ZNANSTVENI SKUP O HRVATSKOME PROLJEĆU

ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Cjelovitu analizu zbivanja iz 1971. u Hrvatskoj do sada je napravio samo bivši Savez komunista (SK), rekao je večeras Josip Jurčević na znanstvenome skupu o Hrvatskome proljeću u zagrebačkoj Školskoj knjizi podsjetivši da o hrvatskome nacionalnom pokretu postoji obimna arhivska građa. #L# Po Jurčeviću, uzrok hrvatskoga nacionalnog pokreta bila je činjenica što je Jugoslavija bila jedna od totalitarnih država komunističkoga marksističkog predznaka koja je, za razliku od totalitarnih država građanskoga predznaka, potpuno prekinula sa svim što je građansko. Posljedice sloma toga pokreta, istaknuo je Jurčević, su pak mnogostruke - demografske, gospodarske i socijalne jer se, dodao je, osim partijskoga nije uspio artikulirati ni jedan drugi interes. Jurčević smatra da je jedan od glavnih problema hrvatske budućnosti pak nasljeđe totalitarnoga modela upravljanja koji se do danas nije promijenio, a za posljedicu ima dominaciju politike u svim sferama društvenoga života u Hrvatskoj. Znanstveni skup "Hrvatsko proljeće" počeo je danas u Zagrebu u organizaciji Društva za hrvatsku povjesnicu, Školske knjige, Hrvatskoga instituta za povijest, Odsjeka za filozofiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta te Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar". U poslijepodnevnome dijelu o ulozi omladine i sveučilištaraca u Hrvatskome proljeću govorili su Duško Čizmić Marović, Ivica Vrkić, Slobodan Lang, Stjepan Sučić i Ante Žužul. Tema izlaganja Vlade Veselica bila je nacionalna ekonomija u tome razdoblju, Vice Vukov podsjetio je na osobne sudbine sudionika Hrvatskoga proljeća, Božo Novak na ulogu medija, a Srećko Lipovčan na najvažnije tendencije i značajke publicistike u vremenu od 1967. do 1971. Akademik Dubravko Jelčić govorio je pak o kulturnome programu hrvatskoga nacionalnog pokreta kao otporu kulturnoj agresiji na Hrvatsku. O tomu koliko je Hrvatsko proljeće autentični pokret, a koliko je dio globalnoga trenda svoje je stajalište iznio Ljubomir Antić. Sličnosti i razlike između Praškoga proljeća 1968. i Hrvatskoga proljeća 1971. tematizirao je akademik Ivo Petrinović, a Drago Kastratović govorio je o ciljevima i sudbini tih dvaju proljeća. Kako su hrvatska prosinačka događanja 1971. odjeknula u svjetskoj javnosti na primjeru pariškoga "Le Mondea" podsjetio je Marijan Maticka. (Hina) ip mć