SANTIAGO, 14. siječnja (Hina/AFP) - Osam milijuna čileanskih birača u nedjelju će u drugom izbornom krugu odlučivati hoće li im zemlju voditi socijalist Ricardo Lagos ili Joaquin Lavin, kandidat oporbene desnice koji zagovara
"promjene" nakon desetgodišnje vlade lijevog centra.
SANTIAGO, 14. siječnja (Hina/AFP) - Osam milijuna čileanskih
birača u nedjelju će u drugom izbornom krugu odlučivati hoće li im
zemlju voditi socijalist Ricardo Lagos ili Joaquin Lavin, kandidat
oporbene desnice koji zagovara "promjene" nakon desetgodišnje
vlade lijevog centra.#L#
Lavinov iznenađujući rezultat u prvom krugu (47,52 posto prema
47,96 za Lagosa) učinio ga je neospornim kandidatom desnice.
Godinama vjerni suradnik vojne diktature generala Augusta
Pinocheta, obavljao je poslove savjetnika u ministarstvu za
nacionalno planiranje, da bi zatim vodio gospodarsku redakciju
utjecajnog dnevnog lista El Mercurio, koji izlazi u Santiagu.
Kao 21-godišnjak postigao je diplomu ekonomskih znanosti američkog
svečilišta u Chicagu, a s 26 postao dekanom Ekonomskog fakulteta
grada Concepcion. Jedan je od najgorljivijih branitelja ekonomskog
ultraliberalizma koji je Pinochet nametnuo Čileu.
Danas 46-godišnjak i otac sedmero djece, vjernik, pripadnik
katoličke udruge Opus Dei, zvijezda je u usponu čileanske desnice
otkako je ponovo izabran za gradončelnika općine Las Condes u
Santiagu, koju je vodio od 1992.
Bezuspješno se kandidirao 1989. na parlamentarnim izborima za
svoju Nezavisnu demokratsku uniju, koja zajedno sa Strankom
nacionalnog preporoda tvori Savez za Čile. Analitičari ocjenjuju
da ga je Savez izabrao za svoga kandidata u nedostatku istinskog
vođe desnice koji bi imao više karizme ili više iskustva.
Samo nekoliko dana uoči izbora, britanske su vlasti, temeljem
nalaza liječničkog konzilija, utvrdile da general Pinochet, već 15
mjeseci zatočen u Londonu, nije sposoban podnijeti suđenje i neće
biti izručen Španjolskoj koja mu želi suditi za zločine počinjene
tijekom vojne diktature.
London je, međutim, najavio da će "konačnu odluku" donijeti za
sedam dana kako bi orgnizacijama za obranu ljudskih prava, koje
žele suđenje, omogućio žalbu. Stoga će Pinochet rezultate drugog
izbornog kruga dočekati u Londonu.
Sudeći pak po izjavama dvojice kandidata njegova riječ i ne bi imala
nikakvu težinu niti mogla utjecati na ishod.
"Danas se nitko ne zanima za toga gospodina. Zemlja je okrenta
drugim vrstama problema", rekao je Lagos, bivši suradnik Salvadora
Allendea, izabranog predsjednika kojega je Pinochet svrgnuo
državnim udarom 1973. kada je zaveo vojnu diktaturu sve do 1990.
Lavin pak za sebe kaže da je "nestrpljiv i zaboravljiv, pomirljiv,
nastrojen prijateljski i superdemokratski" i naziva se "čovjekom
mira". Stoga je pozvao Čile "neka prošlost ostavi za sobom".
Vrati li se ipak u zemlju, Pinochetu bi, najavio je odlazeći
predsjednik Eduardo Frei, u domovini mogli suditi za zločine i
povrede ljudskih prava tijekom diktature u kojoj su tisuće osoba
bivale ubijene, mučene ili naprosto "nestajale".
Čile, čiji je gospodarski bum počeo tijekom vojne diktature, jedna
je od najdinamičnijih zemalja Latinske Amerike unatoč nešto
sporijem rastu kao posljedici financijskih kriza Azije, Rusije i
Brazila.
Ta krajnje izduljena zemlja s 4,300 kilometara i 756.626 četvornih
metara (gotovo 14 puta veća od Hrvatske), s 14,8 milijuna
stanovnika, između Pacifika na Zapadu i visokih Anda na istoku,
koje je dijele od susjedne Argentine, prvi je svjetski izvoznik
bakra.
Nakon deset godina intenzivnog rasta Čile je bio zahvaćen krizom
azijskih zemalja u koje je plasirao 50 posto svoga bakra. S
nalazištima zlata, srebra, nafte, s izvozom poljoprivrednih
proizvoda, ribe i drveta, u toj zemlji s bruto domaćim proizvodom od
4.860 dolara per capita, četvrtina stanovništva živi na rubu
siromaštva.
(Hina) rt dh