IT-AR-US-gospodarstvo-krize-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije IT-21.XII.LA REPUBBLICA- ARGENTINA ITALIJALA REPUBBLICA21. XII. 2001.Agonija jedne nacije"Argentina pada u bijedu i nasilje, njezina je demokracija suspendirana i
okrvavljena. (...) No Buenos Aires ima jednu neoprostivu slabost. Nije strateški značajna figura, nema moć destabilizirati planet, nije u središtu nekog vrućeg područja gdje su u opasnosti zapadnjački interesi. Idealna je meta za neprijateljstvo koje Bushova administracija gaji spram ustanova koje bi trebale upravljati globalizacijom, poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. (...)Buenos Aires je u položaju nesolventnosti, službeni stečaj može se dogoditi svaki dan. Vrhunac nesreće za Argentince je taj da njihova kriza, barem za sada, nema snažne međunarodne destabilizirajuće učinke. Za razliku od meksičke krize 1995., tajlandske 1997., ruske 1998., ovoga puta još nema značajnijeg širenja nepovjerenja na drugim tržištima.To je djelomice stoga što su se američke banke naučile čuvati od rizika, pomoću sofisticiranih financijskih tehnika, poput pretvaranja zajmova u obveznice. Izloženije su talijanske, a
ITALIJA
LA REPUBBLICA
21. XII. 2001.
Agonija jedne nacije
"Argentina pada u bijedu i nasilje, njezina je demokracija
suspendirana i okrvavljena. (...) No Buenos Aires ima jednu
neoprostivu slabost. Nije strateški značajna figura, nema moć
destabilizirati planet, nije u središtu nekog vrućeg područja gdje
su u opasnosti zapadnjački interesi. Idealna je meta za
neprijateljstvo koje Bushova administracija gaji spram ustanova
koje bi trebale upravljati globalizacijom, poput Međunarodnog
monetarnog fonda i Svjetske banke. (...)
Buenos Aires je u položaju nesolventnosti, službeni stečaj može se
dogoditi svaki dan. Vrhunac nesreće za Argentince je taj da njihova
kriza, barem za sada, nema snažne međunarodne destabilizirajuće
učinke. Za razliku od meksičke krize 1995., tajlandske 1997., ruske
1998., ovoga puta još nema značajnijeg širenja nepovjerenja na
drugim tržištima.
To je djelomice stoga što su se američke banke naučile čuvati od
rizika, pomoću sofisticiranih financijskih tehnika, poput
pretvaranja zajmova u obveznice. Izloženije su talijanske, a
poglavito, španjolske banke, ali nitko za sada ne izgleda da
riskira slom. Te kako nisu nositelji dovoljno zaraznog virusa
Argentince se napušta.
Ne samo da se Sjedinjene Države ne osjećaju suodgovornima za
propast 'dolarizirane' Argentine, nego je za sada u Washingtonu
republikanska desnica iskoristila ovu prigodu kako bi potvrdila
svoje neprijateljstvo spram međunarodnih ustanova. (...)
Apstraktna američka strogost međutim nije opravdana pred rastom
argentinske krize: već strašna bilanca ljudskih žrtava, patnje
jednog naroda, prijeteća suspenzija mlade i krhke demokracije.
Osim toga, Washington već lako otklanja svoja sveta načela čim se
promijeni geopolitički kontekst. Široke je ruke kada MMF treba
financirati Tursku i Pakistan, strateške saveznike u islamskom
svijetu. Nakon što se s pravom ustvrdilo da se nakon 11. rujna
svijet promijenio, te da ništa neće biti kao prije, otkrivamo da se
za Bushovu administraciju sve vratilo na staro; rat protiv
terorizma postaje izgovor za snažniju jednostranu obranu američkih
nacionalnih interesa. Isto je tako daleko kulturi washingtonskih
upravljača i zamisao da se upravlja globalizacijom kako bi se
smanjile nejednakosti i umirile pritužbe zemalja u razvoju.
Treba li se nadati, kako bi se razbilo Bushovo ravnodušje, da će
slike mrtvih i argentinskih nereda konačno 'probiti' emisije CNN i
pojaviti se na radarskom zaslonu američke unutarnje politike?
Zašto odmah ne istupi Europska Unija? Europa je drugi najveći
dioničar Međunarodnog monetarnog fonda nakon Sjedinjenih Država.
Ima financijsku težinu da može deblokirati nekakav plan
spašavanja. A poglavito, veze s Argentinom tako su duboke da nameću
europski protagonizam u rješavanju ove krize.
To je tragedija koja nas blisko pogađa iz razloga koji uvelike
nadilaze gospodarske interese. Ta pogođena zemlja dio je naših
obiteljskih foto-albuma, ne samo stoga što je nastanjena našim
iseljenicima, nego stoga što njeni stanovnici čitaju iste knjige,
vjeruju u iste vrijednosti, i ključan je dio zapadnjačke povijesti
i kulture.
Ako Europska Unija vjeruje u ono što kaže o slobodama i ljudskim
pravima, ne može istih dana slati vojnike u Kabul, a pustiti da gore
Buenos Aires i argentinska demokracija", piše Federico Rampini.