FRANC.-LIBERATION OD 26.12.01. RAZGOVOR S RUŠAJLOM

FRANCUSKA LIBERATION 26.XII.2001. 'Rusija je u prvim redovima u koaliciji' Helene Despić-Popović razgovarala je s Vladimirom Rušajlom, tajnikom Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, neformalnim tijelom koje je u ovlasti Predsjednika, a okuplja takozvana ministarstva sile (policiju, službe sigurnosti, vojsku i ministarstvo za izvanredna stanja), o zaokretu u ruskoj vanjskoj politici nakon 11.IX: " - Što je Rusija dobila ulaskom u protuterorističku koaliciju i kakvu korist od toga očekuje? = Sudjelovanje Rusije nije uvjetovano traženjem kratkoročnih i dugoročnih koristi, to je svjesna odluka koja odgovara interesima naše državne sigurnosti. Za nas borba protiv onih koji ne poštuju pravila uljuđenog društva nije apstraktan, nego konkretan problem. Eksplozije zgrada u Moskvi, Volgodonsku i Buinaksu u kojima je stradalo toliko civila, imale su velikog odjeka. Zato je Rusija u prvim redovima u koaliciji. Napustili smo logiku hladnoga rata i nadamo se da će i naši partneri djelovati u istome duhu. Dvostruka mjerila u svezi s međunarodnim terorizmom uzrokovala su veliku štetu. U nekim su zemljama teroriste nazvali teroristima, a u drugima borcima za slobodu. Za nas je bitno da su događaji od 11.IX. bili polazište za novi pristup. Mnoge su zemlje počele mijenjati mišljenje o međunarodnom terorizmu. - Mislite li da sada ruska politika u Čečeniji nailazi na veće razumijevanje? = Sve veći broj zastupnika u skupštini Vijeća Europe više podupire ruske napore. Rusija je međunarodnu zajednicu uvijek izvješćivala o ciljevima svoje protuterorističke operacije. Jedan od njih je neutralizacija oružanih skupina i njihovih vođa, pa i stanovitog broja međunarodnih terorista koje obučava Al Qaida. Odavno smo naše partnere na Zapadu upoznali s tim vezama. Budući da su sve države osudile terorističke čine od 11.IX., bilo bi razumljivo, kao što je nedavno istaknuo predsjednik Putin, da međunarodna zajednica podupre Rusiju u borbi protiv terorizma u Čečeniji. Premda je još rano govoriti o povratku mira, htio bih ipak upozoriti da više ne provodimo operacije većih razmjera. Predsjednik Putin je tražio od nas da obnovimo infrastrukturu. Plin se vratio u sva sela. A puk redovito prima mirovine i socijalnu pomoć. (...) - Mislite li i dalje da američko povlačenje iz sporazuma ABM prijeti stabilnosti? = Treba razlikovati politički od vojnog aspekta. Mislimo i dalje da sporazum ABM iz 1972. jamči stratešku stabilnost u svijetu. Bili smo spremni da razgovaramo o razumnim promjenama. Ali, naši američki partneri nisu nam ništa predložili. Njihovo je povlačenje pogrješno, ali to nije tragedija. Kada je riječ o vojnom aspektu, Rusija je kadra obraniti se. Još je prerano iznositi zaključke, budući da se nastavljaju pregovori o smanjenju strateškog oružja. Također razgovaramo o mehanizmima koji uređuju američki izlazak iz ABM-a. Tu ne treba biti praznog prostora. Ministar obrane nastavlja dijalog s europskim kolegama. Mišljenja se razlikuju, ali većina zemalja nije pozdravila američko napuštanje ABM-a. - Mislite li da će Rusija jednom biti član NATO-a? = Teško je zamisliti da će Rusija stajati u redu kako bi ušla u NATO. A mi ne želimo ući u tu organizaciju na mala vrata. Mora djelovati dvosmjerni mehanizam koji će voditi računa o interesima svih država u Savezu i Rusije. Utvrđen je način konzultiranja između dvadesetorice. Treba mu dati konkretan sadržaj. Među područjima zajedničkog djelovanja ponajprije je borba protiv terorizma, kao i neproliferacija u svim oblicima. Postoje brojne prijetnje i izazovi koji zahtijevaju zajedničku pozornost Rusije i NATO-a."