BUENOS AIRES, 21. prosinca (Hina/Reuters) - Ostavka argentinskog predsjednika Fernanda de la Rue vjerojatno će tu zemlju, pogođenu dugogodišnjom gospodarskom krizom, gurnuti u kaos budući su se nad cijelu zemlju nadvili golemi
inozemni dug i veliki izgledi za devalvacijom nacionalne valute.
BUENOS AIRES, 21. prosinca (Hina/Reuters) - Ostavka argentinskog
predsjednika Fernanda de la Rue vjerojatno će tu zemlju, pogođenu
dugogodišnjom gospodarskom krizom, gurnuti u kaos budući su se nad
cijelu zemlju nadvili golemi inozemni dug i veliki izgledi za
devalvacijom nacionalne valute. #L#
'Argentina je praktično već u situaciji da ne može podmirivati
svoje dugove, a devalvacija je idući korak', smatra analitičar BCP
Securitiesa Walter Molano. On misli da će devalvacija biti oštra -
između 50 i 60 posto. 'Budući kompanije neće moći izdržati teret
svojih dugova, mnoge će banke propasti. Očekujemo da će se
argentinsko gospodarstvo iduće godine smanjiti za između 10 i 15
posto', kazao je Molano.
U Argentini trenutno svi, od domaćica do trgovaca dionicama,
nastoje zaštititi svoje ušteđevine od propasti, što će još više
produbiti ionako brutalnu recesiju. Bojeći se masovne navale,
danas će banke u toj zemlji biti zatvorene, kao i financijska
tržišta.
U strahu od obezvređivanja ušteđevina mnogi novac investiraju u
bilo što, uključujući dionice, nekretnine, automobile, nakit, a
neki ih pretvaraju u dolare i 'trpaju u madrace'.
Panika se raširila nakon što je prihvaćena ostavka ministra
gospodarstva Dominga Cavalla - čije su oštre mjere pri smanjivanju
plaća javnih službenika i kontroli bankovnih depozita samo
pogoršali vjerojatno neizbježnu krizu.
Mnogi vjeruju da će sljedeća vlada morati ukinuti vezani tečaj
dolara i pezosa (odnos 1:1), koji je bio na snazi zadnjih 10 godina.
Uveo ga je Cavallo 1991. kako bi stao na kraj hiperinflaciji i
stabilizirao gospodarstvo. No, s vremenom je pezos postao
precijenjen, pa je pripomogao smanjenju konkurentnosti
argentinskog gospodarstva.
Argentinski inozemni dug sada iznosi 132 milijarde američkih
dolara i predstavlja sedminu ukupnih dugova svih zemalja u razvoju.
Međunarodni monetarni fond (MMF) toj je zemlji već devet puta od
1983. odobrio nove kredite kako bi je spasio od bankrota. Prošloga
tjedna, pak, odbio je odobriti novih 1,3 milijarde dolara
sumnjajući u uspjeh plana argentinske vlade o smanjivanju
ovogodišnjeg proračunskog manjka na 6,5 milijardi dolara. I
analitičari predviđaju da će vjerojatnije iznositi golemih 7,8
milijardi USD.
(Hina) sbo rub