MEĐUNARODNI SIMPOZIJ "TRIDESET GODINA HRVATSKOGA PROLJEĆA"

ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Hrvatski reformni pokret koji se najčešće naziva Hrvatsko proljeće najvažnija je politička, društvena i kulturna činjenica komunističkoga razdoblja hrvatske povijesti 20. st., ali i hrvatska protujugoslavenska zbilja, rekao je danas profesor američkoga Sveučilišta Yale Ivo Banac na dvodnevnomu međunarodnom skupu koji se o toj temi održava u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu.#L# Za hrvatsku je politiku posebno važno kakve su pouke činitelji reformnoga pokreta iznijeli iz prosinačkoga poraza. Banac ističe da nema dvojbe da je, nakon Karađorđeva, nastupilo razdoblje latentne radikalizacije koja se može očitati u emigrantskome tisku, posebice onome "bušićevske interpretacije". "Za realnacionaliste poput Tuđmana", rekao je Banac, "nastupilo je razdoblje traganja za beogradskim partnerima, a najznačajnije ličnosti reformnoga pokreta okrenule su se "poperovskim analizama", bez obzira jesu li njihove nove političke opcije išle u pravcu socijaldemokracije (Tripalo) ili liberalizma (Gotovac)". Banac smatra kako je u zraku ipak ostalo pitanje reformnoga pokreta, odnosno je li to bila propuštena prilika ili ispit savijesti. Dodavši kako se usuđuje reći da su to ipak dileme intelektualaca, Banac je istaknuo kako je za većinu Hrvata, posebice onih srednje generacije, '71. zlatno razdoblje - razdoblje slobode, radosti i hrvatske nevinosti. To je hrvatski mit, ili kako je napisao Vlado Gotovac u zadnjemu uvodniku Hrvatskoga tjednika: "Mi znamo da smo tražili novo, da smo zastupali nove razloge koje smo neprestano smatrali i razlozima za druge - u našoj zemlji i u svijetu. Jer, bez Hrvatske i nije bilo nesporazuma". Međunarodni skup "Trideset godina Hrvatskoga proljeća i reformskoga pokreta 1969.-1971." u organizaciji Instituta Vlado Gotovac otvorio je danas hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je rekao da je Hrvatsko proljeće bio složen tijek zbivanja te da je imalo izniman značaj koji tek sada možemo potpuno procijeniti. Istaknuvši da mu je veliko zadovoljstvo što je organizator simpozija institut koji njeguje sjećanje na velikoga hrvatskog pjesnika i njegova prijatelja, Vladu Gotovca, Mesić je ocijenio da je politička scena u Hrvatskoj sada toliko demokratska i zrela da se na pravi način mogu ocijeniti događaji prije tri desetljeća. Dodao je da je represija nakon slamanja Hrvatskoga proljeća trajala nekoliko godina te da su na meti posebno bili članovi Matice hrvatske i uredništvo "Hrvatskoga tjednika". Mesić je rekao da se osamostaljivanjem Republike Hrvatske moglo očekivati da će Hrvatsko proljeće biti ocijenjeno na pravi način, a njegovi sudionici konačno doživjeti pravo priznanje, no, dodao je, nije bilo tako, a odnos prema '71. sve je više opterećivao odnose u Hrvatskoj. Urednik najtiražnijega poljskog dnevnog lista "Gazeta Wyborcza" i jedan od utemeljitelja "Solidarnosti" Adam Michnik komparirao je analizu reformnih pokreta u istočnoeuropskim socijalističkim zemljama". Bitno pak pitanje sadašnjega trenutaka u Poljskoj za Michnika je podjela za i protiv europskih integracija, jer, kako je rekao, "u Poljskoj se može čuti da su Poljaci promijenili protektorat s Moskve na Bruxelles". Michnik smatra da euroskeptici imaju antidemokratski diskursu, ali upozorava na opravdanost njihovih primjedaba da globalizacija Europe može donijeti površnu kulturnu identifikaciju. Jer, istaknuo je, kulturna raznolikost bogatstvo je Europe te dodao kako se nada da ćemo se svi susresti u Europi koju on zamišlja kao veliku biblioteku, na policama koje će, rekao je, sigurno biti i Gotovčeve knjige". O reformnome pokretu u Jugoslaviji govorila je Latinka Perović, koja je do srpnja 1972. bila predsjednica CK SKS. Istaknula je da je reformni pokret u Srbiji dosta tabuizirana tema novije srpske povijesti. S današnje perspektive gledano, rekla je, 1971. hrvatsko političko vodstvo težilo je konfederaciji, a srpsko emancipaciji Srbije od centra jugoslavenske države. Zbivanja 1971., smatra Perović, pokazala su da se iscrpio model jugoslavenske države, a 70-te su jasno obilježile početak kraja Jugoslavije. Na simpoziju će poslijepodne biti riječi o pluralizaciji hrvatske kulture 1967. - 1971., medijima u to vrijeme te ekonomskoj reformi i zahtjevima za čistim računima, a simpozij se nastavlja i sutra. (Hina) ip mc