ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Znanstveni skup o Nikoli Škrlecu Lomničkom održan je danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu u povodu objavljivanja drugoga sveska Škrlečevih djela. Organizatori skupa i
izdavači djela Nikole Škrleca Lomničkog - HAZU, Hrvatski državni arhiv i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu - današnji su znanstveni skup priredili o 201. obljetnici Škrlečeve smrti, a kao dio zajedničkoga projekta "Nikola Škrlec Lomnički".
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Znanstveni skup o Nikoli Škrlecu
Lomničkom održan je danas u palači Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti (HAZU) u Zagrebu u povodu objavljivanja drugoga sveska
Škrlečevih djela. Organizatori skupa i izdavači djela Nikole
Škrleca Lomničkog - HAZU, Hrvatski državni arhiv i Pravni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu - današnji su znanstveni skup priredili o
201. obljetnici Škrlečeve smrti, a kao dio zajedničkoga projekta
"Nikola Škrlec Lomnički".#L#
U sklopu toga projekta već je objavljena prva knjiga Škrlečevih
djela, predstvaljena prigodom znanstvenoga skupa u Akademiji 28.
siječnja prošle godine u povodu dva stoljeća od smrti Nikole
Škrleca Lomničkog.
Drugi svezak donosi referate s toga skupa, a u njemu su objavljene i
posebne rasprave o Škrlečevu utjecaju, njegovi pravni i politički
spisi te životopis iz Berenyieva "pera".
Nikola Škrlec Lomnički bio je vrlo aktivan i svestran u javnome
životu Hrvatske XVIII. st. Iako važan i zanimljiv za mnoge struke -
za političku povijest, razvoj državne uprave, pravnu povijest i
arhivistiku - glavnina njegovih djela bila je donedavno slabo
poznata, neobjavljena i neprevedana s latinskoga jezika na kojemu
je pisana.
Za napor da se to ispravi organizatorima je u pozdravnim riječima
zahvalio predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan.
U uvodnome izlaganju akademik Eugen Pusić je govorio o uzrocima
zbog kojih je Škrlečevo djelo nerazumljivo današnjemu čitatelju.
Za Pusića, to su siromaštvo za Škrlečeva života, slojevitost
tadašnjega društva i teškoće zbog njegova "podijeljenoga"
identiteta između hrvatske etničke pripadnosti i osjećaja
pripadnosti ugarskomu plemstvu Krune sv. Stjepana. U tom se
kontekstu, dometnuo je Pusić, "kretao" Škrlečev život i provedba
njegova osnovnog koncepta - kako se osloboditi marginalnoga
položaja Hrvatske i Hrvata. Na to pitanje, na koje su i u iduća dva
stoljeća hrvatski političari nastojali odgovoriti, Škrlec je
odgovorio da hrvatski plemići budu članovi plemstva Krune sv.
Stjepana te da se zauzimaju za umjerene reforme, istaknuo je
Pusić.
O demografskome stanju u Hrvatskoj u Škrlečevo doba govorio je dr.
Jakov Gelo, rekavši da je na početku XIX. st. Hrvatska imala oko
milijun i 600.000 stanovnika, tj. tri i pol puta više nego na
početku XVIII. st. Gelo je podsjetio i na Škrlečevu ocjenu da bi
bilo nužno održati takav postotak porasta stanovništva. Hrvatsko
suvremeno demografsko stanje te perspektive, ustvrdio je Gelo, na
žalost su takve da se već u prvoj polovici XXI. st. može očekivati
znatan pad broja stanovnika.
Dr. Vlado Puljiz podsjetio je na Škrlečev odnos prema početcima
modernizacije u Hrvatskoj, a dr. Dalibor Čepulo na Škrlečeve ideje
o ustrojstvu vlasti i pogledima na ugarska državno-pravna
pitanja.
U drugome dijelu skupa o dopisivanju Nikole Škrleca i Maksimilijana
Vrhovca govoro je dr. Josip Kolanović, a prevoditelj Škrlečevih
djela s latinskoga mr. Neven Jovanović o temi "Sjeverozapadni
prolaz: pismo Nikole Škrleca Martonu Gyorgyu Kovachichu".
Teodora Shek Brnardić izložila je temu "Formiranje obrazovanih
državnih činovnika - braća Škrlec i Baltazar Adam Krčelić", a Olga
Perić govorila je o Nikoli Škrlecu u stihovima Martina Sabolovića.
(Hina) ip mc