FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAVRŠEN ZNANSTVENI SKUP "HRVATSKO PROLJEĆE"

ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Znanstveni skup "Hrvatsko proljeće", na kojemu su se prvi put nakon tri desetljeća okupili brojni sudionici i protagonisti hrvatskoga nacionalnog pokreta, završen je danas u zagrebačkoj Školskoj knjizi nakon dva dana razgovora i rasprava koje bi, kako je rečeno, trebale potaknuti mlade znanstvenike da istraže to važno razdoblje nedavne hrvatske povijesti.
ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Znanstveni skup "Hrvatsko proljeće", na kojemu su se prvi put nakon tri desetljeća okupili brojni sudionici i protagonisti hrvatskoga nacionalnog pokreta, završen je danas u zagrebačkoj Školskoj knjizi nakon dva dana razgovora i rasprava koje bi, kako je rečeno, trebale potaknuti mlade znanstvenike da istraže to važno razdoblje nedavne hrvatske povijesti.#L# Vrijeme proteklo od tih zbivanja nije dovoljno za temeljitu znanstvenu analizu, smatra povjesničarka Agneza Szabo. Po njezinu mišljenju, termin "Hrvatsko proljeće" je neprihvatljiv jer upućuje na određenu povezanost s "Praškim proljećem" za što, tvrdi, uopće nema temelja. Zato bi se, istaknula je, trebalo usuglasiti oko odgovarajućega znanstvenog termina za to razdoblje. Stajalište doktorice Szabo da se 1971. tražila politika čistih računa u odnosu na Beograd te da hrvatski nacionalni pokret, premda važan, ipak nije išao za stvaranjem samostalne hrvatske države, izazvala je brojne reakcije. Više sudionika podsjetilo je da su njihova stajališta, kao i stajališta velike većine njihovih kolega, bila u potpunosti vođena idejom stvaranja samostalne hrvatske države. Ali, doktorica Szabo je ustrajala na tomu da kao povjesničarka može suditi i razgovarati jedino na temelju dokumenata. Josip Šentija suglasan je da termin "Hrvatsko proljeće" nije adekvatan. Osim toga, smatra da su tijekom skupa tek usputno spomenuta imena dvojice ljudi koji su bili važni za hrvatski nacionalni pokret. Riječ je o Većeslavu Holjevcu, tadašnjemu zagrebačkom gradonačelniku i Draženu Sesardiću, tada predsjedniku Vrhovnoga suda RH. Istaknuo je Holjevćevo "kapilarno djelovanje" u smjeru stvaranja samostalne hrvatske države te činjenicu da se Dražen Sesardić, uz Vladimira Primorca, jedini zahvalio na visokoj funkciji u sudstvu nakon hapšenja hrvatskih studenata i intelektualaca. Šentija je pozvao mlade povjesničare da prihvate izazov istraživanja toga razdoblja te ih upozorio da, bez istraživanja bogate dokumentacije koju su o tomu razdoblju prikupili tadašnji američki i sovjetski konzulati u Zagrebu, neće moći sastaviti potpunu sliku o događajima iz 1971. S ocjenom Ivana Biondića da je hrvatska historiografija od Viktora Novaka do danas opterećena dvostrukom identifikacijom te da europska Hrvatska koja ne bi bila i nacionalna država nije moguća, složio se i Ivan Zvonimir Čičak. Pri tomu, istaknuo je Čičak, bitno je pak pitanje kako nacionalni koncept uklopiti u modernizaciju Hrvatske i u građansko društvo. S tim u vezi, rekao je da neki hrvatski političari školovani u Europi, poput Vesne Pusić, potpuno krivo postavljaju koncept građanskoga društva. Jer, dodao je, Europa ne odustaje od nacionalnoga nego se nacionalna ideja prestrukturira pa je zato, smatra Čičak, danas u Hrvatskoj bitno pitanje kako graditi moderni hrvatski nacionalni identitet. Po mišljenju američkoga sveučilišnog profesora hrvatskoga podrijetla Jure Šutije, moderni hrvatski nacionalni identitet moguće je izgraditi tako da se više nikada ne gleda unatrag nego da se moderna hrvatska država gradi na temelju konsenzusa. Što se pak tiče studentskoga i hrvatskoga nacionalnog pokreta 1971., Šutija je rekao da, kao osoba koja je u to doba bila u kontaktu s vodećim američkim gospodarstvenicima i političarima, može reći da "iza Hrvatske 1971. nije nitko stajao". Znanstveni skup, kako je na njegovu početku rekao Marko Veselica, treba biti tek početna karika u lancu istraživanja toga razdoblja hrvatske povijesti. Organizatori skupa bili su Društvo za hrvatsku povjesnicu, Školska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Odsjek za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar". (Hina) ip mć

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙