razlozima osnutka toga novog sindikata, oni su ocijenili da je rad sindikata državnih službenika i namještenika vrlo loš i da u tako organiziranu sindikatu službenici i namještenici u carinskoj službi ne mogu uspješno prevladavati svoje teškoće i ostvarivati svoja prava. Isto tako, izjavili su kako očekuju da će novom sindikatu pristupiti velik broj carinskih službenika i namještenika te su najavili da će nakon osnivačke skupštine javno progovoriti o brojnim teškoćama s kojima se suočavaju u svojem radu. SINDIKAT BRODOKOMERCA ZA STEČAJ TVRTKE Podružnica Sindikata radnika trgovine Hrvatske (SRTH) pri riječkom Brodokomercu podupire zahtjeve vjerovničkih poslovnih banaka te tvrtke za pokretanje stečaja u Brodokomercu. Predstavnici podružnice SRTH-a podsjetili su da radnici Brodokomerca svoje ionako loše plaće nisu primili još ni za studeni prošle godine te zatražili da se o tome očituju vlasnik tvrtke Josip Gucić i direktorica Bojana Glavaš. Početkom ove godine Brodokomercov je račun bio blokiran za 461 milijun kuna, a to traje već gotovo godinu i pol dana, rekli su Sindikalci. Po njihovim riječima, u otprilike 130 prodavaonica u Brodokomercovu vlasništvu sve je manje robe, no još ima stvari koje se mogu odnijeti. Zato su pozvali mjerodavne na budnost kako bi se spriječio svaki takav pokušaj. SASTANAK ČELNIKA "MIRNE" I PREDSTAVNIKA SINDIKATA, ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA.. Predstavnici Uprave Mirne, rovinjske tvornice za preradu ribe, sindikata, Zaposleničkog vijeća i vlasnika "Globus grupe" d.d. Zagreb - tvrtke koja je zbog teškoća u poslovanju potkraj 1999. godine poslala na čekanje stotinjak radnika kao tehnološki višak, nisu ni u utorak uspjeli postići dogovor o tome kako prevladati probleme u vezi ostvarivanjem pune zaposlenosti i proizvodnje. Ivica Vrbetić, direktor "Mirne" u ostavci, zalagao se da se 100 radnika, koji su na čekanju, zbrine kao tehnološki višak, koji, rekao je, "Mirnu" godišnje koštaju milijun DEM. Predstavnici sindikata na čelu s povjerenikom SSSH za Istarsku županiju Silvanom Hreljom i sindikalnim povjerenikom Mirne Evelinom Marićem zahtijevali su od Uprave i vlasnika da osiguraju potpunu uposlenost i razmotre mogućnosti uvođenja novih proizvodnih programa ili prekvalifikacije radnika. Te su zahtjeve podržali i predstavnici Globus Grupe. Do sljedećeg sastanka, koji bi se trebao održati za mjesec dana, vodstvo "Mirne" će razgovarati s čelnicima Istarske županije o tome kakav je interes Županije prema "Mirni", i s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o uvjetima poslovanja. SINDIKAT PPDIV-A POZIVA BADELOVCE NA SPORAZUM S UPRAVOM Sindikat poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede Hrvatske (PPDIV) pozvao je u četvrtak radnike "Badela 1862" da hitno prihvate prijedlog sporazuma kojim se jamče njihova osnovna radnička i vlasničkih prava. Riječ o prijedlogu sporazuma koji je dogovoren još na Badnjak prošle godine, a Uprava ga je bila ponovno spremna prihvatiti 31. siječnja, međutim Koordinacija za obranu Badela ga je opet odbila. Po ocjeni sindikata, takvi postupci Koordinacije ugrožavaju prava Badelovih radnika i njihovih obitelji. Zbog odbijanja socijalnog dijaloga, Sindikat PPDIV-a još je prije Nove godine istupio iz Koordinacije gdje glavnu riječ vodi Udruga malih dioničara na čelu s jednim od bivših direktora Badela Antom Perkovićem. Sindikat podsjeća da je u nepotpisanom sporazumu Uprava pristala sa svakim radnikom sklopiti aneks ugovoru o radu s jamstvom da mu najmanje slijedećih pet godina neće biti ugroženo radno mjesto zbog prebacivanja dijela proizvodnje u BiH. Postignut je i dogovor o povlačenju svih tužbi protiv sindikalnih povjerenika i radnika koji su sudjelovali u prosvjedima od 8. prosinca. Također je Uprava prihvatila obustaviti isporuku sirovina i repromaterijala u BiH na rok od 30 dana i raskinuti ugovor o prodaji Badelovih vinarija. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI INTERTEKSTIL IDUĆEG TJEDNA NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU Međunarodni sajam tekstila i pratećih industrija - Intertekstil, održat će se od 9. do 12. veljače na Zagrebačkom velesajmu (ZV). Na 7.000 četvornih metara izložbenog prostora, na 54. Intertekstilu, svoju će ponudu najnovijih proizvoda tekstilne i odjevne industrije, strojeva, opreme, pribora i sirovina predstaviti 195 izlagača iz zemlje i inozemstva. Sajam se održava u dva termina. U zimskom terminu od 9. do 12. veljače bit će predstavljene modne kolekcije za sezonu jesen/zima 2000/2001, dok će se u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, od 11. do 17. rujna, ugovarati kolekcije za sezonu proljeće/ljeto 2001. godine. Za najuspjelije kolekcije tkanina, muške, ženske i dječje konfekcije, trikotažu, metražu te prateće modne proizvode Zagrebački velesajam tradicionalno će dodijeliti priznanje Kristalni cvijet, a najuspješnijim izlagačima dodijelit će se i priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa. Inače, tekstilna je industrija, kao i kožarsko prerađivačka izrazito izvozno orijentirana te u ukupnom izvozu RH ove dvije industrije sudjeluju s 19 posto. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni RH, tekstilna industrija ostvaruje značajan suficit, a prošle je godine on iznosio 217,7 milijuna USD. NA ZV-U 49. TJEDAN KOŽE, OBUĆE I ODJEĆE Međunarodni, 49. tjedan kože, obuće i odjeće, održat će se od 9. do 12. veljače na Zagrebačkom velesajmu (ZV). Tijekom četiri dana svoje će najnovije proizvode i dostignuća na 5700 četvornih metara izložbenog prostora predstaviti 152 izlagača iz Hrvatske i inozemstva. Pored izložbenog dijela, sajam će biti popraćen bogatim stručno-popratnim skupovima, modnim revijama, prezentacijama, a najuspješnijim izlagačima bit će dodijeljene nagrade i priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa. Tako će se dodijeliti nagrade Zlatna cipela (u kategoriji obuće), Zlatna torbica (kategoriji galanterije), Zlatni ogrtač (kategoriji konfekcije) te Zlatna koža za prerađenu kožu i pomoćni materijal. Inače, kožarsko-prerađivačka djelatnost jedan je od najstarijih u Hrvatskoj i izvozno je orijentirana. Najviše se pritom izvozi u zemlje Europske unije, prvenstveno u Njemačku i Italiju. U studenom prošle godine, u kožarsko-prerađivačkoj industriji radilo je 11.200 radnika, što predstavlja 4,4 posto od ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. ROVINJ DOBIO "ZLATNO PRIZNANJE" Grad Rovinj dobio je prema ocjenama gostiju londonskog turoperatora Thomson Holydays-a "Zlatno priznanje" (Gold Award) za 1999. godinu kao jedno od najboljih turističkih mjesta u Thomsonovom programu, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Generalni direktor Thomson Holydaysa Richard Bowden-Doyle, u pismu koje je poslao direktoru glavnog ureda HTZ-a Niki Buliću, ističe kako je "Zlatno priznanje" stvarna i istinita potvrda jer je zasnovana isključivo na zapažanjima korisnika, a koje su iznijeli u provedenoj anketi. Osim toga, napominje Bowden- Doyle, mjesto dobitnik "Zlatnog priznanja", naći će se i u brošurama Thomson Holydaysa. U Thomson Holydaysu cijene odličnu kvalitetu mjesta koje je zaslužilo tu prestižnu nagradu te "Zlatno priznanje" Rovinju u narednih nekoliko tjedana kane predstaviti u Velikoj Britaniji te u inozemstvu. 6. STATISTIKA MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A PREMAŠILE TRI MILIJARDE USD Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB), po preliminarnim su podacima, krajem prosinca premašile iznos od tri milijarde USD. Preciznije, iznosile su 3,02 milijarde USD. Međunarodne pričuve HNB-a na kraju prošle godine bile su za nešto više od 199 milijuna USD ili sedam posto veće nego krajem studenoga. Istodobno, devizne rezerve poslovnih banaka na kraju prosinca iznosile su nešto više od 1,6 milijardi USD, odnosno 1.61 milijardu USD, podaci su iz siječanjskog Biltena HNB-a. Podaci o strukturi deviznih rezervi središnje banke pokazuju da se 196,6 milijuna USD odnosi na specijalna prava vučenja te 2,83 milijarde USD na devize, u čemu na valute i depozite 2,61 milijardu, a obveznice i zadužnice nešto manje od 214 milijuna USD. Međunardne pričuve RH, koje inače čine samo devizne rezerve HNB, iskazuju se sukladno Priručniku za platnu bilancu MMF-a i uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica. Devizne pričuve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Ove devizne rezerve predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE BCI UPLATIO 300 MILIJUNA EURA ZA 66,3 POSTO DIONICA PBZ-A Sukladno Ugovoru zaključenom 17. prosinca prošle godine između Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) i Banca Commerciale Italiana (BCI) o prodaji 66,3 posto dionica Privredne banke Zagreb d.d. ispunjeni su svi ugovoreni uvjeti te je prošloga petka (28. siječnja) izvršena i uplata kupoprodajne cijene u iznosu od 300 milijuna eura. Istodobno, održana je i izvanredna glavna skupština Privredne banke Zagreb d.d. na kojoj su izabrani novi članovi Nadzornog odbora - Enrico Meucci, Leonardo Attanasio, Kenneth Lomas i Adriano Arietti te kao peti član Mladen Šunjić koji je imenovan u Nadzorni odbor Banke od strane DAB-a. PROMIJENJEN STATUT ZAGREBAČKE BANKE Dioničari Zagrebačke banke u četvrtak su na izvanrednoj Glavnoj skupštini izglasali izmjenu Statuta banke, tj. njegova članka 67. Promjena Statuta bila je potrebna zbog odredbi Zakona o bankama, prema kojima su banke obvezne zamijeniti ranije izdane dionice na donositelja za dionice na ime. Drugom emisijom, Zagrebačka banka izdala je 11.325 dionica serije C, koje glase na donositelja, svaka nominalnog iznosa 142,86 DEM. Te dionice ne daju pravo glasa na Glavnoj skupštini, no daju pravo na dividendu najmanje u visini kamatne stope koju banka obračunava i plaća na nenamjenski oročen depozit građana na godinu dana. Izmjenom Statuta ne dira se u statutarno određenje temeljnog kapitala, niti u broj, nominalni iznos dionica druge emisije serije C te prava koje one daju, napomenuto je na Skupštini. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković nije želio komentirati kaznene prijave protiv njega koje su članovi sindikata Ferimporta dijelili pred ulazom u Koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski gdje je održana Skupština. Luković je ipak napomenuo kako smatra da je cilj takvog čina pritisak na Banku da se ne naplati iz Ferimportove imovine. Za Ferimport i još 15 tvrtki u vlasništvu Josipa Gucića, Zagrebačka je banka, kao vjerovnik tih tvrtki, još početkom prosinca podnijela zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka. POSTOJE PRETPOSTAVKE ZA PREUSTROJ ŽUPANJSKE BANKE Elementi i pretpostavke za preustroj Županjske banke dd u stečaju postoje, ali kojom će se brzinom oživotvoriti i vjerovnicima predočiti mogući plan preustroja ovisi o stavovima i suglasnostima Hrvatske narodne banke (HNB) i Ministarstva financija RH, koji se o tome trebaju izjasniti, zaključeno je u četvrtak na izvještajnom ročištu o stečajnom postupku nad tom bankom na osječkom Trgovačkom sudu. Odbor vjerovnika nedavno je podržao ispitivanje koje je provela zagrebačka "Eko-revizija", kao prvi korak u poduzimanju daljnjih aktivnosti na izradi mogućega plana preustroja, a ispitivanje je načelno poduprla i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Ispitano je, kao preduvjet mogućnosti preustroja, i financijsko stanje 25 dužnika Županjske banke kojima je ukupno odobreno 1,17 milijardi kuna kredita. Zaključeno je kako najveći dio njih nije u stanju ispunjavati svoje kreditne obveze dok bi eventualna prisilna naplata prouzročila niz stečajeva u tim tvrtkama s malim šansama za uspješan završetak. Time bi se, ocjenjuje se, uništila gospodarska struktura toga područja. Neka od tih poduzeća rade vlastite sanacijske programe na temelju dobivanja povoljnijih kredita, uz državno jamstvo, čime bi se vratile obveze prema Županjskoj banci, a procjenjuje se da bi se korištenjem tih i drugih sredstava u banci mogla stvoriti aktiva od otprilike 250 milijuna kuna, pojasnili su predstavnici Eko- revizije. Dodali su kako postoji i mogućnost da postojeća banka osnuje novu banku te emisijom dionica podmiri dio potraživanja vjerovnika koji na taj način postali vlasnici nove bankarske institucije. Naglasili su da sve predstavljene opcije treba uzeti kao pretpostavke o kojima se tek trebaju očitovati nadležne ustanove. Stečajna upraviteljica Vinka Ivanković izvijestila je kako je naplata potraživanja i dalje veliki problem jer je od 1,4 milijarde kuna bančinih potraživanja do sada naplaćeno svega 13,5 milijuna kuna. Stečajno vijeće smatra da je neka potraživanja gotovo nemoguće naplatiti zbog opće nelikvidnosti u državi, posebice u županjskoj Posavini, čije je gospodarstvo bilo vezano za Županjsku banku. Kao drugi razlozi navode se stečajevi koje bi znatnom broju dužnika mogla izazvati prisilna naplata, procjena da se eventualnom prodajom hipotekarno osigurane imovine dužnika ne bi ostvarili dostatni prihodi, zbog čega su obustavljene neke već pokrenute dražbe te činjenica da su se vjerovnici na prethodnom ročištu odlučili za preustroj banke. Po riječima upraviteljice Ivanković slobodna novčana sredstva Županjske banke dd u stečaju od 28 milijuna kuna oročena su u Privrednoj i Slavonskoj banci radi pokrića troškova stečajnoga postupka. Na ispitnom ročištu izvijestila da je do sada prijavljeno 1,287 milijardi kuna tražbina fizičkih i pravnih osoba. Od toga je priznato 602,85 milijuna kuna, a osporeno 684,14 milijuna kuna. Stečajno vijeće odlučilo je predstavnicima nadležnih državnih institucija uputiti poziv za sastanak, nakon čega će vjerovnici konkretnije biti izvješteni o mogućnostima preustroja. VARAŽDINSKA BANKA POBOLJŠALA UVJETE KREDITIRANJA Varaždinska je banka poboljšala uvjete kreditiranja, smanjivši obvezni depozit sa dosadašnjih 30 na 15 posto za namjenske te na 20 posto za nenamjenske kredite. Najveći iznos nenamjenskog kredita povećan je s dosadašnjih 10.000 DEM na 20.000 DEM, dok se najveći iznos stambenog kredita nije mijenjao sa 100.000 DEM, s rokom otplate od pet do 15 godina. Nije se mijenjala ni kamatna stopa za spomenute kredite koja iznosi 12 posto godišnje. U Varaždinskoj banci se odobravaju i krediti za kupnju vozila, bez depozita i uz kamatnu stopu od 14 posto, na rok otplate od pet godina. Kod kredita za kupnju vozila nema ograničavanja iznosa, no za iznos iznad 7.000 DEM, obvezna je uknjižba hipoteke. OSNIVANJE ERSTE DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM Potpisivanje dioničkog sporazuma o osnivanju Erste društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom te ulazak Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao partnerskog investitora u Erste mirovinski fond, na hrvatsko financijsko tržište obilježeno je prošloga tjedna u Zagrebu. Kako su tom prigodom istaknuli predstavnici Erste, osnovni je strateški cilj Erste mirovinskog fonda postati vodeće društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, prenijeti u Hrvatsku iskustva s već postojećih tržišta obveznih mirovinskih fondova te osigurati budućim klijentima fonda optimalni povrat uloženog kapitala. Ocijenili su također da će reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj između ostaloga imati pozitivan učinak na stabilizaciju makroekonomskog sustava i tržišta kapitala. Erste društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom zajednički je projekt Erste banke (s udjelom od 26,20 posto), Steieremaerkische Bank (26,20 posto), EBRD-a (25,10 posto) te hrvatskih partnera, tvrtke Kapmir (12,50 posto) i Bjelovarske banke (deset posto). Osnivanje Erste mirovinskog fonda prilika je za Erste grupu da uloži u Hrvatsku, u kojoj Erste, u sklopu Trgovačke i Bjelovarske banke, već neko vrijeme vrlo uspješno djeluje u bankarskom sektoru, kazali su predstavnici Uprave Erste Banke. S Erste obveznim mirovinskim fondom Erste Bank na hrvatsko će tržište ući uz veliku potporu vlastitog iskustva djelovanja putem mirovinskih fondova, jer s vlasničkim udjelima u austrijskim obveznim fondovima Vereingte Pensionkasse AG i BVP- Pensionkassen AG, sudjeluje u 40 posto ukupnog austrijskog tržišta poslovanja s obveznim mirovinskim fondovima. Inače, Erste Bank prisutna je u Hrvatskoj već nekoliko godina i to putem suvlasništva u Trgovačkoj i Bjelovarskoj banci, a u Austriji djeluje kao druga najveća bankarska grupacija. Erste je također i jedna od vodećih štednih banaka u srednjoj i istočnoj Europi, a njeni ukupni poslovni prihodi u 1998. godini iznosili su više od 16,8 milijardi ATS. Bančina ukupna aktiva iznosi 715 milijardi ATS, što je više od ukupne aktive svih hrvatskih banaka zajedno, a već niz godina Erste Bank je usmjerena na sektor privatne štednje te su fizičke osobe njena primarna ciljna skupina. PROŠIRENJE MREŽE BANKOMATA ZA KORISNIKE AMERICAN EXPRESS PBZ American Express uveo je novu pogodnost za svoje korisnike proširujući mrežu bankomata s mogućnošću podizanja gotovine American Expres karticom u Hrvatskoj, uz Euronet, i na mrežu bankomata PBZ d.d. i MBNET. To znači da se gotovina American Expres karticom može podići na više od 300 bankomata. Na svakom bankomatu sa znakom American Expressa, korisnici osobne "zelene" American Express kartice mogu u razdoblju od 30 dana podići gotovinu od 1.000 kuna, a svaki korisnik The Gold Card 2.000 kuna. U inozemstvu na više od 400.000 bankomata korisnik osobne "zelene" American Express kartice može podići, također u razdoblju od 30 dana, do 500 ili 1.000 USD ako je korisnik The Gold Card. Za podizanje gotovine na raspolaganju je i 160 poslovnica PBZ d.d. u Hrvatskoj i 1.700 putničkih ureda American Expressa u inozemstvu. Naknada za uslugu iznosi 4,5 posto od podignutog iznosa, a najmanje 30 kuna. SIJEČANJSKI PROMET NA ZAGREBAČKOJ BURZI 80,48 MILIJUNA KUNA Siječanjski je promet na Zagrebačkoj burzi dosegnuo 80.484.053 kuna, što je 65,8 posto više od prometa ostvarenog u prosincu prošle godine. Crobex indeks također je zabilježio rast u odnosu na prosinac, i to 8,9 posto, na 779,3 boda. Rezultat je to rasta cijena svih dionica od kojih se sastoji Crobex indeks. Tako su Plivine dionice u siječnju poskupjele 2,35 posto na 522 kune, dok je cijena redovnih dionica Zagrebačke banke porasla 31,87 posto, na 1200 kuna. Istodobno, glavnina prometa u siječnju ostvarena je upravo prodajom tih dviju dionica, više od 61 milijun kuna. Cijena dionica Podravke porasla je 29,21 posto, na 115 kuna, a poskupjele su i dionice Kraša, 30,82 posto, na 111,20 kuna te dionice Varaždinske banke, 12,63 posto, na 90,10 kuna i Plave lagune, 8,18 posto, na 595 kuna. Značajan promet, gotovo sedam (6,9) milijuna kuna prošloga je tjedna ostvareno prodajom dionica Badel 1862. Prodavale su se po cijeni od 59 kuna, a spomenutom je transakcijom više od 15 posto dionica Badela promjenilo vlasnika. Inače, najviša cijena koju su ove dionice postizale u posljednjih godinu dana je 70 kuna. Od ukupno 29 dionica kojima se u siječnju trgovalo na Zagrebačkoj burzi, na vrijednosti je dobilo njih 24. Najviše je pritom, 75,76 posto na 29 kuna, porasla cijena dionica Jadraturista. Dvije su dionice izgubile na vrijednosti, najviše one Privredne banke Zagreb, 12,28 posto, na 100 kuna. Cijena dionica Dalmatinske banke, Jadroplova i Našicecementa nije se mijenjala. VISOK SIJEČANJSKI PROMET NA VTV-U PRODAJOM UDJELA ISTRA CEMENTA Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) promet je u siječnju iznosio čak 43.674.132 kuna, pri čemu je 34.358.979 kuna siječanjskog prometa ostvareno prodajom 44.409 dionica pulskog Istra cementa po 106,19 posto višoj cijeni, odnosno po 773,70 kuna. Kako su izvijestili sa VTV-a, vrijednost indeksa VIN, službenog indeksa VTV-a porasla je tijekom siječnja 15,15 posto na 342 boda, razinu koju taj indeks nije postigao još od početka listopada 1998. godine. U segmentu dionica, gdje se prošloga mjeseca trgovalo sa ukupno 29 dionica u ukupnom iznosu od 41,4 milijuna kuna, značajan promet od 2.288.080 kuna ostvaren je i dionicama Ericsson Nikole Tesle. Cijena tih dionica porasla je, promatrano u postocima, 86,96 posto na 215 kuna. Dionicama Hotela Tučepi ostvareno je 1.216.325 kuna prometa po cijeni od 55 kuna, dok je promet zabilježen prodajom dionica tvrtke Psunj po cijeni od 66 kuna iznosio 1.128.006 kuna. U siječnju je najveći porast cijene dionice, izraženo u postocima, evidentiran kod crikveničke tvrtke Jadran, 233,33 posto na 400 kuna. I cijena dionica riječkog Croatia linea porasla je 222,22 posto na 29 kuna, kao i dionica kutinske Lonie, 206,46 posto na 46 kuna. Najveći pad cijene prošloga mjeseca je zabilježen kod dionica bjelovarske Prerade, 60 posto na 40 kuna te opatijske tvrtke Aci, 42,22 posto na 520 kuna. U PIF kotaciji tržišta Varaždin u siječnju je najveći promet od 626.556 kuna ostvaren prodajom dionica Dom fonda. Cijena dionica toga fonda porasla je 29,09 posto na 14,20 kuna. I cijene dionica ostalih PIF-ova su porasle, Središnjeg nacionalnog fonda 86,44 posto na 11 kuna, Slavonskog fonda 72 posto na 7,31 kunu te fonda Velebit 66,67 posto 10 kuna. Porasla je i cijena dionica fonda Pleter 59,09 posto na sedam kuna, fonda Sunce, 38,57 posto na šest kuna te fonda Expandia 36,24 posto na 15 kuna. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 27. siječnja - 03. veljače 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 27.01. 25.000.000 13.500.000 12,57% 463.755.000 28.01. 15.000.000 10.500.000 13,04% 379.006.000 31.01. 24.000.000 2.300.000 10,63% 407.090.000 01.02. 37.300.000 13.300.000 12,42% 394.430.000 02.02. 10.000.000 4.500.000 11,94% 405.640.000 03.02. 12.000.000 3.000.000 11,83% - Dnevni prosjek 20.550.000 7.850.000 12,07% 409.984.200 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 31.01. HNB (repo aukcija) 02. veljače 318.474.908,29 12,50% 01.02. Ministarstvo financija 42 dana 97.500.000 11,00% 02.02. HNB 35 dana 97.700.000 10,50% 02.02. HNB 91 dan 40.000.000 11,55% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 01.02. - 701.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 02.02. - 1.381.700.000 kn NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 31. siječnja - 03. veljače 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Zagrebačka banka O 1.205 2,12 8.711.085 332,45 2. Varaždinska banka 104 15,43 2.975.375 3.088,08 3. Pliva 550 -3,17 992.488 21,95 4. Podravka 119 -4,80 715.292 5,42 5. Dalmatinska banka 75 - 419.305 - 6. Viktor Lenac 66 - 278.227 - 7. Kraš 111 -5,93 170.902 59,54 8. Riječka banka 90 0,00 159.431 0,92 9. Privredna banka Zagreb 96 -4,00 55.584 -49,47 10. Splitska banka 67 3,08 30.474 193,02 UKUPAN PROMET 14.567.566 29,39 Vrijednost indeksa CROBEX 812 -1,81 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 31. siječnja - 03. veljače 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. Istra cement 773,70 - 34.358.979 - 2. Jadran Crikvenica 400 37,93 484.425 1.236,34 3. Liburnija Riviera 700 79,49 392.700 645,87 4. Kino 195 - 330.525 - 5. Bagat 157 - 321.065 - 6. PIF Dom 15 10,70 276.073 299,43 7. Ericsson Nikola Tesla 198 -10,00 129.706 -77,16 8. PIF Velebit 10,02 29,96 90.661 1.099,85 9. PIF Expandia 15 14,24 84.869 63,40 10. PIF Središnji nacionalni 11,50 27,78 62.388 309,07 UKUPAN PROMET 36.328.804 3.631,42 Vrijednost indeksa VIN 345 1,17 9. VIJESTI IZ SVIJETA MANNESMANN I VODAFONE AIRTOUCH DOGOVORILI SPAJANJE Uprava njemačke telekomunikacijske kompanije Mannesmann pristala je u četvrtak na udruživanje s britanskim Vodafone AirTouchem, vrijedno 180 milijardi eura (176 milijardi USD). Tim će se spajenjem stvoriti najveći telekomunikacijski koncern u svijetu, s vodećim poslovnim operacijama u Europi i SAD-u. Spajanje, kojim je završena tromjesečna utrka za dominacijom na europskom telekomunikacijskom tržištu, trebaju još odobriti Nadzorni odbor Mannesmanna, a potom i Europska komisija. Nova kompanija će, kako je najvaljeno, imati 42 milijuna korisnika u 25 zemalja, a posebno jaka pozicija kompanije očekuje se u Europi gdje bi ona trebala zauzimati prvo ili drugo mjesto u 11 europskih država sa 29 milijuna korisnika. Odlukom o spajanju uklonjena je mogućnost Vodafoneovog neprijateljskog preuzimanja koje je Mannesmann već odbio uz potporu njemačkih političara i sindikata kojima su takva preuzimanja nepoznata i uvredljiva. Udruživanje je dogovoreno četiri dana prije isteka roka koji je u svojoj ponudi za neprijeteljskim preuzimanjem (za 165 milijardi USD) postavio Vodafone. Nova ponuda Vodafone AirToucha omogućit će dioničarima Mannesmanna da zadobiju gotovo jednak udjel u zajedničkoj kompaniji (49,5 posto). Osim što će nova kompanija pokrivati veliko područje jedinstvenim sustavom koji će olakšavati mobilno telefoniranje korisnika širom svijeta, u obje tvrtke navode da zajednička kompanija planira zauzeti dominantnu ulogu u implementaciji nove bežične tehnologije koja će osigurati vrlo brz pristup Internetu. Vodafone AirTouch je postao najveća svjetska telekomunikacijska tvrtka nakon akvizicije glavnog telekomunikacijskog operatora u zapadnom dijelu SAD-a, AirTouch Communications. Vodafone još namjerava zajedničkim ulaganjem povezati AirTouch s telekomunikacijskim poslovanjem Bell Atlantica kako bi stvorili najveću telekomunikacijsku kompaniju u SAD-u. Ranije ovoga tjedna, Vodafone AirTouch je objavio kako ulazi u zajedničko ulaganje s francuskom kompanijom Vivendi, s kojom se Mannesmann pokušavao udružiti. S druge strane, Mannesmann je prošle godine kupio trećeg po veličini britanskog operatora mobilnim komunikacijama tvrtku Orange, Vodafonovog konkurenta. Upravo stoga nova će kompanija, da bi izbegla kršenje odredaba Zakona protiv monopola, vjerojatno prodati profitabilni Orange. EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA PODIGLA KAMATNE STOPE Europska središnja banka (ECB) povisila je u četvrtak ključne kamatne stope samo dan nakon što je to učinila američka središnja banka (Fed). To je drugo povećanje kamatnih stopa u 11 gospodarstava Europske unije koje su uvele zajedničku europsku valutu euro, od osnivanja ECB-a početkom prošle godine. Europska središnja banka je tako svoju glavnu kamatnu stopu podigla za 0,25 postotnih bodova, na 3,25 posto, što je prvo povećanje od studenoga prošle godine kada ju je podigla za pola postotna boda, na tri posto. Uz to, ECB je povisila također za četvrtinu postotnog boda svaku od preostale dvije ključne kamatne stope, koje čine najnižu i najvišu kamatnu stopu na tržištu novca i kratkoročnih vrijednosnica, na 2,25 i 4,25 posto. Inače, ECB oprezno određuje kamatne stope kako bi držala inflaciju ispod dva posto u zemljama eurozone, dok valutnim tržištima ostavlja da odrede vrijednost eura. Padom tečaja eura prošli utorak na dosad najnižu razinu u odnosu na USD - 0,9668 USD za jedan euro, bankari i ekonomisti počeli su upozoravati da bi daljnje klizanje eura moglo potaknuti Europsku središnju banku da povisi kamatne stope. Ovih je dana Komisija za ekonomska i monetarna pitanja Europske unije priopćila da bi zbog pada vrijednosti eura u odnosu na USD mogli biti primorani povisiti ranije procjene stope inflacije za ovu godinu za 0,4 postotna boda, na 1,9 posto. TRGOVINSKI MANJAK EU U STUDENOME 2,6 MILIJARDI EURA U trgovinskoj razmjeni Europske unije s inozemstvom, po prvim procjenama statističkog ureda EU, Eurostata, u studenome je prošle godine zabilježen manjak u iznosu 2,6 milijardi eura, dok je godinu dana ranije zabilježen trgovinski višak od 1,6 milijardi eura. U prvih deset mjeseci prošle godine manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni 15 zemalja Unije iznosio je deset milijardi eura, a u istom su razdoblju godine ranije zabilježili 14,5 milijarde eura trgovinskog viška. U vanjskotrgovinskoj razmjeni eurozone, 11 gospodarstava EU koje su uvele zajedničku valutu, u studenome je prošle godine zabilježen višak u visini četiri milijarde eura, odnosno 3,2 milijarde manje nego u istom mjesecu godine ranije. U listopadu je, po najnovijim revidiranim podatcima Eurostata, višak eurozone iznosio 6,8 milijardi eura. Za prvih deset prošlogodišnjih mjeseci ukupan trgovinski višak eurozone dosegnuo je 49 milijardi eura, dok je prethodne godine u tom razdoblju iznosio 67,8 milijardi eura. Pogoršanje u vanjskotrgovinskoj bilanci EU u Eurostatu objašnjavaju statičnim izvozom tijekom prvih deset mjeseci prošle godine, u razdoblju u kojem je uvoz porastao četiri posto. Iz Eurostata također ukazuju na podatke o razmjeni EU s najvažnijim trgovinskim partnerima. U odnosu na isto razdoblje godine ranije, u prvih je deset mjeseci prošle godine posebice snažno porastao izvoz EU u Kinu, za 11 posto, te u SAD - deset posto. Istodobno, zabilježeno je snažno povećanje uvoza iz Kine, za 14 posto, iz Mađarske za 17 posto i iz Češke za 12 posto. Nasuprot tomu, istodobno je izvoz EU u Rusiju smanjen za 39 posto, u Tursku za 14 posto i 12 posto u Norvešku. U vanjskotrgovinskoj razmjeni najveći višak, 54,6 milijardi eura, zabilježila je Njemačka, najveće gospodarstvo Unije, dok je najveći trgovinski manjak u razmjeni imala Velika Britanija, 41,9 milijardi eura. Najbrži rast u razmjeni s inozemstvom i dalje bilježi Irska, čiji je trgovinski višak drugi po veličini, odnosno u visini 19,9 milijardi eura. NUKLEARKA ČERNOBIL PRIVREMENO ZAUSTAVLJENA ZBOG ISTJECANJA PARE Jedini operativni reaktor u nuklearnoj elektrani Černobil zaustavljen je u subotu, 29. siječnja, ujutro u 4,02 sati zbog istjecanja pare u pogonskom sustavu turbina, doznaje agencija France Presse od dežurnog inženjera u centrali. Snaga trećeg reaktora smanjivana je od 23 sati u petak (28. siječnja) navečer, priopćila je elektrana. Prema istom izvoru, istjecanje pare u pogonskom sustavu turbina, nije povisilo radioaktivnost. Treći reaktor, snage do 1.000 megavati bit će ponovno pokrenut 3. veljače. Elektrana Černobil, oštećena i na izdisaju, u protekloj godini nije radila više od pet mjeseci, a ostatak godine je popravljana. Ukrajina se 1995. godine obvezala da će zatvoriti Černobil do kraja 2000. 10. POSEBAN PRILOG VEĆINA ČLANOVA MATEŠINE VLADE BEZ PROMJENA IMOVINSKOG STANJA Od ukupno 20 članova prošloga tjedna razriješene Vlade Zlatka Mateše njih 19 predalo je na kraju mandata imovinsku karticu, a većina njih - 11 - nije prijavilo nikakve promjene imovinskog stanja u odnosu na ljeto 1998. Imovinsku karticu na kraju svoje dužnosti nije predao Ivan Herak, koji je odmah po razriješenju dužnosti ministra turizma, priveden na policiju. Donedavni premijer i članovi njegove Vlade prvi su puta imovinske kartice, temeljem Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, ispunili u lipnju 1998., a sada su samo tim karticama dodali promjene u odnosu na to razdoblje. Tako Zlatko Mateša u svojoj imovinskoj kartici na kraju mandata premijera prijavljuje smanjenje iznosa na računima hrvatskih banaka za 120.000 kuna, ali i novo osobno vozilo audi A6. Prema kartici koju je ispunio u lipnju 1998., Mateša je na računima hrvatskih banaka imao 525.400 kuna, koje je u banku položio nakon prodaje 2,5 sobnog obiteljskog stana 1996. Uknjižba na nasljeđeno zemljište na Gornjem Bukovcu, površine 1549 četvornih metara, jedina je promjena koju je u svojoj imovinskoj kartici naveo Borislav Škegro. Iz imovinske kartice predane u lipnju 1998. razvidno je da je Mate Granić do 15. rujna 1998. živio u kući u Bijeničkoj, a nakon toga u novosagrađenoj kući u ulici Kameniti stol. Vidljivo je također da je nova kuća (287 četvornih metara) građena na nasljeđenom zemljištu supruge Jadranke. No, po isteku mandata, Granić kao jedine promjene u svom imovinskom stanju navodi od 1974. skupljenu obiteljsku kolekciju slika 60-ak autora hrvatske moderne umjetnosti te od prošle godine kupljen automobil opel vectra, u vlasništvu supruge. Jedna od rijetkih koja je u svojoj imovinskoj kartici prijavila promjenu iznosa plaće na kraju mandatu u odnosu na lipanj 1998. je Ljerka Mintas Hodak. Od prihvaćanja Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, Mintas Hodak prijavljuje plaću od 23.139 kuna (u svibnju 1998. njezina plaća iznosila je 6.932 kune). Ostale promjene vezane su za njenog supruga Zvonimira koji je, prema navedenome, najprije prodao jedan Jeep Cherokee te kupio novi automobil iste marke, dok je sredinom 1999. kupio gumeni, četiri metra dug, čamac Marshall s motorom. I donedavni je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić prijavio promjenu plaće - sa 6.062 kune od prve predaje kartice na 18.000 kuna na kraju mandata. Osim toga, Đurkić prijavljuje i obnovu kuće u Slakovcima koja je, kako navodi, dijelom obnovljena u okviru obnove Podunavlja, a dijelom kreditom. Ivan Penić na kraju svoga mandata prijavljuje prodaju Mercedesa 250, i kupnju automobila "passat", izgradnju kuće za odmor na zemljištu na Krku koje ima od 1985. godine, uz napomenu da kuća još nije završena te prodaju nekih dionica koje je posjedovala njegova supruga. Na kredit kupljen stan u Zagrebu jedina je imovinska promjena koju na kraju mandata prijavljuje Nenad Porges, dok Željko Reiner uz povećanje svoje plaće (na 17.461 kunu) prijavljuje i povećanje plaće svoje supruge i njezinih honorara na otprilike 7.500 kuna mjesečno, kao i prodaju njena automobila. Među 11 bivših ministara koji na kraju mandata ne prijavljuju nikakve promjene svog imovinskog stanja je i Jure Radić, a od ministara s dužim stažom tu su i Milan Kovač, Božo Biškupić, Juraj Njavro, Joso Škara, i Marko Širac. Promjene nisu prijavili ni ministri koji su u Vladu ušli u listopadu 1998. ili kasnije - Pavao Miljavac, Zvonimir Šeparović, Ivan Pavlović, Milena Žic Fuchs te Nansi Ivanišević. Inače, iz imovinskih kartica predanih u lipnju 1998. vidljivo je da dobar dio bivših ministara nema dionica, a uz plaću nekoliko je ministara prijavilo i svoje prihode iz članstava u raznim upravnim i nadzornim odborima, ustanovama i fondovima. Po tom osnovu, kako se vidi iz imovinskih kartica, Škegro je u lipnju 1998. dobio gotovo 20.000 kuna, Milan Kovač prikupio je približno 17.000 kuna, od čega je dio donirao humanitarnim organizacijama, Porges je prijavio više od 13.000 kuna mjesečno, dok je 5.000 kuna dobivao i Mateša koji je po funkciji bio u Agenciji za sanaciju banaka. Prijavljivani su i autorski honorari, a iznos od 25.000 kuna honorara za svoje knjige prijavio je Zvonimir Šeparović. Ministri tijekom mandata nisu baš mijenjali svoje automobile, pa i nadalje Porges i Kovač imaju Mazde, Biškupić BMW, Reiner Mercedes, a Škegro Hyundai Pony. Dva automobila ima pak Miljavac - BMW 525 i Toyotu (terenac). Većina bivših ministara imaju ili su suvlasnici kuća za odmor, a neki i plovila, npr. Jure Radić ima gliser.