ZAGREB: ZNANSTVENI SKUP "HRVATSKO PROLJEĆE"

ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Znanstveni skup "Hrvatsko proljeće" početna je i značajna karika u lancu proučavanja toga dubokog i temeljitog pokreta hrvatskoga naroda, istaknuo je legendarni sudionik Hrvatskoga proljeća Marko Veselica govoreći danas na skupu što je o tome razdoblju nedavne hrvatske povijesti danas počeo u zagrebačkoj Školskoj knjizi.#L# Veselica smatra da taj proces treba teći bez monopoliziranja i uz aktivno sudjelovanje hrvatskih demokratskih i domoljubnih snaga. Jer, rekao je, hrvatski narod i hrvatska povijest oduvijek su bili predmet velikih manipulacija i udara sa svih strana. Hrvatsko proljeće je za Veselicu pak bio pokušaj izlaska iz "škara" zločinačkoga boljševičkog komunizma bivšega SSSR-a i Zapada koji je bio bez adekvatnoga odgovora na stradanja Hrvata na koncu Drugoga svjetskog rata kao i u razdoblju od 1945. do 1990. Osim Školske knjige, organizatori toga dvodnevnog skupa su Društvo za hrvatsku povjesnicu, Hrvatski institut za povijest, Odsjek za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta te Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar". U vrijeme Hrvatskoga proljeća Matica hrvatska bila je središte okupljanja svih koji su promišljali bolju i perspektivniju Hrvatsku, istaknuo je Matičin predsjednik akademik Josip Bratulić. Pozdravljajući skup kojemu su nazočili mnogi sudionici tih događaja, Bratulić je rekao da je Matica hrvatska tada bila glasnogovornik hrvatskoga naroda. Kao u rijetko kojemu razdoblju svoje povijesti, svi slojevi hrvatskoga naroda mislili su isto i imali jedinstveni cilj što je kasnije često izostalo, a hrvatski se narod osjetio kao subjekt povijesti, dodao je Bratulić ustvrdivši da je iz Hrvatskoga proljeća niknula nova Hrvatska. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Branko Jeren rekao je da je uloga hrvatskih sveučilištaraca u Hrvatskome proljeću poznata, ali ne i znana. Znanstveni skup "vidi" pak kao mogućnost da se o Hrvatskome proljeću argumentirano progovori posebice jer se, smatra Jeren, i danas zbivaju identični procesi, a mnoge se odluke donose bez argumenata. Akademik Vlatko Pavletić govorio je o idejama, trendovima, tendencijama i žarištima Hrvatskoga proljeća koje je vremenski odredio od donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika do sjednice u Karađorđevu. Rekavši da je on sedmi član autorskoga tima koji je donio Deklaraciju, Pavletić je dodao da je javne rasprave o tomu tko je bio sedmi član doživio kao svojevrsni eksperiment i dokaz da s velikim oprezom treba suditi o neargumentiranim tvrdnjama. Po Pavletićevim riječima, "danas su sve glasniji zakleti protuproljećari i sve je više pojedinaca koji se busaju u komunistička prsa, govoreći za sebe da su 68-aši, a djelujući kao pogromaši". O Matici hrvatskoj u kontekstu 1971. govorio je njezin tadašnji tajnik Jozo Ivičević, a jedan od studentskih vođa Ivan Zvonimir Čičak o kontroverzama studentskoga štrajka. Ustvrdivši da je studentski štrajk 1971. bio unutar demokratski i unutar ustavni čin, Čičak je rekao da su studenti djelovali samostalno i autohtono te da nisu bili ničija bračna ili vanbračna djeca. Jučerašnje otkrivanje spomen-ploče studentskom štrajku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Čičak je ocijenio potpuno neprihvatljivim i pokušajem političke manipulacije. Ploču je otkrila počasna predsjednica HNS-a Savka Dabčević Kučar za koju je Čičak rekao da je bila na čelu antištrajkaškoga pokreta. Josip Šentija smatra da je studentski štrajk bio kulminacijska točka Hrvatskoga proljeća. Istodobno je ustvrdio kako "jedna mala parlamentarna stranka svojata Hrvatsko proljeće dok dvije vodeće parlamentarne stranke - SDP i HDZ o tome svaka iz svojih razloga mudro šute". O Hrvatskome proljeću Šentija je govorio u kontekstu svjetske politike koju smatra i presudnom za ishod tih događaja, a što se, kako je rekao, često zanemaruje i ignorira. Zadnji govornik u prijepodnevnome dijelu skupa akademik Dušan Bilandžić govorio je o političkim platformama tadašnjih lidera ustvrdivši da se nikakva teorija ni vizija nisu mogle realizirati na tlu bivše Jugoslavije koja je, po njegovim riječima, bila izrazito konfliktno društvo. Rekavši da mu je izrazito žao zbog represije koja je uslijedila nakon Hrvatskoga proljeća, Bilandžić je istaknuo da je 1971. Srbija već bila spremna rušiti projekt jugoslavenske federacije i konfederacije koji je i počela 1987. (Hina) ip mc