ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Na osnovi velikog broja statističkih izvora procjenjuje se da je od sredine 1991. do 1998. za 6,5 posto smanjen broj stanovnika u Hrvatskoj. Po posljednjem popisu, u Hrvatskoj je 1991. bilo 4.518.175
stanovnika, a sedam godina kasnije 1998. godine 4.224.418. Te podatke iznose hrvatski demografi u najnovijem broju časopisa za opća društvena pitanja "Društvena istraživanja" 43-44, kojemu je nakladnik zagrebački Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar".
ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Na osnovi velikog broja statističkih
izvora procjenjuje se da je od sredine 1991. do 1998. za 6,5 posto
smanjen broj stanovnika u Hrvatskoj. Po posljednjem popisu, u
Hrvatskoj je 1991. bilo 4.518.175 stanovnika, a sedam godina
kasnije 1998. godine 4.224.418. Te podatke iznose hrvatski
demografi u najnovijem broju časopisa za opća društvena pitanja
"Društvena istraživanja" 43-44, kojemu je nakladnik zagrebački
Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar". #L#
Po ocjeni Jakova Gele, na smanjenje ukupnoga broja hrvatskog
pučanstva između 1991. i 1998., za gotovo tristo tisuća, dominantno
je utjecao rat. Inače u dvadesetom stoljeću u Hrvatskoj su
demografske promjene bile pod snažnim utjecajem triju ratnih
"desetljeća". Iako je Domovinski rat "pokosio" manje žrtava od
dvaju svjtskih ratova, njegove posljedice koje će doći do izražaja
u prvim desetljećima trećeg tisućljeća, kako smatra Gelo, imat će
nesporno snažan utjecaj. Gelo smatra da osim opadanja broja
stanovništva, za demografsku situaciju jednako su nepoželjni
procesi "narušavanja teritorijalnog razmještaja" stanovništva te
njegovo naglo "demografsko starenje".
Tim dramatičnim podacima mogu se dodati ništa manje dramatične
procjene demografskih stručnjaka UN-a, koji predviđaju da će
Hrvatska 2050. uz današnju razinu fertiliteta imati tek 3,3
milijuna stanovnika.
U razdoblju 1991.-1998., ne računajući izbjeglice, procjenjuje se
da je iz Hrvatske iselilo oko 130.000 osoba, pa je po procjeni,
sredinom 1998. u inozemstvu, zajedno s onima koji su evidentirani
prilikom posljednjeg popisa, bilo oko 415.000 hrvatskih građana.
Glede povratka u Hrvatsku do sada su prezentirane različite brojke.
Po podatcima MUP-a, koji se navode u časopisu, u razdoblju od 1990.
do 1997. registrirano je 30.429 osoba povratnika-useljenika.
Demografi međutim smatraju da je tek 16 posto provjereno stvarnih
povratnika.
Kako očekivati povratak iz zapadnoeuropskih i prekooceanskih
zemalja, izbjegloga i iseljenoga hrvatskog stanovništva, kad
Hrvatska ima relativno visoku stopu nezaposlenosti, a ne nazire se
kad će se stabilizirati političke i gospodarske prilike u BiH, što
je, smatraju demografi, u uskoj vezi s povratkom, ostankom ili
iseljavanjem Hrvata.
U tematskom broju časopisa "Društvena istraživanja", koji nosi
naslov "Koliko Hrvatska ima stanovnika nakon Domovinskoga rata", o
broju stanovništva RH, procjenama iseljenih, ratnim učincima na
demografsku strukturu stanovništva u Hrvatskoj i BiH, dinamici i
razmještaju prognaničko-izbjegličkog kontingenta te
depopulacijskim procesima pišu Anđelko Akrap, Jakov Gelo, Marinko
Grizelj, Nenad Pokos, Ante F. Markotić i Dražen Živić.
(Hina) mc