ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Novi broj (2) časopisa "Jezik" za prosinac 1999. donosi uvodni članak Dalibora Brozovića "O jeziku dr. Franje Tuđmana". Taj članak akademik Brozović napisao je u povodu prigovora jednog ne baš bliskog
znanca, koji ga je upitao kako kao jezikoslovac ne kritizira Tuđmanov jezični izraz, koji da je krut, hrapav, nepriodan, umjetan, izvitoperen, ekshibicijski i slično.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Novi broj (2) časopisa "Jezik" za
prosinac 1999. donosi uvodni članak Dalibora Brozovića "O jeziku
dr. Franje Tuđmana". Taj članak akademik Brozović napisao je u
povodu prigovora jednog ne baš bliskog znanca, koji ga je upitao
kako kao jezikoslovac ne kritizira Tuđmanov jezični izraz, koji da
je krut, hrapav, nepriodan, umjetan, izvitoperen, ekshibicijski i
slično. #L#
Brozović smatra da Tuđmanov jezik "nije toliko osoban i osobit".
Međutim, kako dodaje, bitno je da njegovo "shvaćanje hrvatskog
jezičnog pitanja" nije drukčije nego u glavnine hrvatskih
jezikoslovaca njegova doba, a njegova je "osobna sloboda i njegov
je vlastiti individualni izbor" kako je to shvaćanje stvarno
provodio.
Po Brozovićevim riječima glavnina hrvatskih jezikoslovaca
Tuđmanova doba smatrala je da europeizmi sami za sebe ne štete
hvatskomu jeziku ako ne potiskuju izvorne hrvatske riječi ili ako
ne sprječavaju leksičko i tvorbeno stvaralaštvo, da se treba
odprijeti potiskivanju rječničkih i drugih hrvatskih jezičnih
osobina i nametanju srpskoga jezika, a danas smatraju da se treba
suprotstaviti poplavi anglizama. Sve to troje katrakterizira i
načelna Tuđmanova jezična stajališta, napominje Brozović,
dodajući kako danas ima doista mnogo raznih kritičara suvremenoga
hrvatskog jezika, više nego ih je bilo u desetljećima prije
devedesetih godina. Brozović smatra da u svakom jeziku u svakom
razdoblju ima nekih pojedinosti i pojava koje valja kritizirati, pa
nema nikava razumna razloga zašto bi bile iznimke upravo devedesete
godine. "No ako se tko tek danas počeo zanimati za jezik, a prije mu
nije smetalo jezično nametanje s istoka i nije mu smetalo što su
zbog obrane hrvatskoga jezika pojedinci gubili službu ili čak
odlazili na robiju, onda je doista teško povjerovati da je takvima
stvarno iskreno stalo do sama jezika", piše Brozović.
Najnoviji broj "Jezika" donosi priloge Branke Tafre "Kašićevi
tragovi u hrvatskoj gramatici", Nataše Bašić "Sport i šport u
hrvatskome" i Stjepana Babića "O pridjevnim naglascima u
hrvatskome književnom jeziku". U rubrici Pitanja i odgovori glavni
i odgovorni urednik Stjepan Babić osvrće se na način pisanja imena
ptica u priručniku "Ptice Hrvatske i Europe", prevedenom s
engleskog jezika, što ga je izadalo Hrvatsko ornitološko društvo u
Zagrebu. U rubrici Osvrti Josip Lisac piše "Još jednom o
dijalektalnoj osnovici hrvatskoga književnog jezika", Stjepan
Babić "O dijalektalnoj podlozi hrvatskoga književnog jezika" i
Ante Šupuk "Tisno nije više Tijesno".
(Hina) mc