NJ 29.I.-TAZ-SLABI EURO

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 29. I. 2000. Slabost je jakost "Unutarnja vrijednost eura i dalje je jednako jaka. To se odražava u niskoj stopi inflacije. Slabost eura odnosi se jedino na vanjsku vrijednost, dakle na njegov sve slabiji tečaj prema dolaru. I dobro je da je euro za sada slab i da realno odražava stanje europske konjunkture. Niski tečaj pokazuje da gospodarstvo EU-a zaostaje za gospodarstvom SAD-a. Sjedinjene su Države u trajnom konjunkturnom procvatu: nezaposlenost je tako niska da financijski političari brinu zbog porasta plaća i cijena koji iz toga proizlaze. Da bi se djelovalo protiv takvih strahova, američka je banka za izdavanje novčanica (Fed) počela postupno povećavati kamate. Europski prostor se naprotiv tek oporavio od gospodarske mrtve sezone. Prošle je godine rast u Europi iznosio nešto više od dva posto. U SAD-u je iznosio zamalo četiri posto. Europska središnja banka (ESB) stoga se - sve do iznimke u studenom 1999. - suzdržavala od povećanja kamata. S pravom: sadašnjoj konjunkturi nisu potrebne novčano-političke restrikcije. Stoga su i mnoge gospodarske udruge za to da novac za sada ostane jeftin. Ipak, razlike između eura i dolara ne pojašnjavaju samo te razlike u konjunkturi. Tu i međunarodna financijska tržišta imaju ulogu. Pojačavaju trend: novac teče tamo gdje su kamate najviše, trenutno dakle u SAD. To povećava tečaj dolara. Stalno se govori da euro treba ojačati. No komu to koristi? Ako euro ojača samo kratkoročno zbog podizanja kamata, to bi bilo loše: koristilo bi doduše vlasnicima kapitala koji su svoj novac uložili u euro. Cijena bi pak bila povećanje nezaposlenosti. Visoke kamate smanjuju spremnost za ulaganja i - zbog porasta tečaja eura - negativno djeluju na izvoz. Ali, ako se porast tečaja temelji na dugoročnom rastu a ne na kratkoročnom dotijeku kapitala iz inozemstva, koristit će i zaposlenima" - zaključuje Katharina Koufen.