SLUČAJ KORDIĆ - HRVATSKA NIJE JEDINA KOJA NE DAJE DOKUMENTE

DEN HAAG, 16. siječnja (Hina) - Dvodnevna sudska rasprava o problemu pribavljanja dokaznih materijala u predmetu "Kordić- Čerkez" od pojedinih država, na kojoj su se u četvrtak i petak pred sudskim vijećem Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) izredali, uz pravne zastupnike Republike Hrvatske, i predstavnici Federacije BiH, nizozemske vlade i promatračke misije Europske unije pokazala je da Hrvatska nije jedina koja odbija predati dokumente. #L# Iako je bilanca hrvatske suradnje, a i hrvatske strane Federacije BiH, nakon niza tužiteljskih zahtjeva i obvezujućih sudskih naloga izdanih tijekom suđenja u predmetima "Blaškić" i "Kordić-Čerkez", "gotovo ravna nuli", kako ju je opisao u četvrtak haški tužitelj Kenneth Scott, nizozemska vlada i promatračka misija Europske unije braniteljima optuženih nisu htjele dostaviti ni toliko. Nizozemski predstavnik Van Hoebel, koji je u petak branio stajalište svoje vlade koja ne želi staviti na raspolaganje obrani Kordića i Čerkeza dokumentaciju nizozemskih pripadnika UN-a, pozvao je sud da odbaci zahtjev obrane za izricanjem obvezujućeg naloga toj zemlji za dostavom dokumenata. On je pozvao Sud na uvođenje dvostrukih kriterija, odnosno da trećim zemljama koje trebaju obrazlagati zašto ne mogu predati dokumente dodijeli "veću slobodu u pozivanju na nacionalno sigurnosne interese" nego državama bivše Jugoslavije, jer, kako je objasnio, optuženici nisu državljani treće zemlje pa ona ni nema relavantnih materijala. Predstavnik promatračke misije Europske unije (ECMM) Mc Court, pak, objasnio je da je obrani bosanskih Hrvata Darija Kordića i Marija Čerkeza uskraćen pristup arhivu ove diplomatske misije zbog njegove povjerljive prirode. Haško tužiteljstvo, za razliku od obrane, uživa pristup tom arhivu. Suci Richard May I Mohamed Bennouna upozorili su da takav stav dovodi u pitanje jednakost strana u sudskom potupku, a Kordićeva obrana, koja od suda traži izdavanje obvezujućeg naloga državama utemeljiteljicama ECMM-a za predaju dokumentacije, najavila je mogućnost ulaganja zahtjeva da se odbace svi dokumenti ECMM koje je tužiteljstvo dosad uvelo u postupak. Rasprava je osvijetlila detaljnije i opseg hrvatske suradnje. Po tužitelju Kennethu Scottu ono što je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina dostavila svodi se na "malu kutiju dokumenata" u slučaju Blaškić i to "uglavnom irelevantnih", 31 dokument u slučaju Kordić, od čega nijedan nije dobrovoljno predala već je to učinila samo zbog toga što nije mogla zanijekati njihovo postojanje nakon što ih je general Janko Bobetko precizno identificirao u svojoj knjizi, te tri dokumenta u slučaju Čerkez. "Stav je tužiteljstva da se u slučaju hrvatske nesuradnje ne radi o izoliranom incidentu... nego o dijelu strategije, dijelu kampanje za otezanje, opiranje i opstrukciju rada ovog suda", rekao je Scott u četvrtak pred sudskim vijećem. Tužiteljstvo je u četvrtak ponovilo da je njihov stav da se u Bosni odvijao međunarodni sukob uz intenzivnu vezu najviših hrvatskih dužnosnika u Hrvatskoj i Hercegovini - predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška s prvim čovjekom Herceg Bosne Matom Bobanom i njegovim zamjenikom Darijom Kordićem. "Nepodnošljivo je da Hrvatska u protekle tri godine dolazi u ovaj Sud i niječe tu umiješanost", kazao je Scott, objašnajvajući da Hrvatska "protekle tri godine tvrdi da nema nijednog dokumenta" koji bi pokazao da su Boban i Kordić ikad došli u Zagreb i susreli se s Tuđmanom i Šuškom. Nije se moglo doći čak ni do dokumenata o odličjima koja su dodijeljena Kordiću, dodao je. Po njemu, unatoč brojnim nalozima Suda, Hrvatska tvrdi da ne raspolaže nijednim dokumentom o zločinu u Ahmićima. Izlaganje detalja hrvatske suradnje prekinuto je nakon što su hrvatski pravni zastupnici Lee Casey i David Rivkin prigovorili takvom postupku na otvorenoj sjednici. Na sjednici nije bilo nijednog predstavnika hrvatskih vlade. Dvodnevna ex parte (bez jedne strane) rasprava bila je prva koja je u povijesti ICTY-ja bila otvorena za javnost. U četvrtak se odvijala bez nazočnosti obrane, a u petak bez tužitelja. Haško tužiteljstvo na njoj je zatražilo od Suda da naredi Hrvatskoj da odredi visokog dužnosnika - ministra obrane ili pravosuđa koji bi pod zakletvom objasnio što je poduzeto da se ispune zahtjevi za predajom dokumenata koje od početka prošle godine, u predmetu "Kordić-Čerkez", traže Ured tužiteljstva ili samo sudsko vijeće. Kasnije sličan je zahtjev tužiteljstvo uložilo i u slučaju Federacije BiH zatraživši dolazak ministra obrane, policije ili pravosuđa, a otvorilo je i mogućnost dolaska sadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Ante Jelavića. Tužitelj Scott objasnio je da bi predloženi pravni put omogućavao da se takva naredba izda državi, te da u slučaju njezina nepoštivanja Sud može dužnosnika subpoenom pozvati kao privatnu osobu koja bi svjedočila pod krivičnom odgovornošću. Na prigovor pravnog zastupnika Hrvatske američkog odvjetnika Leeja Caseya da Sud ne raspolaže ovlastima za takvom naredbom sudac Bennouna odmah je odbacio prigovor kazavši da u međunarodnom pravu tome nema zapreka, jer se u ovom slučaju ne radi o subpoeni. Dolazak odgovorne osobe subpoenom kao mogućnost prizivno je vijeće ICTY-ja već ranije odbacilo. Ukoliko bi se usvojio tužiteljski zahtjev ovo bi bilo po prvi puta da visoki hrvatski dužnosnik ili Federacije BiH svjedoči pod prijetnjom krivične odgovornosti. Tužiteljstvo je u četvrtak ocijenilo i da obrazloženja Hrvatske, pri pozivanju na zaštitu nacionalne sigurnosti "ne bi izdržala ozbiljnu analizu" jer su među dokumentima, koji su na koncu dostavljeni, bili i - računi za benzin. "Visoko osjetljive informacije", cinično ih je komentirao Scott. Tužitelj je otvorio i mogućnost da je dio tražene dokumentacije u Hrvatskoj uništen. Hrvatska je po ocjeni tužiteljstva uspješno zavlačila predaju dokumenata u suđenju Blaškiću, te "ukoliko sud ne poduzme odlučne mjere u ovom slučaju", tužiteljsvo strahuje da će se isti scenarij ponoviti i ovdje". "Kordićev tim preuzet će tu štafetu", kazao je tužitelj. David Rivkin odbacio je ocjene tužiteljstva da Hrvatska nije surađivala. "Hrvatska nikad nije zauzela stajalište po kojem bi se prihvatila jednu opća strategija nesuradnje sa Sudom", rekao je Rivkin. Casey je u ime Hrvatske zatražio dodatnih 60 dana za provjeru ugroženosti nacionalne sigurnosti koja bi moguće nastala predajom dokumenata. Više vremena potrebno je jer su zahtjevi tužitelja za dokumentima, kako je kazao, nespecifični i preširoki. Tužitelji su se tome usprotivili jer će do tada završiti tužiteljski dio postupka protiv Kordića i Čerkeza, ocijenivši da je bilo dovoljno vremena za pregled dokumenata od prošle godine kad su izdani nalozi. Sudsko vijeće na čelu s britanskim sucem Mayom najavilo je da će odluke o zahtjevima tužiteljstva i obrane donijeti naknadno. (Hina) ps sv