ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - "Rat koji nismo htjeli, Hrvatska 1991." naslov je knjige akademika Davorina Rudolfa, koja je danas predstavljena u Preporodnoj dvorani Narodnoga doma HAZU. O knjizi su govorili Milan Ramljak, koji je bio
potpredsjednik hrvatske Vlade u razdoblju o kojem piše autor, i direktor Nakladnoga zavoda Globus Tomislav Pušek.
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - "Rat koji nismo htjeli, Hrvatska
1991." naslov je knjige akademika Davorina Rudolfa, koja je danas
predstavljena u Preporodnoj dvorani Narodnoga doma HAZU. O knjizi
su govorili Milan Ramljak, koji je bio potpredsjednik hrvatske
Vlade u razdoblju o kojem piše autor, i direktor Nakladnoga zavoda
Globus Tomislav Pušek. #L#
Govoreći o knjizi "Rat koji nismo htjeli", Ramljak je istaknuo da je
knjiga pisana s visokim stručnim autoritetom i s puno diplomatskog
takta. "To je stručna, znanstvena i memoarska sprega dokumenata od
povijesne važnosti", rekao je Ramljak, dodavši da ona predstavlja
velik doprinos literaturi o novijoj hrvatskoj povijesti.
Po Ramljakovim riječima, knjiga ukazuje "na korijene i ciljeve
rata, njegove inicijatore i tko snosi odgovornost za rat koji se
dogodio raspadom bivše Jugoslavije".
"Rudolf pokazuje u knjizi da Hrvatska nije željela rat, da ga je
htjela izbjeći, ali nije mogla", napomenuo je Ramljak dodavši kako
je dobro što su u knjigu uvedeni međunarodni politički čimbenici,
koji snose dio odgovornosti za rat, budući da su trebali
pravodobnom akcijom spriječiti rat u Hrvatskoj, a kasnije i u BiH.
"S pravom Rudolf upire prstom u međunarodnu zajednicu i njezine
forume", smatra Ramljak, iako ponašanje međunarodne zajednice
prema Hrvatskoj nije bilo iznimka, budući da se ta ista zajednica
slično ponašala u Poljskoj, Madžarskoj, Čehoslovačkoj i
Afganistanu. "Pogledajmo što se danas događa u Čečniji, na Tibetu i
u Kašmiru", rekao je Ramljak.
Po Ramljakovoj ocjeni, dobro je što je autor u knjigu uključio
dnevnik Borisava Jovića, ključnoga svjedoka i prepedenog srpskog
hvalisavca.
Govoreći o značenju stvaranja hrvatske države i generaciji koja je
ostavila "trajan biljeg rijetke zrelosti", Ramljak je istaknuo
kako je suverena i samostalna Hrvatska uvjet demokratskih promjena
i slobode u hrvatskomu društvu te da se u državotvornom slapu
Rudolfova "kristalna kap" jasno prepoznaje.
"Ovo nije kronologija, nego sjećanje na vrijeme kad smo bili
najdiscipliniraniji narod ovog dijela svijeta", rekao je akademik
Rudolf, napomenuvši kako je knjigom, koju je napisao na osnovi
beogradskih vrela, pokušao odgovoriti na pitanje tko je i zašto
vodio rat protiv Hrvatske.
Po Rudolfovim riječima, politika hrvatskog državnog vrha bila je
miroljubiva, predlagan je savez samostalnih država kao put mirnog
razdruživanja, ali na te ponude Srbija nikada nije odgovorila. "Uz
srpski politički vrh za rat najveću odgovornost snosi
Jugoslavenska narodna armija", izjavio je Rudolf, dodavši kako je
to bio rat za teritorij.
Knjiga "Rat koji nismo htjeli, Hrvatska 1991." izišla je nakon
deset godina stanke u Plavoj biblioteci Nakladnoga zavoda Globus. U
toj biblioteci prva je bila objavljena knjiga Karla Štajnera "7000
dana u Sibiru", izdana u nakladi od 700.000 primjeraka.
Akademik Davorin Rudolf obnašao je dužnost u prve tri hrvatske
Vlade, od 1990. do 1992.
(Hina) mc