SARAJEVO, 17. siječnja (Hina) - Najnoviji trobroj časopisa "Hrvatska misao" za siječanj-ožujak, što ga izdaje sarajevski ogranak Matice hrvatske, objavio je Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do
danas. Autor Leksikona je književnik Mirko Marjanović, glavni i odgovorni urednik "Hrvatske misli", koji Leksikon kani objaviti kao zasebnu knjigu.
SARAJEVO, 17. siječnja (Hina) - Najnoviji trobroj časopisa
"Hrvatska misao" za siječanj-ožujak, što ga izdaje sarajevski
ogranak Matice hrvatske, objavio je Leksikon hrvatskih književnika
Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas. Autor
Leksikona je književnik Mirko Marjanović, glavni i odgovorni
urednik "Hrvatske misli", koji Leksikon kani objaviti kao zasebnu
knjigu. #L#
Najstariji autor u Leksikonu hrvatskih književnika BiH rođen je
1333., Bartol Alvernski, a najmlađi 1972., Bernard Marijanović.
U Leksikonu je obrađeno 426 književnika u razdoblju od oko 650
godina, čija je pripadnost hrvatskoj duhovnoj i književno-jezičnoj
tradiciji u BiH, kako ističe autor, znanstveno neupitna. Dakle oni
pisci koji su rođeni u BiH ili su u njoj živjeli i stvarali.
Marjanović u Predgovoru piše kako se u Leksikonu ne nalaze
književnici iz BiH i Hrvatske muslimanskoga podrijetla, jer je
njihovo djelo u književno-povijesnom i kritičkom smislu već
obrađeno u sličnim tiskovinama u Hrvatskoj i jer su se, kako
napominje, društveno-političke prilike za takav posao i u BiH
stubokom promijenile. U Leksikonu nisu također uključeni pisci
latinskih gramatika, jezikoslovci, niti isključivo teološki
pisci, filozofi i povjesničari.
Autor Leksikona nije se upuštao u ocjenu književnog opusa. Uz ime
književnika donosi podatke o rođenju, smrti, kratku obavijest o
njegovoj žanrovskoj profiliranosti i kronološku bibliografiju
djela.
Budući da je Leksikon, kako ističe autor, namijenjen svakidašnjoj
uporabi, kao prva informacija znatiželjnicima, u njemu je tek
minimum podataka. Iz životopisa književnika izostavljene su
njihove političke i društvene funkcije, opis života koji je za
pojedince imao dramatičnih i tragičnih razdoblja te književne i
društvene nagrade, osim za Andrića - Nobelovu nagradu.
"Hrvatska misao" u rubrici Vrhbosna/Sarajevo kroz stoljeća donosi
tekst Ljube Lucića "Franjevačka prisutnost u Sarajevu" te zapis
nepoznata autora "Posveta sarajevske katedrale 14. rujna 1889.".
Pjesme objavljuju Nevenka Nekić, Mila Vlašić-Gvozdić, Ivo Mijo
Andrić, Tugomir Matić, Ivo Kobaš i Krešimir Krmpotić te aforizme
Silvestar Ištuk.
U rubrici Znanost o bosanskohercegovačkim maturantima u
austrougarskom razdoblju piše Srećko Mato Džaja, Matko Kovačević o
"Public Record Office Ujedinjenog kraljevstva", Ivan Primorac o
logičkim i metodičkim osnovama znanstvenih istraživanja, a Senka
Marinčić o ikavici u zbirci Hrvatskih usmenih lirskih pjesama iz
Rame.
Rubrika Baština posvećena je bosanskim novcima. Časopis donosi
redovit prikaz knjiga i časopisa te kroniku.
Sarajevski časopis "Hrvatska misao", pokrenuta kao mjesečna revija
potkraj kolovoza 1943., prestala je izlaziti u početku kolovoza
1944., a obnovljena je kao tromjesečnik za umjetnost i znanost u
prosincu 1996.
(Hina) mc