FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NOVI BROJ ČASOPISA "JEZIK"

ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Novi broj (2) časopisa "Jezik" za prosinac 1999. donosi uvodni članak Dalibora Brozovića "O jeziku dr. Franje Tuđmana". Taj članak akademik Brozović napisao je u povodu prigovora jednog ne baš bliskog znanca, koji ga je upitao kako kao jezikoslovac ne kritizira Tuđmanov jezični izraz, koji da je krut, hrapav, nepriodan, umjetan, izvitoperen, ekshibicijski i slično.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Novi broj (2) časopisa "Jezik" za prosinac 1999. donosi uvodni članak Dalibora Brozovića "O jeziku dr. Franje Tuđmana". Taj članak akademik Brozović napisao je u povodu prigovora jednog ne baš bliskog znanca, koji ga je upitao kako kao jezikoslovac ne kritizira Tuđmanov jezični izraz, koji da je krut, hrapav, nepriodan, umjetan, izvitoperen, ekshibicijski i slično. #L# Brozović smatra da Tuđmanov jezik "nije toliko osoban i osobit". Međutim, kako dodaje, bitno je da njegovo "shvaćanje hrvatskog jezičnog pitanja" nije drukčije nego u glavnine hrvatskih jezikoslovaca njegova doba, a njegova je "osobna sloboda i njegov je vlastiti individualni izbor" kako je to shvaćanje stvarno provodio. Po Brozovićevim riječima glavnina hrvatskih jezikoslovaca Tuđmanova doba smatrala je da europeizmi sami za sebe ne štete hvatskomu jeziku ako ne potiskuju izvorne hrvatske riječi ili ako ne sprječavaju leksičko i tvorbeno stvaralaštvo, da se treba odprijeti potiskivanju rječničkih i drugih hrvatskih jezičnih osobina i nametanju srpskoga jezika, a danas smatraju da se treba suprotstaviti poplavi anglizama. Sve to troje katrakterizira i načelna Tuđmanova jezična stajališta, napominje Brozović, dodajući kako danas ima doista mnogo raznih kritičara suvremenoga hrvatskog jezika, više nego ih je bilo u desetljećima prije devedesetih godina. Brozović smatra da u svakom jeziku u svakom razdoblju ima nekih pojedinosti i pojava koje valja kritizirati, pa nema nikava razumna razloga zašto bi bile iznimke upravo devedesete godine. "No ako se tko tek danas počeo zanimati za jezik, a prije mu nije smetalo jezično nametanje s istoka i nije mu smetalo što su zbog obrane hrvatskoga jezika pojedinci gubili službu ili čak odlazili na robiju, onda je doista teško povjerovati da je takvima stvarno iskreno stalo do sama jezika", piše Brozović. Najnoviji broj "Jezika" donosi priloge Branke Tafre "Kašićevi tragovi u hrvatskoj gramatici", Nataše Bašić "Sport i šport u hrvatskome" i Stjepana Babića "O pridjevnim naglascima u hrvatskome književnom jeziku". U rubrici Pitanja i odgovori glavni i odgovorni urednik Stjepan Babić osvrće se na način pisanja imena ptica u priručniku "Ptice Hrvatske i Europe", prevedenom s engleskog jezika, što ga je izadalo Hrvatsko ornitološko društvo u Zagrebu. U rubrici Osvrti Josip Lisac piše "Još jednom o dijalektalnoj osnovici hrvatskoga književnog jezika", Stjepan Babić "O dijalektalnoj podlozi hrvatskoga književnog jezika" i Ante Šupuk "Tisno nije više Tijesno". (Hina) mc

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙